EUROPA će zbog krize s plinom između Rusije i Ukrajine biti primorana podržati projekt plinovoda Nord Stream, koji bi ispod Baltičkog mora direktno trebao povezati Rusiju i Njemačku, izjavio je danas ruski premijer Vladimir Putin.

Plinovod dužine 1.198 kilometara, koji bi povezao ruski grad Viborg s njemačkim Greifswaldom, zajednički je projekt ruskog Gazproma i dviju njemačkih kompanija, BASF i EON. No taj projekt nije prošao bez kritika susjednih zemalja, Estonije, Litve, Finske, Poljske i Švedske, koje su redom izrazile zabrinutost oko ekološkog utjecaja tog projekta na okoliš.

"Nužnost ostvarenja tog projekta sada uviđaju i naši europski partneri pa ga je s toga što prije potrebo i ostvariti", kazao je Putin u razgovoru s bivšim njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom, koji prenosi agencija AFP. S obzirom na krizu i na činjenicu da sve karte idu u prilog Rusima, što se Nord Streama tiče, ekologija bi mogla pričekati neka druga vremena.

> Europa sve više osjeća posljedice "Hladnog rata" između Rusije i Ukrajine

> Bez ruskog plina smo na sigurnom maksimalno deset dana

> Vlada proglasila krizno stanje

> Mesić nudi rješenje: Katar zainteresiran za izgradnju plinskog terminala u Hrvatskoj

> Sarajlije se smrzavaju, a električnih grijalica više nema niti u dućanima; Bez grijanja i Srbija

Direktor ukrajinskog Naftogaza ruske optužbe nazvao apsurdnima

Oleh Dubina, direktor ukrajinskog Naftogaza u intervjuu za agenciju Reuters kazao je kako će Ukrajina ustrajati na cijeni od 201 dolara za 1.000 prostornih metara ruskog plina u 2009. godini. Osim toga, izrazio je i čvrsto stajalište oko toga da Ukrajina želi ukinuti i posrednika za uvoz ruskog plina, tvrtku RosUkrEnergo, koja je od 2006. godine ekskluzivni posrednik za uvoz plina u Ukrajinu.

"Svaki prijedlog za očuvanje tog posredništva ću odbiti. Podnijet ću i ostavku ako treba pa to može učiniti netko drugi, a ne ja", čvrsto je izjavio Dubina te dodao kako želi samo direktne ugovore između ruskog Gazproma i Naftogaza.

Gazprom je od Ukrajine zatražio cijenu od 450 dolara za tisuću kubičnih metara plina, što je više od duplo većeg iznosa od onog na kojem Ukrajina ustraje. Ruske optužbe kako je Ukrajina kriva za obustavu isporuke plina Europi, nazvao je apsurdnima, jer se svi ventili nalaze na ruskoj strani.

"Do nekakvog dogovora mora doći, jer jedni bez drugih ne možemo pa trebamo prestati s ići ovim putem", zaključio je Dubina, koji će sutra predvoditi ukrajinsko izaslanstvo na razgovorima s izvršnim direktorom Gazproma Aleksejem Millerom, koji će se održati u Moskvi.

Medvjedev: Ukrajina mora pristati na tržišnu cijenu plina

Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev u telefonskom razgovoru sa svojim ukrajinskim kolegom Viktorom Juščenkom kazao je kako Ukrajina mora pristati na tržišnu cijenu plina, ukoliko želi da Rusija nastavi s isporukom plina toj zemlji.

"Tržište mora diktirati cijenu plina, a ona mora odgovarati onoj europskoj", istaknuo je u telefonskom razgovoru Medvjedev te dodao da u procesu moraju sudjelovati europski promatrači i stručnjaci za međunarodno pravo.

Barroso Putinu i Timošenko: Odmah obnovite dostavu plina

Predsjednici vlada Rusije i Ukrajine, Vladimir Putin i Julija Timošenko, dobili su imperativni zahtjev od predsjednika Europske komisije (EK) Josea Manuela Barrosoa da odmah omoguće dostavu plina EU, stoji u priopćenju EK, koje prenose agencije.

