VIJEĆE Hrvatske ljekarničke komore održalo je u Zagrebu 21. prosinca 2006. sjednicu na kojoj je podneseno izvješće o stručnom nadzoru nad radom ljekarni magistara farmacije. Taj nadzor proveden je u 21 ljekarni u vremenu između 27.studenog do 8. prosinca 2006. Teško je utvrditi što je gore, rezultati nadzora ili izostanak sankcija nakon toga, ali iz samog izvješća lako se da utvrditi kakav je modus rada ljekarni u Hrvatskoj.

Tako će izvješće navesti, između ostalog, da odjeljak za čuvanje lijekova na temperaturi od 8 do 15 stupnjeva Celzijevih nije nađen u 5 ljekarni, da hladnjak za čuvanje lijekova na temperaturi od 2 do 8 stupnjeva Celzijevih nije nađen u 2 ljekarne, da se u 6 ljekarni otrovi treće vrste ne čuvaju u skladu sa zakonskim propisima, ili da se u 7 ljekarni ljekovite supstance jakog djelovanja ne drže odvojeno.

Ovo znači da ste možda vi, ako ste kojim slučajem naletjeli na jednu od tih ljekarni, mogli dobiti lijek koji, zbog toga što nije čuvan na odgovarajućoj temperaturi, ima izmijenjena kemijska svojstva.

Idemo dalje. Vage s točnošću mjerenja od 0,1 - 10 kg nije imalo 8, a vage s točnošću mjerenja od 0,01 - 1000g 2 ljekarne. Opet, ako ste u tim ljekarnama dobili magistarski pripravak, moguće je da je on zbog neprecizne vage neispravnog sastava.

I jedno i drugo je u blagoj suprotnosti s čl 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji kaže: "Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih"

Etički kodeks nije zatečen u 10 ljekarni, farmakoterapijski priručnik nisu imale 3 ljekarne, laboratorijski dnevnik 2 ljekarne, očevidnik o otrovima 5 ljekarni, knjigu o prometu opojnih droga 1 ljekarna, dnevnik analize 5 ljekarni, a kartice rokova nisu imale 2 ljekarne. Ovo vrlo jasno pokazuje da ljekarne slabo vode svoju evidenciju, i da se zapravo ne može ni zaključiti kako su obavljali neke dijelove svog posla.

Ali, to je puno manji problem od ovoga: U 4 ljekarne je u smjeni zatečen sam tehničar. Ovo je vjerojatno najveći i najopasniji prekršaj, i to iz nekoliko razloga.

Kao prvo, to je nedopušteno zakonom. Članak 19. Zakona o ljekarništvu kaže: "Farmaceutski tehničar može raditi u ljekarničkoj djelatnosti samo uz prisustvo magistra farmacije, u skladu s opsegom rada za farmaceutske tehničare (ne smije izdavati lijekove na recept, lijekove koji sadrže opojne droge niti izrađivati magistralne pripravke koji sadrže tvari jakog ili vrlo jakog djelovanja)"

Što se tiče izdavanja lijekova, stvar izgleda ovako. Samo ljekarnik ima svoj broj kojim se
ovjerava recept kad je izdan. Na taj se način i s kojim se prati tko je izdao lijek. Da bi se lijek naplatio od HZZO-a, mora imati šifru magistra koji ga je izdao. Farmaceutski tehničar nema takav broj, i ne smije izdati lijek na recept. Dakle, ako se kojim slučajem dogodilo da je u te 4 ljekarne farmaceutski tehničar izdao lijek na recept, on je napravio ekvivalent krivotvorenja potpisa, što je – krivično djelo.

I, sad dolazimo do šećera ovog izvješća. Naime, piše da su "svi nadzori, osim jednog , prošli u redu". Problema je bilo u ljekarni ZU Poljak-Radnić u Sibinju, gdje je "došlo je do grubog verbalnog napada, koji je bio na granici i fizičkog napada, na provoditelje stručnog nadzora."

Protiv te ljekarne pokrenut je "stegovni postupak u Komori" (Hrvatskoj ljekarničkoj komori, op. red).

U izvješću ne piše da je protiv bilo koje druge ljekarne, koje su počinile vrlo žestoke prekršaje, pokrenut postupak za bilo kakvom sankcijom.

Na kraju su pohvaljene dvije ljekarne, koje drugim "mogu biti primjer drugima". Dvije ljekarne od njih 21, koje su se očigledno držale pravila, pa su zato pohvaljene (?!). Dvije ljekarne od 21 su zadovoljile sva pravila, što nas sve može radovati.

Zakon o ljekarništvu ne propisuje zatvaranje ljekarne koja grubo krši potpise, ali u čl. 29 se navodi sljedeće: "Komora može magistru farmacije privremeno ili trajno oduzeti odobrenje za samostalan rad (...) Odobrenje se oduzima privremeno:
(...)
 - ako magistar farmacije u svojem radu postupa protivno odredbama ovoga Zakona, za razdoblje dok ne otkloni takvo postupanje."

Zakonska mogućnost privremenog oduzimanja dozvole za rad očigledno nije pretjerano bitna HLJK-u, budući da se ni u izvješću ni u zapisniku sjednice Vijeća ne spominje da je uopće predložena ikakva sankcija ljekarnama koje, najblaže rečeno, nisu prošle nadzor.

"Izvješće su članovi Vijeća jednoglasno prihvatili", stoji u zapisniku sa sjednice, koji je, uzgred budi rečeno, dostupan samo s korisničkim računom i lozinkom.

Ovo zapravo pomalo liči na jedan od države zaštićen lobi, koji svoj rad provodi onako kako mu odgovara, bez da ga je iole briga kakve će posljedice imati na one kojima pruža uslugu, i, što bi se reklo, nikom ništa.

Jovan Dragišić