MALO je povijesnih ličnosti koje izazivaju toliko podijeljena mišljenja kao Pancho Villa. Za jedne je bio nemilosrdni razbojnik odgovoran za pljačke i smaknuća, za druge narodni junak koji se borio protiv korumpirane elite i pokušao siromašnima donijeti pravednije društvo. Gotovo stoljeće nakon njegove smrti ostao je jedna od najvećih legendi Meksika, a njegova priča i danas nadahnjuje filmove, knjige i televizijske serije.

Pancho Villa rođen je kao José Doroteo Arango Arámbula 5. lipnja 1878. u saveznoj državi Durango, a ubijen je 20. srpnja 1923. u gradu Parralu u saveznoj državi Chihuahua.

Od bjegunca do revolucionara

Villa je odrastao u izrazitom siromaštvu tijekom diktature predsjednika Porfirija Díaza, razdoblja obilježenog velikim gospodarskim razlikama. Prema najraširenijoj verziji događaja, kao mladić pobjegao je nakon što je ranio ili ubio zemljoposjednika koji je napao njegovu sestru. Tada je promijenio identitet i uzeo ime Pancho Villa.

Godinama je živio kao odmetnik na sjeveru Meksika, okupljajući skupinu ljudi koja je pljačkala bogata imanja. Zbog toga su ga vlasti smatrale običnim razbojnikom, dok je među siromašnijim stanovništvom postupno stjecao ugled čovjeka koji se suprotstavlja moćnicima.

Jedan od glavnih zapovjednika revolucije

Kada je 1910. izbila Meksička revolucija protiv dugogodišnjeg predsjednika Díaza, Villa se pridružio pobunjenicima. Vrlo brzo pokazao se kao iznimno sposoban vojni zapovjednik, unatoč tome što nije imao formalno vojno obrazovanje.

Predvodio je legendarnu División del Norte, najveću i najjaču revolucionarnu vojsku u Meksiku. Njegove postrojbe ostvarile su niz važnih pobjeda, a posebno se istaknula bitka za Zacatecas 1914., koja je ozbiljno oslabila tadašnji režim.

Villa je stekao reputaciju karizmatičnog vođe koji je znao pridobiti obične ljude. Dijelio je hranu, otvarao škole i pokušavao organizirati gospodarstvo na područjima pod svojom kontrolom. Istodobno, njegove su postrojbe bile optuživane za brutalne odmazde, pljačke i pogubljenja zarobljenika, zbog čega njegova ostavština ostaje kontroverzna.

Napad na Sjedinjene Države

Najpoznatiji događaj iz njegova života izvan Meksika dogodio se 9. ožujka 1916., kada su Villa i njegovi ljudi napali gradić Columbus u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko. U napadu je poginulo više američkih vojnika i civila.

Bio je to prvi veći oružani napad na teritorij kontinentalnog SAD-a nakon 19. stoljeća i izazvao je veliku političku krizu. Američki predsjednik Woodrow Wilson naredio je kaznenu ekspediciju pod vodstvom generala Johna J. Pershinga kako bi uhvatila Villu.

Tisuće američkih vojnika gotovo su godinu dana pretraživale sjever Meksika, koristeći pritom i tada vrlo novu tehnologiju, vojne zrakoplove. Unatoč golemoj operaciji, Villa nikada nije uhvaćen.

Smrt u zasjedi

Nakon završetka najžešćih sukoba Villa se postupno povukao iz politike i prihvatio nagodbu s meksičkom vladom. Živio je na velikom imanju u državi Chihuahua, ali mnogi su ga i dalje smatrali prijetnjom.

Dana 20. srpnja 1923., dok se vozio automobilom kroz grad Parral, upao je u pomno pripremljenu zasjedu. Napadači su otvorili vatru i usmrtili njega i nekoliko njegovih pratitelja. Iako su neposredni izvršitelji identificirani, pitanje tko je zapravo naredio atentat nikada nije u potpunosti razjašnjeno. Povjesničari i danas raspravljaju o mogućoj ulozi visokih političkih i vojnih dužnosnika.

Legenda koja traje

Pancho Villa ostao je simbol burnog razdoblja meksičke povijesti. Njegov lik nalazi se na muralima, u pjesmama i brojnim filmovima, a mnogi ga i danas smatraju glasom siromašnih i potlačenih. Drugi upozoravaju da se iza romantične slike revolucionara krije čovjek odgovoran za nasilje i ratne zločine.

Upravo ta složenost razlog je zbog kojeg Pancho Villa i više od sto godina nakon revolucije ostaje jedna od najintrigantnijih osoba moderne povijesti Latinske Amerike.