TIM MOLEKULARNIH biologa iz Hrvatske, Njemačke i Austrije prvi put je u hrvatskim jezerima otkrio kako neke bakterije sebično gomilaju hranjive tvari, što im omogućuje dominaciju nad drugima i može imati dalekosežne posljedice na ekološku stabilnost jezera, priopćio je Institut Ruđer Bošković.

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Bremenu i Sveučilišta u Beču istraživanje su proveli na jezerima Kozjak na Plitvicama i Crniševu u sastavu Baćinskih jezera, a rezultate objavili u prestižnom časopisu Cell Reports, čije se mrežno izdanje pojavilo u četvrtak poslijepodne.

Rezultati ukazuju na potencijalne ključne promjene u ekosustavu hrvatskih jezera, navodi se i dodaje da se bakterije nalaze "u srcu interakcija" te da njihovo "ponašanje utječe na zdravlje cijelog ekosustava".

Tradicionalno se smatralo da bakterije polisaharide od kojih žive razgrađuju izvanstanično, oslobađajući tako hranjive tvari za druge organizme. Međutim, otkriveno je da neke bakterije preferiraju sebičniji pristup tako što zadržavaju hranjive tvari unutar svojih stanica. Takvo ponašanje može utjecati na raspodjelu hranjivih tvari od najmanjih mikroba do većih životinja koje se oslanjaju na njih, navodi se.

Važno otkriće

Istraživači to smatraju osobito važnim u kontekstu klimatskih promjena jer promjene temperature i uvjeta u ekološkim sustavima mogu dodatno pojačati ili modificirati te mikrobne procese, potencijalno dovodeći do bržih ili sporijih ciklusa ugljika i drugih hranjivih tvari.

Tim je skupljao uzorke vode u proljeće i ljeto 2022. te zimu 2023. godine i analizirao bakterije u svakom jezeru tijekom različitih godišnjih doba.

"Rezultati su pokazali da su sebične bakterije prisutne u oba jezera, ali je sebično ponašanje bakterija variralo s promjenama godišnjih doba i pokazalo se intenzivnije u jezeru s bogatijim hranjivim tvarima", objašnjava Andrea Čačković, prva autorica rada i doktorandica na Ruđeru.

"Zapanjujuće je da se ovaj mehanizam, za koji nismo ni znali da postoji prije 2017. godine, koristi i u slatkovodnim sustavima", izjavila je mikrobiološka ekologinja Greta Reintjes, jedna od vodećih autorica rada sa Sveučilišta u Bremenu.

Tim je otkrio da bakterije ne privlače svi polisaharidi jednako, nego da je pululan, šećer koji proizvode gljive, bio najčešća meta sebične razgradnje. Ta selektivnost može utjecati na strukturu mikrobne zajednice i na cijeli hranidbeni lanac.

Također, te bi dinamike mogle biti pod utjecajem klimatskih promjena, osobito u hladnim jezerima poput jezera Kozjak, navodi se u priopćenju i zaključuje da će možda ti mikroskopski životni oblici pružiti važne ideje kako svijet može održivo napredovati u uvjetima klimatskih promjena.