U PRVIM mjesecima 2022., kada je započela ruska invazija na Ukrajinu, milijuni Ukrajinaca - uglavnom žena i djece - pobjegli su u Poljsku, gdje su dočekani s velikim simpatijama. Ukrajinske zastave bile su na prozorima, a poljski volonteri masovno su odlazili na granicu kako bi dijelili hranu, pelene i SIM kartice.

Neki su otvorili svoje domove potpunim strancima. Poljska nije postala samo logistička žila kucavica za Ukrajinu, nego i simbol ljudske solidarnosti. Tri godine kasnije, Poljska je još uvijek jedan od najvjernijih saveznika Ukrajine - središte za isporuke zapadnog oružja i glasni branitelj interesa Kijeva. 

Međutim, stav prema Ukrajincima se promijenio. Procjenjuje se da u Poljskoj trenutno živi oko 38 milijuna ljudi, od toga dva milijuna Ukrajinaca. Mnogi Ukrajinci stigli su prije rata kao ekonomski migranti. 

Istraživanja pokazuju promjenu

Dok se približava prvih krug predsjedničkih izbora u Poljskoj, rastući umor od pomaganja Ukrajincima postao je toliko uočljiv da su neki od kandidata procijenili da mogu osvojiti više glasova obećavajući manje pomoći Ukrajincima.

"Raspoloženje poljskog društva prema ukrajinskim ratnim izbjeglicama se promijenilo", uvjeren je Piotr Długosz, profesor sociologije na Jagielonskom sveučilištu u Krakowu, koji je proveo istraživanje o stavovima prema Ukrajincima diljem srednje Europe.

Citirao je istraživanje Centra za istraživanje javnog mnijenja u Varšavi koje je pokazalo da je podrška pomaganju Ukrajincima pala s 94% na početku ruske invazije u veljači 2022. na 57% u prosincu 2024.

"Mnoge druge studije potvrđuju promjenu raspoloženja. Istodobno, treba imati na umu da je pomaganje izbjeglicama nakon izbijanja rata bio prirodni moralni refleks, da treba pomoći susjedu u nevolji. Tim više što se Poljaci sjećaju zločina koje su Rusi počinili nad Poljacima tijekom i nakon dva svjetska rata", upozorio je. 

Konzervativni kandidat: Ukrajina nas ne tretira kao partnera

Među onima koji su promjenu raspoloženja pretvorili u predizbornu politiku je konzervativni kandidat Karol Nawrocki, povjesničar i čelnik Instituta nacionalnog sjećanja. Nawrocki je kandidat stranke Pravo i pravda. 

Nawrocki, kojeg je američki predsjednik Donald Trump dočekao u Bijeloj kući 1. svibnja, naglašava potrebu da se poljski interesi brane iznad svega. "Ukrajina nas ne tretira kao partnera. Ponaša se na nepristojan i nezahvalan način u mnogim aspektima", rekao je Nawrocki u siječnju.

Nakon svađe Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu, Nawrocki je izjavio da ukrajinski vođa treba "preispitati" svoje ponašanje prema saveznicima. Prošli mjesec Nawrocki je obećao da će, ako pobijedi, uvesti zakonodavstvo kojim bi se poljskim građanima dao prioritet nad Ukrajincima. 

"Poljski građani moraju imati prioritet. Poljska na prvom mjestu. Poljaci na prvom mjestu", poručio je Nawrocki u predizbornom videu. 

I politički centar se prilagođava

Još jedan desni kandidat, Sławomir Mentzen, i njegova Konfederacijska stranka otišli su dalje od toga. Mentzen je okrivio Ukrajince za preopterećene škole, napuhane cijene stanovanja i optužio ih da iskorištavaju poljsku velikodušnost.

Promjeni raspoloženja prilagođava se i politički centar. 

Rafał Trzaskowski, liberalno orijentirani gradonačelnik Varšave iz centrističke stranke premijera Donalda Tuska, koji je 2022. godine u svoj grad primio Ukrajince, u siječnju je predložio da se samo ukrajinskim izbjeglicama koje "rade, žive i plaćaju poreze" u Poljskoj odobri pristup popularnom dječjem dodatku "800+" - 800 zlota (190 eura) mjesečno po djetetu.

Ukrajinski veleposlanik u Poljskoj Vasil Bodnar osporava tvrdnje da Ukrajinci uzimaju više nego što daju. "Oko 35.000 ljudi prima potporu bez rada, ali ono što primaju samo je djelić onoga što Ukrajinci doprinose porezima", kazao je. Napomenuo je da u Poljskoj sada posluje oko 70.000 tvrtki kojima upravljaju Ukrajinci.

Incidenti još uvijek rijetki

"Ukrajinci pomažu poljskom gospodarstvu da se razvija", tvrdi Bodnar. Małgorzata Bonikowska, predsjednica Centra za međunarodne odnose, smatra da je normalno da se pojave napetosti kada veliki broj ljudi iz različitih kultura živi i radi na jednom mjestu.  

Katerina, 33-godišnja Ukrajinka koja godinama živi u Poljskoj, izbliza je vidjela promjenu. Godine 2022. stranci su je često pozdravljali suosjećajnim pogledima i riječima "Slava Ukrajini". Ali onda prošle jeseni, muškarac u tramvaju ju je vrijeđao jer je čitala ukrajinsku knjigu. Ovog proljeća, ispred ureda socijalne skrbi, drugi muškarac ju je gurnuo i vikao: "Nitko te ovdje ne želi."

Takvi incidenti ostaju rijetki, ali ona smatra da su takvi incidenti bili nezamislivi prije tri godine. Njezini roditelji ostali su u Ukrajini, a brat joj služi u vojsci. Kao i mnogi u regiji, vjeruje da ukrajinski otpor čuva Poljsku sigurnom držeći Ruse na distanci. Boji se da trenutne napetosti služe samo Moskvi. "Moramo se držati zajedno". zaključila je.