NATO najavio veliki zaokret prema Rusiji. Stigla prva reakcija Moskve
IZ MINUTE U MINUTU smo pratili najnovije informacije o ratu u Ukrajini.
Ključni događaji
- Rusija je danas zaprijetila odgovoriti vlastitim mjerama na najavljena povećanja broja NATO-vih vojnika u Europi
- Sirija je prva država nakon Rusije koja je priznala samoproglašene proruske "republike" u Ukrajini
- Lideri NATO-a najavili su novi strateški koncept koji opisuje Rusiju kao "najznačaniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti i stabilnosti saveznika"
- Stigla reakcija Rusije na gotovo sigurno ulazak Švedske i Finske u NATO
- Zelenskij je nazvao Rusiju terorističkom državom
- U napadu na Mikolajv poginulo najmanje četvero civila
- Guverner Luhanska kaže da "cijela ruska horda juriša na Lisičansk", posljednji grad pod kontrolom Ukrajine u toj istočnoj regiji
- Rusija je raketirala Harkiv, ima poginulih
- Turska je pristala podržati članstvo Finske i Švedske u NATO-u. Prije toga se tjednima protivila
- NATO je najavio sveobuhvatni paket pomoći Ukrajini, a Amerika najavljuje "dugoročni vojni angažman" u Europi
- Ruske snage raketirale su prekjučer krcati trgovački centar u Kremenčuku. U napadu je ubijeno najmanje 18 ljudi, a 21 osoba je nestala
- Rusija kaže da nisu pogodili šoping-centar, nego su gađali obližnje skladište oružja
RUSKI predsjednik Vladimir Putin večeras je komentirao šale koje su zbijali čelnici G7 na njegov račun, odnosno na račun njegovog skidanja do pojasa u raznim prilikama. Dosta im je izravno odgovorio, a potom im je uputio i savjet.
>> Opširnije
Bivši američki vojnik zarobljen od strane separatista u Ukrajini rekao je da nije ispalio ni metak dok se borio na ukrajinskoj strani, javlja ruska državna novinska agencija RIA.
Alexander Drueke i njegov kolega Andy Huynh, obojica iz američke savezne države Alabama, nestali su ovog mjeseca dok su se borili u blizini Harkiva. Ruski državni mediji kasnije su prikazali video intervjue s njima dvojicom, rekavši da su ih uhvatile separatističke snage koje rusi podržavaju.
U video intervjuu za novinsku agenciju RIA, Drueke je rekao da je njegovo borbeno iskustvo u Ukrajini bilo ograničeno na dan kada je zarobljen izvan Harkiva, drugog po veličini grada u Ukrajini.
"Moje borbeno iskustvo ovdje je bila ta jedna misija tog jednog dana", rekao je gospodin Drueke. Nisam ispalio nit metak. Nadam se da će to biti faktor u bilo kojoj kaznu koju dobijem ili ne dobijem."
Kremlj je rekao da ne može isključiti da će dvojica zarobljenih muškaraca biti osuđeni na smrt ako im se sudi u regiji koju drže ruski separatisti.
Rođaci zarobljenih Amerikanaca kažu da nisu plaćenici i da su u travnju kao dragovoljci otputovali u Ukrajinu kako bi pomogli u odbijanju ruskih snaga.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Rusija "odgovoriti istom mjerom" u slučaju uspostavljanja NATO-ovih baza u Finskoj i Švedskoj.
Podsjetimo, Švedska i Finska su nadomak ulaska u NATO nakon što je Turska odustala od veta na njihov ulazak.
Ruske prorežimske agencije prenosi da je Putin rekao da ne isključuje "izbijanje novih napetosti" u odnosima Moskve s Helsinkijem i Stockholmom zbog ulaska Finske i Švedske u NATO.
Ruski predsjednik po prvi je put komentirao smrtonosni ruski raketni napad na šoping-centar u Kremenčuku, u kojem je 18 civila poginulo a 21 se smatra nestalim.
Putin je rekao da "nije bilo terorističkog napada u Kremenčuku", pa dodao da "Rusija ne napada civile mete", javljaju ruski prorežimski mediji.
Podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij danas je zbog tog napada nazvao Rusiju "terorističkom državom".
