ORGANIZACIJA zemalja proizvođača nafte (OPEC) mogla bi ponovno smanjiti proizvodne kvote ukoliko ostale zemlje nastave povećavati svoje strateške zalihe, rekao je iranski guverner za OPEC.

Iran je druga zemlja članica OPEC-a koja se izjasnila u korist rezanja proizvodnih kvota, nakon što je to jučer učinio i Alžir. Svi s posebnom pozornošću prate takve vijesti, budući da se 28. svibnja u Beču održava izvanredni sastanak kartela.

Rekordno smanjenje bez velikog uspjeha

Organizacija je od rujna prošle godine naovamo smanjila proizvodne kvote za 4,2 milijuna barela dnevno, ili za 15 posto, da bi se izborila s najvećim padom potražnje za naftom u zadnjih četvrt stoljeća.

Iranski guverner za naftu Mohammed Khatibi rekao je kako zemlje potrošači nafte u sve većoj mjeri prave zalihe nafte, te kako će OPEC možda rezati kvote ukoliko se takva praksa nastavi.

Jučer je alžirski ministar za naftu rekao kako kartel puno riskira ukoliko ne podese razinu proizvodnje, te kako smatra da se ne bi trebalo ulaziti u takav rizik. Također je rekao kako očekuje da cijene nafte padnu pred sastanak u svibnju, nakon čega bi trebale krenuti uzlaznom putanjom koja bi ih do kraja godine trebala dovesti do 60 dolara po barelu.

Povećanje zaliha

Dužnosnici zemalja OPEC-a reagiraju na najveći pad cijene nafte u zadnjih mjesec dana, koji je jučer pogodio tržište. Cijena nafte je na njujorškoj burzi jučer pala 2,8 posto na 44,58 dolara po barelu.

OPEC se ne zabrinjava posljedicama globalne krize, budući da na nju ne može utjecati, nego se, kako je rekao ministar za energetiku Ujedinjenih Arapskih Emirata, vraća osnovama. Proizvodne kvote i zalihe su takve osnove.

Američke zalihe nafte već su na najvećoj razini od 1990. naovamo, a daljnje popunjavanje tih zaliha trebalo bi održati pritisak na pad cijena. Klasična kontra pravljenju zaliha je rezanje proizvodnje, ali pitanje je koliko tako nešto može imati efekta kratkoročno.

Propuštena prilika

Ukoliko se nastavi pad potražnje za naftom, a svi indikatori govore da hoće, smanjenje proizvodnje ne može imati značajan efekt na cijene. Taj bi se efekt postigao tek kad se potražnja poveća. Svi očekuju da će to biti u drugoj polovici godine, ali to ni u kom slučaju nije sigurno.

Neki analitičari kažu da bi i u slučaju oporavka tržištu trebalo oko tri godine da dođe do one razine potražnje koja je prošle godine cijene nafte pogurala na rekordne razine od gotovo 150 dolara po barelu.

OPEC je propustio šansu za jačim utjecanjem na tržište krajem prošle godine, kad je nakon dugih spekulacija smanjio proizvodnju za 2,2 milijuna barela dnevno. Iako je to bilo rekordno smanjenje kvota, globalna recesija jednostavno je bila prejaka da bi ono značajno utjecalo na cijene, pa se nafta s 35 popela samo do današnjih 45 dolara po barelu. Za snažan utjecaj na tržište bilo bi potrebno još jedno veliko smanjenje, a budući da se zemlje članica slabo pridržavaju već dogovorenih kvota, tako nešto je teško za očekivati.