Foto: FAH, Getty Images

U NEDAVNOM članku za The Globe and Mail, Mark Mackinnon osvrnuo se na porast tenzija na području jugoistočne Europe, s osobitim fokusom na zapadni Balkan.

Dijelove njegove analize prenosimo u nastavku.

"Nigdje na svijetu tenzije nisu porasle kao na području jugoistočne Europe, gdje je mir proteklih desetljeća uglavnom bio održavan zahvaljujući političkoj volji SAD-a. Mogućnost američke vojne intervencije služila je kao jamstvo.

No, prilike se mijenjaju.

Nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u, diljem svijeta širi se nejasan osjećaj – geopolitičke tektonske ploče se pomiču, brzo i nepredvidljivo".

Sukobi sve brojniji

"Sukobi na Bliskom istoku i u Ukrajini sve su češći od Trumpove inauguracije 20. siječnja, a kineska vojska je upozorila kako se ratna retorika na relaciji Kina-SAD polako pretvara u stvarnost.
No, najnapetije je na području Balkana.

Na tom području mir vlada već 18 godina, od kraja rata na Kosovu. No, ono što bismo mogli nazvati "srpskim pitanjem" i dalje nije riješeno. Iako su Hrvati, Bošnjaci i kosovski Albanci izborili svoju nezavisnost od Beograda u 90-ima, u njihovim novim državama ostale su brojne srpske manjine.

Dio Srba nada se kako će izbor Donalda Trumpa za predsjednika – možda u savezu s Vladimirom Putinom – omogućiti da se ta Pandorina kutija ponovno otvori.

Jednostrano proglašavanje nezavisnosti Kosova – koje su priznale Sjedinjene Američke Države, Kanada i većina zapadnih zemalja, a koje su odbile Srbija i Rusija – dogodilo se nakon zračne intervencije NATO-a 1999. godine, koja je odbacila srpsku vojsku. Otad su mir čuvale snage NATO-a. Trenutačno te snage broje 4600 pripadnika, a predvode ih Talijani".

Status quo

"Na SAD se gleda kao na jamca statusa quo. S pobjedom Donalda Trumpa, kosovski Srbi se nadaju kako će se Amerika povući iz regije. Kako vojno, tako i politički.

Tenzije između Kosova i Srbije su na vrhuncu – nakon niza visokoprofilnih prijetnji proteklih tjedana, koje su završile porukom srpskog predsjednika Tomislava Nikolića, a koji je poručio kako su Srbi spremni na rat.

No, Trump je dosad bio zauzet pitanjima na domaćem terenu. Trenutačno se bori s američkim sudovima oko implementacije svoje zabrane ulaska migrantima iz sedam muslimanskih zemalja u SAD. Trump praktički nije spomenuo Balkan za vrijeme svoje izborne kampanje.

Zapadni dužnosnici govore o opasnom vakuumu moći koji se stvara u toj regiji. Diplomati ne žele službeno govoriti o tome, no smatraju kako Rusija i njezini saveznici u Srbiji žele iskoristiti ovaj trenutak nesigurnosti kako bi se nametnuli na terenu".

Nestabilnost raste

"Rat dolazi, šapće se u beogradskim kafićima.

A situacija nije ništa bolja ni u Bosni i Hercegovini. Najizgledniji katalizator nevolje bit će Republika Srpska, koja ide prema tome da proglasi nezavisnost. Nacionalist Milorad Dodik zakleo se kako će održati referendum o odcjepljenju od Bosne do kraja 2018. godine.

Dodik, koji je na udaru američkih sankcija jer je aktivno pokušavao omesti provedbu Daytona, prošle je jeseni putovao u Moskvu, gdje ga je ugostio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Siebo Janssen, profesor povijesti na Sveučilištu u Koelnu, nedavno se vratio iz Sarajeva veoma zabrinut.

"Rat u Bosni je ponovno na stolu. Ako se Amerika povuče i prepusti ovaj prostor drugim sferama interesa, što onda?", upitao je, komentirajući mogućnost toga da se SAD povuče s Balkana.

"Nestabilnost jača, nacionalizam se vraća. Mislim da nas na ovom području čeka veoma, veoma problematičan period", zaključuje Janssen.