Ugled tih dviju država kao poslovnih partnera doveden je u pitanje, a sigurnost dostave plina očigledno je postala taocem njihovih međusobnih sukoba i pregovora, stoji nadalje u priopćenju. Ponašanje Rusije izrazito je negativno prema onim članicama EU i NATO saveza, koje su pripadale nekadašnjem sovjetskom bloku, priznaju dužnosnici EU-a.

Priopćenjem se oglasilo i češko predsjedništvo EU, koje je izrazilo žaljenje zbog nepoštivanja obećanja Rusa o sigurnoj opskrbi plinom. Oni isto tako smatraju kako su osnova za energetsku suradnju EU i Rusije te Ukrajine povjerenje i predvidljivost te poštivanje postojećih obveza za tranzit i dostavu plina.

Zbog prekida opskrbe plinom Bugarska prijeti: Ponovno ćemo pokrenuti nuklearku!

Jedna od zemalja koja je najteže pogođena rusko-ukrajinskom blokadom isporuke plina, Bugarska, zaprijetila je kako će biti primorani ponovno uključiti reaktore u Nuklearnoj elektrani Kozloduj, iako je njeno zatvaranje bilo jedan od uvjeta Bugarskog pristupanja Europskoj uniji.

Bugarski predsjednik Georgi Parvanov je rekao kako Bugarska polaže zakonsko pravo na to da u slučaju krizne situacije ponovno pokrene nuklearne reaktore, iako ih je EU ocijenila kao nesigurne. "Ovo je jedna takva krizna situacija", naveo je Parvanov.

Podsjetimo, Parvanov se u jučerašnjem telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Viktorom Juščenkom, prilikom razgovora o obustavi opskrbe plinom, požalio kako je Bugarskoj od svih zemalja najteže, jer nemaju nikakvih alternativnih goriva, na što mu je ukrajinski kolega obećao da će pokušati utjecati na Naftogaz kako bi nastavio isporuke plina prema Bugarskoj. Dvojac se, kako javljaju bugarske agencije, složio da Rusija ne prikazuje stvarno stanje zaliha plina i da je nužan nezavisni monitoring na distribucijskim postajama.

Rusi zatvorili plinovod: Od jutros opet nema plina za Europu!

Glasnogovornik ukrajinske kompanije Naftogaz Valentin Zemljanski je jutros izvijestio kako je ruski gigant Gazprom ponovno u potpunosti prekinuo isporuku plina prema europskim zemljama.

"Isporuka plina za europske potrošače plinovodima koji prolaze teritorijem Ukrajine je u potpunosti prekinuta u srijedu u 7.44 sati prema lokalnom vremenu", naveo je Zemljanski.

Nakon što su se tijekom jučerašnjeg dana Ukrajina i Rusija međusobno prepucavale oko toga koja od njih koči isporuku plina europskim zemljama (Ukrajina je tvrdila kako Rusija smanjuje isporuku, a Rusija kako Ukrajina krade plin namijenjen Europi, op.a.), Rusi su odlučili to pitanje riješiti na najdrastičniji mogući način - zatvorili su dotok plina u potpunosti.

Glavni direktor Gazproma Aleksej Miller je jučer izjavio: "Ako Ukrajina u potpunosti blokira dotok plina prema zapadnim zemljama, odnosno potrošačima u središnjoj i zapadnoj Europi, ne vidimo nikakvog smisla u tome da plin dostavljamo do granice s Ukrajinom".

Kako prenosi ruska informativna agencija Ria Novosti, Miller se sutra treba sastati sa svojim ukrajinskim kolegom, direktorom Naftogaza. Dvojac bi trebao dogovoriti konačni prekid spora i ugovoriti nastavak isporuke plina.

Plina neće biti najmanje 24 sata!

Slovenski Geoplin je potvrdio kako im je dotok plina iz Rusije prekinut u ponoć. Direktor Geoplina Alojz Stana je za agenciju STA rekao kako je iz ruskog Gazproma doznao da će prekid opskrbe preko Ukrajine potrajati najmanje 24 sata, odnosno do ponoći. "Što će se dogoditi nakon isteka ta 24 sata, teško je reći", naveo je Stana.

