GODINA 2024. bila je najtoplija u Europi otkad postoje službena mjerenja, a posljedice su ozbiljne. Ipak, u najnovijem izvješću o stanju klime istaknute su i neke pozitivne vijesti, piše Deutsche Welle.

Europa se zagrijava brže nego bilo koji kontinent, pokazuje izvješće State of the European Climate 2024, objavljeno u utorak (16. travnja). Prošle su godine zabilježeni brojni temperaturni rekordi, a mnogi od njih imali su ozbiljne posljedice.

Izvješće je izradilo oko sto znanstvenika iz europskog programa za praćenje klime Copernicus i Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Cijeli je planet u prosjeku topliji za oko 1.3 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. U Europi je taj porast još veći i iznosi 2.4 °C. Osim Islanda, gdje su temperature bile nešto niže, prošla je godina u cijeloj Europi bila toplija od prosjeka.

"Europa se od osamdesetih godina zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka"

"Temperatura mora bila je iznimno visoka, razina mora nastavila je rasti, a ledeni pokrovi i ledenjaci nastavili su se topiti", rekla je Samantha Burgess, jedna od glavnih autorica izvješća. I globalno gledano 2024. bila je najtoplija godina otkad postoje meteorološka mjerenja.

"Koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi i dalje raste te je 2024. ponovno dosegnula rekordne vrijednosti. Europa se od osamdesetih godina prošlog stoljeća zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka", dodaje Burgess.

Posljedice su višestruke. Klimatske promjene koje uzrokuje čovjek ne odnose se samo na globalne prosjeke nego imaju i vrlo konkretan utjecaj na regionalnoj i lokalnoj razini, upozorava Florence Rabier, glavna tajnica Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, koji surađuje s programom Copernicus.

Prošle godine u Europi olujama i poplavama pogođeno 413.000 ljudi, najmanje 335 osoba izgubilo je život

Poplave, ekstremne vrućine, oluje i suše sve češće pogađaju svakodnevni život oko 750 milijuna ljudi u Europi, a iza toga stoje klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem.

U španjolskoj Valenciji prošlog su listopada i studenoga poplave odnijele više od 220 života. Količina kiše koja je pala u samo nekoliko sati srušila je sve dosadašnje rekorde i izazvala razaranje - uništeni su automobili, kuće i infrastruktura. Procjenjuje se da je materijalna šteta veća od 16 milijardi eura.

Neposredno prije toga oluja Boris izazvala je velike poplave u osam zemalja istočne Europe duž tisuća kilometara riječnih korita. Procjenjuje se da je prošle godine u Europi olujama i poplavama bilo pogođeno 413.000 ljudi, a najmanje 335 osoba izgubilo je život.

Broj dana s ekstremnim toplinskim opterećenjem 2024. bio je drugi najveći otkad postoje mjerenja. Istok Europe pogodile su neuobičajeno visoke temperature i izrazita suša. Na jugu kontinenta ponovno su zabilježene teške suše, čak i tijekom zime.

Na zapadu Europe, s druge strane, zabilježene su rekordne količine oborina kakve se ne pamte još od 1950-ih. Kombinacija suše i obilnih kiša znatno povećava rizik od bujičnih poplava jer isušeno i tvrdo tlo ne može dovoljno brzo upiti velike količine vode. Zbog toga se stvaraju opasni vodeni tokovi.

"U Europi bi moglo doći do dodatnih 30.000 smrtnih slučajeva zbog ekstremnih vrućina"

"Svaki dodatni djelić stupnja zagrijavanja znači veće rizike za naše živote, gospodarstvo i planet. Prilagodba klimatskim promjenama postaje nužna", poručila je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo prilikom predstavljanja izvješća.

Iako emisije stakleničkih plinova i dalje rastu na globalnoj razini, izvješće donosi i dobru vijest: Europa je 2024. proizvela više energije iz sunca, vjetra i biomase nego ikad. Čak 45 posto električne energije došlo je iz obnovljivih izvora.

Znanstvenici upozoravaju da zemlje moraju što prije poduzeti mjere, osobito kada je riječ o zaštiti od poplava i toplinskih udara. Samantha Burgess ističe da bi, ako se globalno zatopljenje dugoročno poveća iznad 1.5 °C, u Europi moglo doći do dodatnih 30.000 smrtnih slučajeva zbog ekstremnih vrućina.

Izvješće donosi i jednu ohrabrujuću činjenicu: više od polovice europskih gradova već razvija planove za prilagodbu ekstremnim vremenskim uvjetima i bolju zaštitu stanovnika.

Među vodećim područjima na tom polju su Pariz, Milano, Nizozemska i Glasgow. Tamo se ubrzano razvija infrastruktura za zaštitu od klimatskih prijetnji, šire se zelene površine koje hlade gradske zone i provode se intenzivne mjere obrane od poplava.