MEĐUNARODNI tim znanstvenika koji je, među ostalima, vodila hrvatska neuropatologinja s adresom u Bostonu otkrio je jednostavan i jeftin test krvi koji bi trebao omogućiti rano dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti, što bi moglo dovesti do njezine uspješnije prevencije i liječenja.

Naime, jedna od ključnih zapreka za djelovanje terapija koje se istražuju jest to što se Alzheimerova bolest otkriva dosta kasno. Predstavljajući novo, revolucionarno otkriće, objavljeno u časopisu Alzheimer & Dementia, istraživači sa Sveučilišta u Bostonu izjavili su:

"Budući da se pogoršanje kognitivnih funkcija kod Alzheimerove bolesti razvija polako tijekom vremena, pacijenti se trenutno dijagnosticiraju tek u uznapredovalom stadiju neuropatoloških promjena. Zapravo, neuspjeh u dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti u ranoj fazi molekularne patologije smatra se glavnim razlogom zašto su mnogi tretmani propali u kliničkim ispitivanjima."

Alzheimerova bolest u suvremenom svijetu postaje prava epidemija. Procjenjuje se da trenutno više od 55 milijuna ljudi širom svijeta živi s nekom vrstom demencije, od kojih većina otpada na Alzheimerovu bolest. Predviđa se da bi do 2050. taj broj mogao narasti na preko 150 milijuna. U Europi i Sjevernoj Americi oko 10-12% osoba starijih od 65 godina pati od nje.

Što je Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest koja uzrokuje gubitak moždanih funkcija te utječe na pamćenje, mišljenje i ponašanje. Uzrokovana je nakupljanjem abnormalnih proteina u mozgu, koji su poznati kao tau protein i beta-amiloid peptid koji formiraju naslage u neuronima, odnosno oko njih, što konačno dovodi do smrti neurona i time atrofije mozga. Ovi patološki procesi započinju desetljećima prije prvih znakova bolesti.

Uzroci sve veće učestalosti Alzheimerove bolesti su višestruki. Starenje populacije jedan je od glavnih faktora, jer je dob najvažniji rizik za razvoj bolesti. No genetski faktori, poput prisutnosti APOE-e4 gena, kao i okolišni faktori, poput načina života, također igraju ulogu. Smanjena tjelesna aktivnost, loša prehrana, pušenje, alkohol, visok krvni tlak i nedovoljno mentalno stimulirajuće aktivnosti neki su od čimbenika rizika.

Kako funkcionira novi test?

Trenutno dostupni dijagnostički alati, poput testova pamćenja, skeniranja mozga i analiza cerebrospinalne tekućine, često otkrivaju bolest tek kada su oštećenja mozga već uznapredovala. Međutim, novi krvni test, razvijen u suradnji bostonskog sveučilišta i njemačkog Centra za neurodegenerativne bolesti, mogao bi omogućiti otkrivanje Alzheimerove bolesti u ranoj fazi, prije nego što se pojave simptomi.

Test se temelji na analizi mikroRNA (miRNA) u krvi, molekula koje igraju ključnu ulogu u regulaciji ekspresije gena, a povezane su s neurodegenerativnim procesima u mozgu. Istraživači su otkrili da određene molekule miRNA, koje cirkuliraju u krvi, mogu poslužiti kao biomarkeri za otkrivanje Alzheimerove bolesti. One se mogu detektirati 15-ak godina prije nego što se simptomi počnu manifestirati, što kliničarima daje dovoljno vremena za intervenciju.

Predviđanje razvoja blage demencije u Alzheimer

Neki ljudi doživljavaju probleme s pamćenjem i mišljenjem koji su blagi, ali ipak primjetni. To se opisuje kao blago kognitivno oštećenje (MCI). Za razliku od oboljelih od demencije, osobe s MCI-jem još uvijek mogu funkcionirati u svakodnevnom životu.

Prema istraživanjima Alzheimer’s Research UK, dvije od deset osoba starijih od 65 godina imaju MCI. Oko jedne od deset njih kasnije će razviti demenciju. Simptomi MCI-ja uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, pažnjom, dezorijentacijom i komunikacijom te promjene raspoloženja.