Bez plina ostale i Slovačka, Češka i Austrija

Na listi država koje su se našle u problemima zbog prestanka isporuke plina, našle su se i Slovačka i Češka. Slovačka je još nakon jučerašnjeg smanjenja opskrbe proglasila "izvanredno stanje".

Glasnogovornik češkog uvoznika plina RWE Transgas je rekao: "Glavni plinovod s istoka je zatvoren od ponoći. Opskrba za Slovačku i Češku je na nultoj razini". Dodao je i kako Češka sad planira povećati opskrbu plinom iz Norveške.

Na prestanak dotoka plina iz Rusije jutros se požalio i austrijski ministar gospodarstva Reinhold Mitterlehner, koji je naveo kako je opskrba prekinuta tijekom noći. OMV je tu informaciju potvrdio, ali su naveli kako nema razloga za paniku, jer će povećati dovod sa zapada Europe.

Rumunjski ministar gospodarstva: Preživjet ćemo zimu!

Jedna od kolateralnih žrtvi rusko-ukrajinskog plinskog spora je i Rumunjska. Rumunjski ministar gospodarstva Adriean Videanu je za Realitatea TV rekao kako unatoč rezanju isporuke plina problema u toj zemlji neće biti.

"Stanovništvo neće osjetiti krizu. Zalihe plina i ostalih resursa su dovoljne za ovu zimu", rekao je Videanu, a s njim se složio i rumunjski premijer Emil Boc. Obojica su pojasnili kako Rumunjska ima zaliha za čak šest mjeseci pa "nema razloga za brigu".

Kaczynski: Zabrinut sam zbog pogoršanja situacije

Poljski predsjednik Lech Kaczynski je naveo kako je "duboko zabrinut" zbog pogoršanja situacije u rusko-ukrajinskom plinskom sporu, zbog čega je opskrba europskih zemalja plinom prekinuta ili smanjena na minimum.

"Zbog ove situacije plinska kriza prijeti ne samo Poljskoj, već i cijeloj Europi", naveo je Kaczynski, dodajući kako bi se unatoč činjenici da je riječ o bilateralnom sporu između Ukrajine i Rusije, pregovorima trebala pridružiti cijela Europa, kako bi se problem što prije riješio.

Kaczynski je podsjetio kako su se u problemima zbog prestanka isporuke plina, osim Ukrajine kojoj ga Rusija ne isporučuje još od 1. siječnja ove godine, "ni krive ni dužne" našle: Rumunjska, Bugarska, Grčka, Turska, Srbija, BiH, Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Poljska, Češka, Slovačka i Austrija.

"Dogovorite se i vratite nam plin!"

Nakon što su se predstavnici zemalja Europske unije u ponedjeljak sastali u Bruxellesu, naveli su kako se u spor neće miješati. Jučer su, iziritirani smanjenjem dotoka plina u Europu, "promijenili ploču" te su izrazili svoju ljutnju zbog takvog postupanja: "Činjenica da je zbog bilateralnog sukoba Rusije i Ukrajine opskrba plinom smanjena ili u potpunosti ukinuta većini europskih zemalja je u potpunosti neprihvatljiva. Do ovog je poteza došlo bez ikakvog upozorenja i usprkos garancijama koje su dale obje zemlje. Češko Predsjedništvo EU i EK zahtijevaju da se opskrba EU plinom trenutačno obnovi i da dvije strane odmah nastave s pregovorima, u cilju konačnog rješavanja međusobnog trgovačkog spora. Pojačat ćemo razgovore s obje strane, kako bi što prije došlo do sporazuma".

Novo rezanje opskrbe plinom predstavnicima Europske unije "diglo je živac" te su Rusiji i Ukrajini poručili da im je dosta ovakvog ponašanja: "Zahtijevamo da odmah postignete dogovor i nastavite s isporukom plina prema Europi!".

I.M./B.V.
Foto: Globalsecurity.org/AFP/Inogate.org