PRIJE ruske invazije na Ukrajinu, Ilja Iljin, zamjenik zapovjednika finske obalne straže, uglavnom je tragao za unesrećenima na moru. Danas prati tankere koji bi mogli počiniti sabotažu. Iza njega stoji mala vojska: desetci radara i kamera, patrolni čamci te flota zrakoplova i helikoptera - svi raspoređeni kako bi nadgledali vodeni prostor veličine Belgije.

U Finskom zaljevu u posljednjih 18 mjeseci dogodile su se dvije sabotaže. Na Baltiku je od 2022. zabilježeno najmanje šest sumnjivih sabotaža, a od 2023. oštećeno je 11 podmorskih kablova. Šteta dosad nije paralizirala društvo - svjetla su ostala upaljena, Wi-Fi je i dalje radio. No, Europa je osjetila nelagodu: što ako sljedeći napad bude bolje koordiniran? Što ako Rusija započinje napad na Europu?

Irska bi mogla izgubiti 10 posto električne energije ako se presijeku tri kabela. Norveška isporučuje EU-u trećinu plina putem podvodnih plinovoda. Napad na te ciljeve mogao bi izazvati kaos: nestašice energije, divljanje cijena i prisilne odluke o raspodjeli struje, piše Politico.

Samo Rusija može imati koristiti od sabotaža

"Suočavamo se s novom stvarnošću. Imamo sve više incidenata u Baltičkom moru koji mogu utjecati na tržišta, potrošače i naše gospodarstvo", izjavio je litavski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas. Prema njemu, takve sabotaže u trenutnim okolnostima mogle bi Rusiji biti korisne.

Za Rusiju čak i minimalna šteta može potaknuti nesigurnost na Zapadu i posijati sumnju da Moskva može poremetiti svakodnevni život Europljana kad god poželi. Europske vode postale su nova bojišnica u zahuktalome hladnom ratu s Rusijom.

EU i NATO žurno pokušavaju riješiti problem planiranjem kupnje rezervnih kablova, dronova i pojačanjem vojnog nadzora. No, Donald Trump budi strah da bi se situacija mogla pogoršati, budući da kao predsjednik SAD-a destabilizira saveze i ponavlja rusku retoriku.

EU je prvi put prodrmao incident krajem 2022. godine kada su plinovodi Sjeverni tok misteriozno dignuti u zrak. Od tada su sabotaže u Baltičkom moru sve češće, a mete su telekomunikacijske, plinske i elektroenergetske veze koje spajaju Švedsku, Finsku, Njemačku, Latviju i Estoniju. Nedavno je ponovno oštećen komunikacijski kabel između Berlina i Helsinkija uz obalu Švedske.

Plitko more i niski troškovi

Radi se o jednostavnim operacijama s niskim troškovima. "Možda je dovoljno podmititi kapetana da spusti sidro", kaže Christian Bueger, profesor međunarodnih odnosa i stručnjak za pomorsku sigurnost. Baltičko more prosječno je duboko samo 52 metra, a Finski zaljev još plići, svega 38 metara, što čini infrastrukturu lako dostupnom sidru broda.

Podmorski podatkovni kablovi vrlo su tanki, približno debljine ljudske ruke, dok su podvodne elektroenergetske veze deblje, poput gitare, i zaštićene slojevima izolacije i čelika. Kablovi su zakopani pola metra ispod morskog dna i projektirani da traju 40 godina, ali ne mogu izdržati izravan udar sidra. Upravo to dogodilo se s brodom Eagle S, koji je vukao sidro 100 kilometara i presjekao više kablova kod Finske u prosincu.

Jednom kad su presječeni, kablove je teško popraviti. Brodova za popravke u svijetu ima oko 80. Popravci mogu potrajati do dva tjedna za podatkovne kablove i više mjeseci za energetske, uz troškove od 5 do 150 milijuna eura.

Oko 15 posto svjetskog pomorskog prometa prolazi Baltičkim morem, koje se prostire na gotovo 400.000 četvornih kilometara. "Nemoguće je biti svugdje u isto vrijeme", kaže Marko Laaksonen, zamjenik načelnika operacija finske mornarice.

