NAKON dva desetljeća razvoja i izgradnje, u Opservatoriju Vera C. Rubin u Čileu počelo je najveće astronomsko snimanje svih vremena - desetogodišnje pregledno snimanje neba u projektu Legacy Survey of Space and Time (LSST), a voditelj projekta je riječki profesor Željko Ivezić.

Međunarodni znanstveni projekt koji mijenja astronomiju

Riječ je o jednom od najvećih međunarodnih znanstvenih istraživanja koje će promijeniti način na koji promatramo i razumijemo svemir, istaknuli su s Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci.

Sustavno snimanje južnog neba

Opservatorij će iz Čilea, s planinskog vrha Cerro Pachón, tijekom deset godina sustavno i kontinuirano snimati cijelo južno nebo svakih nekoliko noći, stvarajući najdetaljniji i najopsežniji pregled svemira i svemirskih fenomena u povijesti čovječanstva, ultraširoku i iznimno detaljnu astronomsku sliku.

Najveća astronomska baza podataka

Nakon završetka projekta nastat će najveća astronomska baza podataka, koja će sadržavati oko 40 milijardi svemirskih objekata te će biti dostupna znanstvenicima diljem svijeta, ali i široj javnosti, izvijestili su s riječkog Fakulteta za fiziku.

Voditelj projekta o tehničkoj spremnosti

Voditelj projekta Željko Ivezić, naslovni profesor na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci i član HAZU-a, istaknuo je da je odluka o službenom početku istraživanja donesena tek nakon završetka opsežne optimizacije sustava i detaljne provjere tehničke spremnosti, rada sustava za obradu podataka i znanstvene validacije. Među ključnim kriterijima bili su kvaliteta snimaka, učinkovitost promatranja, pouzdanost rada sustava te preciznost kalibracije, kazao je.

Tehnički podaci o opservatoriju

Opservatorij Vera C. Rubin opremljen je najvećom digitalnom kamerom ikada izrađenom, rezolucije 3.200 megapiksela, a jedinstvena konstrukcija teleskopa objedinjuje golemu sposobnost prikupljanja svjetlosti, iznimno brzo pomicanje teleskopa po nebu i jako široko vidno polje. Kamera će snimati novu sliku neba približno svakih 40 sekundi, prikupljajući oko 10 terabajta podataka svake noći i generirajući do sedam milijuna upozorenja o promjenama na noćnom nebu dnevno.

Otkrivanje bogatstva astronomskih pojava

Kako su istaknuli s riječkog Fakulteta za fiziku, opservatorij doslovno "oživljava svemir" otkrivajući bogatstvo astronomskih pojava: pulsirajuće i promjenjive zvijezde, eksplozije supernova, aktivne galaksije, sudare neutronskih zvijezda, tragove razvoja galaksija, prirodu tamne tvari i tamne energije, nove asteroide i komete, ali i posve nove fenomene.

Ključni znanstveni ciljevi

Jedan od glavnih znanstvenih ciljeva projekta je bolje razumijevanje tamne tvari i tamne energije, a unaprijedit će se i istraživanja Sunčeva sustava. Samo u prvom mjesecu rada tim će teleskopom biti vidljivo više svemira i astronomskih objekata nego svim teleskopima zajedno u cijeloj ljudskoj povijesti, naglasili su.

Već otkriveni tisuće nepoznatih asteroida

Izvijestili su i da je već u prvih mjesec i pol probnog rada opservatorij otkrio više od 11.000 nepoznatih asteroida, među kojima su 33 objekta bliska Zemlji i čak 380 transneptunskih objekata iza orbite Neptuna.

Višeglasničarska astronomija

Projekt će, kako je priopćeno, značajno unaprijediti i višeglasničku astronomiju, koja proučava svemirske događaje kombiniranjem različitih vrsta signala, poput elektromagnetskog zračenja, gravitacijskih valova i kozmičkih zraka. Brza opažanja prolaznih pojava u više boja, eksplozija zvijezda, aktivnih crnih rupa ili sudara kompaktnih objekata omogućit će teleskopima diljem svijeta pravodobno usmjeravanje prema tim kratkotrajnim događajima.

Financiranje i međunarodna suradnja

Opservatorij Vera C. Rubin zajednički financiraju američka Nacionalna zaklada za znanost (NSF) i Ured za znanost Ministarstva energetike SAD-a (DOE). Projekt predvodi 35 institucija, većinom iz SAD-a, a u radu opservatorija i znanstvenog programa LSST sudjeluje 43 međunarodna tima kroz program međunarodne suradnje In-kind.

Sudjelovanje hrvatskih astrofizičara

U projektu sudjeluju i hrvatski astrofizičari, u istraživačkoj grupi Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci, Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Zagrebu i Opservatorija Hvar. Uz to, superračunalo "Bura" u Centru za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci jedno je od 13 međunarodnih računalnih centara u projektu, namijenjeno isključivo analizi podataka.