NEPUŠAČI napokon mogu odahnuti kada posjete kafiće i restorane u Irskoj, Italiji, Malti i Švedskoj zahvaljujući zabrani pušenja koja je na snazi u tim zemljama.

Irska je prva zemlja članica EU-a koja je u ožujku 2004. uvela opću zabranu pušenja na zatvorenim radnim mjestima. Druge zemlje slijedile su 2005., a pridružiti bi im se trebale još neke zemlje. Glavni cilj zakona zaštita je trećih osoba, prije svega radnika, od štetnih posljedica pasivnog pušenja.

Svake godine od pasivnog pušenja u EU umre naime više od 79.000 ljudi, navodi se u izvješću "Dizanje dimne zavjese: 10 razloga za Europu bez dima", predstavljenom ovoga tjedna u Europskom parlamentu. Riječ je o prvom pokušaju da se iznesu precizni podaci o smrtnim slučajevima izravno povezanim s pasivnim pušenjem i ponude dokazi da su mjere za njegovu zabranu izvedive i popularne. Izvješće poziva na izradu zakona koji će zabraniti pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima i radnim mjestima uključujući kafiće i restorane.

Izvješće je objavio Smoke Free Partnership, forum koji okuplja niz europskih i nacionalnih tijela za istraživanje raka i srčanih bolesti, a u parlamentu su ga predstavili britanska liberalka Liz Lynne i Adamos Adamou, zastupnik ciparske Napredne radničke stranke.

Prema izvješću, pasivno pušenje kod kuće svake godine ubije gotovo 72.000 Europljana, a još 7.000 ih umire od posljedica pasivnog pušenja na radnom mjestu. Najvećoj opasnosti izloženi su radnici u restoranima, kafićima, pubovima i noćnim klubovima - godišnje ih umre 325, odnosno jedan na dan u šestodnevnom radnom tjednu.

Profesor John Britton, sa sveučilišta u Nottinghamu, glasnogovornik foruma, kritizira stajalište duhanske industrije prema zadimljenim radnim prostorima. "Ventilacija nije dovoljna kao ni dragovoljne mjere. Jedini način je zabrana pušenja", rekao je, dodajući da uspješni primjeri pokazuju da se to može izvesti.

Poznato je naime da duhanski dim sadrži mnoge opasne kemijske spojeve. Gotovo 85 posto dima u prostorima u kojima se puši je dim koji cigarete otpuštaju između pušenja. Smatra ga se toksičnijim od dima koji se udahne i potom izdahne jer cigareta koju se drži u ruci ili koja tinja u pepeljari gori na nižoj temperaturi i otpušta drukčiju kombinaciju kemikalija s većim količinama toksičnih elemenata.

Profesor Konrad Jamrozik sa sveučilišta u Queenslandu kazao je da su procjene smrtnih slučajeva od pasivnog pušenja "konzervativne". "Uključuju smrti od srčanih bolesti, moždanih udara, raka pluća i nekih respiratornih bolesti, no ne i smrti djece te smrti odraslih zbog drugih bolesti povezanih s pušenjem kao što je upala pluća", rekao je.