Ti simptomi mogu osobu s MCI-jem pogađati stalno ili povremeno.

U novom istraživanju znanstvenici su ispitali uzorke krvi 803 sudionika iz 60 medicinskih centara u SAD-u i Kanadi. Analizirali su ekspresiju miRNA u uzorcima krvne plazme triju skupina sudionika - osoba koje su bile "kognitivno normalne", "blago kognitivno oštećene" i pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Korištenjem miRNA testova u kombinaciji s neuropsihološkim testovima istraživači su uspjeli dobro predvidjeti hoće li sudionici s blagim kognitivnim oštećenjima kasnije razviti Alzheimerovu bolest.

Hrvatska znanstvenica na bostonskom sveučilištu

Dr. Ivana Delalle, hrvatska znanstvenica i profesorica patologije na bostonskom sveučilištu, bila je jedna od vodećih istraživača u ovom projektu. U suradnji s profesorom Andreom Fischerom iz Njemačke, Delalle i njezin tim razvili su tehnologiju za pouzdano mjerenje razine miRNA u krvi.

Delalle je za Index objasnila zašto su miRNA zanimljive u kontekstu Alzheimera. "Te kratke molekulice dio su epigenetske mašinerije koja organizam prilagođava njegovoj okolini", kaže Delalle.

"Pod utjecajem znanih i neznanih čimbenika u našoj okolini, one čine da se naši geni aktiviraju ili utišavaju. Jedna miRNA može regulirati relativno veliki broj gena za koje znamo da reguliraju ne samo specifične funkcije našeg mozga nego i metabolizam, upalne procese, smrt stanica itd. Budući da je Alzheimer rezultat djelovanja i gena i okoline, naša hipoteza je bila da će ekspresija miRNA molekula imati drugačiji profil kod ljudi s blagim kognitivnim padom, a drugačiji kod onih koji su kognitivno zdravi. U sljedećem koraku trebat ćemo vidjeti postoje li zamjetljive razlike i u stanicama moždane kore, u neuronima i glija stanicama, tj. odražavaju li miRNA u krvi promjene u neuronima koji prvi obolijevaju kod Alzheimerove bolesti. Naime, posebno su nam zanimljivi oni biomarkeri koji nam mogu pružiti uvid u mehanizam kojim bolest nastaje, što je preduvjet za efikasnu intervenciju", tumači Delalle.

Kako test može pomoći u prevenciji?

Rana dijagnoza ključna je za uspješno liječenje bilo koje bolesti, a to vrijedi i za Alzheimerovu bolest. Jednom kada bolest napreduje i uzrokuje značajna oštećenja mozga, terapijske opcije postaju ograničene.

Postojeći lijekovi za Alzheimerovu bolest, poput onih koji ciljaju beta-amiloidne plakove, imaju ograničen uspjeh upravo zato što se primjenjuju kada su oštećenja već nepopravljiva. Novi krvni test mogao bi omogućiti intervenciju u ranijim fazama i pružiti pacijentima veću šansu za očuvanje kognitivnih funkcija.

Budući da se test temelji na uzorcima krvi, njegova primjena je znatno jednostavnija i manje invazivna od postojećih metoda dijagnosticiranja, kao što su PET skenovi ili lumbalna punkcija. To znači da bi se mogao primijeniti u većem obimu i na širu populaciju, što bi značajno povećalo mogućnost skrininga te broj ranih dijagnoza.

Autori smatraju da bi test uskoro mogao postati besplatno dostupan preko zdravstvenog osiguranja.

Velik korak naprijed

Alzheimerova bolest predstavlja jedan od najvećih izazova modernog društva zbog starenja populacije i rastuće potrebe za skrbi za oboljele. Otkriće krvnog testa za rano otkrivanje ove bolesti predstavlja ogroman napredak u medicini.

Iako smo još uvijek daleko od pronalaska efikasnog lijeka, ovakvi testovi mogli bi značajno promijeniti način na koji pristupamo dijagnosticiranju i liječenju Alzheimerove bolesti.