"Nemoguće je biti svugdje u isto vrijeme"

Zapadne obavještajne službe sugeriraju da su neki incidenti možda bili slučajni, no stručnjaci sumnjaju u druge, posebno kad su uključeni ruski saveznici, poput kineskog tankera Yi Peng 3 koji je prošle godine presjekao dva podmorska kabela.

"Rusija možda želi podići igru u toj sivoj zoni ispod razine sukoba, kao sredstvo odvraćanja i upozorenje zapadnim vladama da ne pojačavaju potporu Ukrajini", kaže Nick Childs, stručnjak za pomorsku obranu. To je ista taktika koju Moskva koristi i drugdje - požari, paketi-bombe, dezinformiranje i kibernetički napadi.

Dosad su pomorske sabotaže izazvale ograničene poremećaje. EU ima jednu od najbolje povezanih elektroenergetskih mreža na svijetu. "Utjecaj je uglavnom društven", kaže Bueger. Takvi incidenti pojačavaju tjeskobu javnosti i potiču izolacionističke ideje.

Godine 2024. Estonija je doživjela posljedice kvara na jednom kabelu: računi za struju porasli su za 10 posto. Situacija bi bila mnogo gora s višestrukim incidentima. "Možemo se nositi s jednim pojedinačnim incidentom", kaže Erkki Sapp iz estonskog operatera Elering. "Ali ako ih je više istodobno, to može ugroziti sigurnost opskrbe."

Najviše su ranjivi otočni dijelovi Europske unije

Sjeverno more također je plitko (95 metara) i ranjivo na sabotaže, a tamo se nalaze vitalni plinovodi koji povezuju Norvešku i EU. "Ako se sabotira samo jedna veza između Norveške i EU, došlo bi do velikog poremećaja opskrbe i kaosa s cijenama", upozorava Phuc-Vinh Nguyen iz Jacques Delors Energy Centra.

Najranjiviji su otočni dijelovi EU-a. Irska ima ograničene električne veze s kontinentom i nema podmornice, vojni radar, niti je članica NATO-a. Malta ima samo jednu podmorsku elektroenergetsku vezu koja opskrbljuje četvrtinu otoka.

U najgorem scenariju, Moskva bi istodobno prekinula plin i presjekla kabele usred zime, što bi dovelo do "velike krize" s nebeskim cijenama, ograničenim izvozom i građanima bez pristupa energiji.

NATO je u siječnju najavio raspoređivanje fregata, patrolnih zrakoplova i flote mornaričkih dronova u sklopu programa "Baltic Sentry". "Stavljamo znatno više vojnih sredstava u to područje", rekao je James Appathurai iz NATO-a.ž

Brodovi imaju pravo na "neškodljiv prolaz"

EU je u veljači najavio dodatnih 540 milijuna eura za infrastrukturu do 2027. godine, uključujući i sredstva za nabavu pričuvnih kablova i specijaliziranih brodova za popravke. "Europska unija želi i može pomoći svojim državama članicama", rekla je Henna Virkkunen, potpredsjednica Europske komisije za sigurnost.

Finska zaštitu energetske infrastrukture tretira kao dio obrambenog planiranja. "S obzirom na dugu granicu s Rusijom i našu povijest, uvijek moramo biti spremni na najgore", izjavila je ministrica okoliša Sari Multala.

Estonija i Litva razmatraju zakone kojima bi zaplijenile plovila koja prijete kritičnoj infrastrukturi izvan teritorijalnih voda, a Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenulo je sustav umjetne inteligencije za procjenu rizika tankera.

Osmišljavanje učinkovitog odgovora znači i ulazak u pravno dvojben teren. Prema međunarodnom pravu, države imaju ograničene ovlasti za zapljenu sumnjivih brodova izvan teritorijalnih voda - dalje od 12 nautičkih milja od obale, a izvan te zone brodovi imaju pravo na "neškodljiv prolaz" i podliježu zakonima države čiju zastavu nose.