MINISTRICA kulture i medija Nina Obuljen Koržinek bila je gošća na N1 gdje je govorila o lokalnim izborima.

Osvrnula se na mogućnost da su građani zasićeni HDZ-om. "Mi smo koncentrirani na ono što trebamo raditi, kao i naši kandidati i oni koji već obnašaju funkcije. Zato i naš slogan Nacionalna snaga, lokalne vizije. Mi od prvog dana pokazujemo da nam je cilj ravnomjeran lokalni razvoj. U komunikaciji smo sa svim županima, gradonačelnicima i načelnicima, bez obzira na njihove pozicije.

Sastajemo se, rješavamo probleme, omogućili smo fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju, stavljamo u funkciju državno zemljište... Da istaknem samo teme koje značajno pomažu lokalnoj samoupravi. Tu su i ogromna sredstva iz EU fondova, mnoga koja nisu bila planirana i ne bismo ih imali da vlada nije tako aktivno nastupila", govori.

"Ta priča o velikom zamahu Zorana Milanovića je nevjerojatna"

"Mi smo na zadnjim izborima imali 75 posto županija, nešto više od 45 gradova i općina. Voljeli bismo ponoviti takav rezultat", kaže Obuljen Koržinek o očekivanjima od lokalnih izbora.

"Ta priča o velikom zamahu Zorana Milanovića je nevjerojatna. On je na predsjedničkim izborima bio SDP-ov kandidat. Njih u Zagrebu nema nigdje, podržavaju Možemo. U Rijeci su se raspolovili, gradonačelnik i dogradonačelnica idu jedno protiv drugoga. U Osijeku, nemam pojma.

U Splitu se kandidat jedva izborio da ide samostalno na izbore. Ta priča da će oni profitirati na valu Milanovićeve pobjede... To sigurno nije rezultat ovakvog SDP-a i Hajdaša Dončića. Ući u koaliciju u glavnom gradu, da nemate ni dogradonačelnika...", govori Obuljen Koržinek.

"Ja sam u tišini odradila najveći dio obnove Zagreba"

"Herman je pokrenuo našu organizaciju. On je Zagrepčanin, uspješan liječnik, intelektualac. Dugo je u stranci i gradskoj politici, poznaje sve teme i nadam se da će građani to prepoznati. Osobito jer u zadnje vrijeme svjedočimo političkom licemjerju stranke Možemo", izjavila je o HDZ-ovom kandidatu za gradonačelnika glavnog grada.

Ministrica je odgovarala i na pitanja o sukobu sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem oko obnove. 
"Ja sam zaista u tišini odradila, u mom resoru, apsolutno najveći dio obnove. Mi smo preuzeli više od 500 zgrada, sve objekte javne namjene u Gradu Zagrebu.

Jedan euro iz gradskog proračuna nije otišao za obnovu nekog javnog objekta glavnog grada. Utvrdili smo da ni spomeničku rentu nisu trošili kako su trebali. Bila sam emotivna to jutro jer je izgovorio da su oni odradili 90 posto posla oko obnove.

"Mogli su imali toliko pristojnosti da zahvale"

Prvo, to je laž, drugo, to je uvreda. To je bio jedan post, dalje o tome nisam razgovarala jer mislim da smo mi dužni završiti taj proces. Ako vam omogućim 15 milijuna eura za Mirogoj, a vi ne napravite ništa za pet godina i kažete da ste napravili 90 posto...

Sve što je napravljeno za konstrukcijsku obnovu je napravljeno državnim sredstvima putem Ministarstva kulture i medija. Imajte toliko pristojnosti da kažete hvala, a ne njihov je slogan "može se kad se ne krade", govori ministrica.

Ona kaže da je suradnja vlade s Gradom Zagrebom, usprkos svemu, korektna jer je to politika vlade. "Međutim, ne možete biti licemjer, stati ispred kamere i reći da ste vi odradili 90 posto. I dalje ja zovem Korlaeta i on mene, mi smo dnevno u kontaktu. Korektna je, takva treba i mora biti, ali činjenica je da oni nisu odradili ni približno koliko su mogli i trebali", kaže.

"Htjela sam raspravljati o statusu umjetnika, no dogodili su se koronavirus i potres"

"Žao mi je da se ta tema otvori kad se nađe neka ovako ekscesna situacija. Status umjetnika je nešto vrlo složeno", kaže ministrica, objašnjavajući da je sve bilo spremno za javnu raspravu o tome kad se dogodio koronavirus i ona je tada smatrala da u tim okolnostima ne treba ići u tako oportunu zakonsku izmjenu. Zatim je došao potres.

"To je sada ponovno došlo na red. Mi vodimo razgovore o tome. U mom mandatu, jedan od ciljeva je bio revidirati taj zakonodavni okvir, da on bude bolji, da bolje štiti umjetnike. Paralelno s tim sam naslijedila 0,56 posto državnog proračuna, danas je proračun za kulturu više od 2 posto", govori.

Kaže da je sadašnji zakonodavni okvir takav da se pravilnik može mijenjati samo ako se udruge većinski s tim slažu. "Mi smo cijelo vrijeme otvoreni za dijalog. Uvijek postoje pojedinci koji nikad neće biti zadovoljni. Mi moramo osluhnuti bilo većine.

"Vi ne možete umjetnika gledati godinu za godinom"

Brine me što sadašnji zakonodavni okvir u jednom dijelu nije usklađen s ostalim zakonima i zaista ga je nužno promijeniti, ali tako da ostane poticajan i zaštiti umjetnike", kaže. "Danas kad izgubite taj status vi morate ispočetka dokazivati svoje umjetničke kriterije. Neki umjetnici mogu godinu, dvije jako dobro zarađivati, a onda ništa.

Zato se u Europi gleda taj fluktuirajući prihod. Vi ne možete umjetnika gledati godinu za godinom. Ne gledaju se cenzusi na razdoblje od godinu dana. Svaki samostalni umjetnik, pjevač, oko njega idu glazbenici koji ga prate, ide razglas, rentali, osiguranja...

Svi su oni mali generatori velikog broja ljudi koji oko njih radi. Sadašnji sustav prepoznaje umjetnika samo kroz prihod koji ostvari kroz umjetnički honorar. Tu jednostavno treba uvesti reda", dodala je ministrica.