GOMILA procurjelih podataka iz privatnog ureda Borisa Johnsona otkriva kako je bivši britanski premijer profitirao od kontakata i utjecaja koji je stekao na dužnosti, što je moguće kršenje etičkih i lobističkih pravila, piše Guardian.

Borisovi dosjei sadrže e-poruke, pisma, račune, govore i poslovne ugovore. Oni bacaju svjetlo na unutarnje funkcioniranje javno subvencionirane tvrtke koju je Johnson osnovao nakon što je napustio Downing Street u rujnu 2022., navodi Guardian.

Guardian tvrdi da ovo podsjeća na skandal s lobiranjem Greensill Capitala u koji je bio upleten još jedan bivši britanski premijer, David Cameron. Dodatno, ovaj slučaj bi mogao potaknuti pitanja o naknadama koje financiraju britanski porezni obveznici, a koje bivši premijeri dobivaju za vođenje svojih privatnih ureda.

Što je sporno?

Borisovi dosjei sadrže više od 1800 dokumenata, uključujući neke koji datiraju iz Johnsonovog mandata u Downing Streetu.

Guardian piše kako dosjei otkrivaju sljedeće:

• Johnson je za tvrtku u kojoj je supredsjedatelj lobirao kod visokog saudijskog dužnosnika kojeg je upoznao dok je bio na dužnosti, tražeći od njega da podijeli ponudu s autokratskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom.
• Johnson je primio više od 200.000 funti od hedge fonda nakon sastanka s venezuelskim predsjednikom Nicolásom Madurom, što je suprotno izjavama da nije bio plaćen.
• Dok je bio na dužnosti, Johnson je vjerojatno održao tajni sastanak s Peterom Thielom, milijarderom koji je osnovao kontroverznu američku tvrtku za podatke Palantir, mjesecima prije nego što je dobila ulogu upravljanja podacima Nacionalnog zdravstvenog sustava (NHS).
• U očiglednom kršenju protupandemijskih pravila, Johnson je organizirao večeru za konzervativnog kolegu koji je financirao raskošnu obnovu njegovog stana u Downing Streetu, dan nakon što je na snagu stupila druga nacionalna karantena.

Sastanak s Madurom

U veljači prošle godine, Boris Johnson je iz privatnog zrakoplova negdje iznad Karipskog mora nazvao svog starog političkog protivnika Davida Camerona, tadašnjeg ministra vanjskih poslova, kako bi ga obavijestio o posjetu Maduru.

Johnson je uzeo slobodan dan s obiteljskog odmora u Dominikanskoj Republici za neočekivani sastanak s ljevičarskim predsjednikom Venezuele, Nicolásom Madurom. Dok je bio na dužnosti, Johnson je Madura nazvao "diktatorom zlog režima". Drugi sudionik sastanka bio je manje poznat: Maarten Petermann, upravitelj hedge fonda.

Kada su ga kasnije pitali o sastanku, Johnson je dužnosnicima britanske vlade rekao: "Nije istina reći da sam plaćen za bilo kakve sastanke u Venezueli." 

Bivši premijer rekao je da nije imao ugovorni odnos s hedge fondom Merlyn Advisors. Johnson je kasnije sugerirao da je djelovao kao diplomatski posrednik, ali tjednima nakon što je prisustvovao 45-minutnom sastanku, Johnson je primio 240.000 funti od Petermanna, otkriva Guardian. 

Račun, na iznos od 200.000 funti plus dodatnih 40.000 funti, poslan je 15. ožujka 2024. Dokument sugerira da je ovaj račun plaćen 7. svibnja. Nema detalja o drugim računima upućenim Merlynu.

Ugovor s tvrtkom Merlyn Advisors

Dosjei sadrže ugovor s tvrtkom Merlyn Advisors koji je Johnson potpisao mjesecima ranije, u rujnu 2023. U ugovoru, koji je sastavio Merlyn, navodi se da je Johnson "tijekom duge karijere stekao jedinstveno iskustvo i znanje o domaćoj politici britanske vlade i međunarodnim odnosima".

U njemu se navodi da Merlyn Advisors "surađuje s nizom različitih domaćih i međunarodnih dionika koji bi imali koristi od Johnsonovih perspektiva i iskustava". Za svaki sastanak Johnsonu je trebala biti isplaćena naknada od 200.000 funti. 

Ugovor je trebao trajati dvije godine od listopada 2023. Tvrtka bi također plaćala 35.000 funti mjesečno za podršku think-tanku koji je Johnson razmatrao osnovati u Velikoj Britaniji.

Datoteke dobila neprofitna organizacija iz SAD-a

Johnson nije odgovorio na Guardianove zahtjeve za komentarom. Datoteke je dobila organizacija Distributed Denial of Secrets (DDoS), neprofitna organizacija registrirana u SAD-u koja arhivira procurjele i hakirane dokumente.

DDoS je za Guardian poručio da ne zna porijeklo curenja. Međutim, pojava podataka pobudit će neizbježna pitanja o probijanju sigurnosti u uredu bivšeg premijera. Dokumenti se uglavnom odnose na razdoblje nakon Johnsonovog premijerskog mandata, pokrivajući razdoblje između rujna 2022. i srpnja 2024.

Otkrića o tome kako je Johnson izgradio unosnu karijeru u privatnom sektoru ističu slabo poznatu shemu koja bivšim britanskim premijerima omogućuje da traže državni novac za plaćanje troškova "koji proizlaze iz njihovog posebnog položaja u javnom životu", navodi Guardian.

Godišnja šesteroznamenkasta isplata, poznata kao dodatak za troškove javne dužnosti (PDCA), subvencija je namijenjena podršci javnim dužnostima bivšeg premijera. Nije namijenjena za korištenje u privatne ili komercijalne aktivnosti.

Dosjei postavljaju pitanja o tome je li Johnson zamaglio te granice dok je vodio Ured Borisa Johnsona, društvo s ograničenom odgovornošću osnovano mjesec dana nakon što je napustio Downing Street. Službeni podaci pokazuju da je Johnson zatražio 182.000 funti od PDCA-a otkako je napustio vladu.

Plaćen 5,1 milijun funti za 34 govora

Johnsonov ured, otkriva curenje informacija, igrao je središnju ulogu u upravljanju njegovim komercijalnim pothvatima. To uključuje poslove s Daily Mailom i GB Newsom, te karijeru diljem svijeta u održavanju govora za bogate klijente.

Dokumenti sugeriraju da je između listopada 2022. i svibnja 2024. Johnsonu plaćeno otprilike 5,1 milijun funti za 34 govora. Takvi angažmani mu obično donose stotine tisuća funti, kao i izdašne troškove za pokrivanje letova prve klase i boravka u hotelima s pet zvjezdica za njega i njegovo osoblje.

Nije neobično niti protivno bilo kakvim pravilima da bivši premijeri putuju svijetom održavajući plaćene govore, ali postoje ograničenja poslovnih aktivnosti koje mogu poduzeti nakon odlaska iz vlade. Johnsona je na ta pravila podsjetio službeni nadzorni organ na dan kada je napustio Downing Street.