Ukrajina prekida sve diplomatske odnose sa Sirijom nakon što je danas ta zemlja, prva nakon Rusije, priznala neovisnost samoproglašenih proruskih separatističkih paradržavica Narodne republike Donjeck i Narodne republike Luhansk.
Tu odluku je večeras objavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
Učestalost kojom ruske snage granatiraju istočni ukrajinski grad Lisičansk je "enormna", rekao je danas regionalni guverner regije Luhansk Serhij Hajdaj.
"Bez prestanka napadaju Lisičansk granatama velikog kalibra. U predgrađima grada vode se borbe. Ruska vojska konstantno pokušava zauzeti grad", rekao je guverner.
"Borbe su dosegle vrhunac. Učestalost granatiranja je enormna", rekao je Hajdaj, dodajući da je od gotovo 100.000 ljudi koji su živjeli u Lisičansku prije rata, u gradu sad ostalo oko 15.000 civila
"Evakuacija civila mogla biti opasna u ovom trenutku", rekao je Hajdaj, pa dodao da su Rusi doveli "ogroman broj vozila i vojnika".
BUGARSKI socijalisti, partneri vlade u odlasku premijera Kirila Petkova, kazali su danas da zbog protjerivanja 70 ruskih diplomata neće poduprijeti novu vladu Kirila Petkova.
>> Opširnije
ADMINISTRACIJA Joea Bidena je podržala moguću prodaju borbenih zrakoplova F-16 Turskoj, dan nakon što je Ankara odustala od veta na kandidaturu Švedske i Finske za članstvo u NATO-u.
>> Opširnije
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg održao je press konferenciju u Madridu, u kojem se održava važan summit Sjevernoatlantskog saveza.
Planovi o povećanju broja vojnika NATO-a u stanju visoke pripravnosti na 300.000 trebali bi biti spremni do sljedeće godine, rekao je čelnik NATO-a. Odgovarajući na novinarsko pitanje, Stoltenberg je priznao da će taj plan iziskivati da zemlje članice "doprinijeti snagama koje su obećali".
Dodao je kako je uvjeren da će sve članice održati svoja obećanja, kao što su to činila i prije. No, nije želio odgovoriti na pitanje koliko će koja zemlja poslati vojnika.
Na pitanje smatra li NATO da ulazimo u drugi Hladni rat, Stoltenberg je rekao da je NATO desetljećima radio na boljim odnosima s Rusijom. "Pozivali smo Rusiju da sudjeluje u mnogim aktivnostima te ju razmatrali kao strateškog partnera 2010. godine, ali Rusija je odustala od svih pokušaja izgradnje partnerstva", rekao je Stoltenberg.
"Učinila je to nizom akcija - korištenje sile protiv Gruzije, aneksijom Krima i korištenjem sile u Donbasu od 2014. nadalje", dodao je.
"Odnosi NATO-a i Rusije su na najnižoj razini od kraja Hladnog rata", rekao je Stoltenberg, dodavši kako "nema sumnje da je odgovornost za to na Rusiji".
"Ne možemo biti naivni, moramo osigurati da nema rizika za vojnu akciju protiv bilo koje članice NATO-a", zaključio je glavni tajnik NATO-a.
RUSIJA je danas zaprijetila odgovoriti svojim mjerama na najavljena povećanja broja američkih vojnika u Europi.
>> Opširnije
RUSIJA je danas kazala da je spremna surađivati s Ujedinjenim narodima kako ne bi došlo do globalne prehrambene krize te je voljna ispuniti svoje obveze u izvozu hrane i gnojiva.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin nije promijenio svoje političke ciljeve otkad je naredio vojsci da napade Ukrajinu te i dalje želi zauzeti većinu zemlje, rekla je visoka dužnosnica američke obavještajce zajednice.
Avril Haines, ravnateljica nacionalne obavještajne zajednice, rekla je da američke obavještajne agencije u narednom periodu vide tri moguća scenarija. Najvjerojatniji je nastavak sukoba u kojima će ruske snage ostvarivati tek manje uspjehe, ali bez značajnih pomaka prema ostvarivanju Putinovih ciljeva.
Ostali scenariji uključuju značajan ruski proboj i uspješan pokušaj Ukrajine da stabilizira linije bojišnice te povrati manje dijelove okupiranih teritorija pod svoju kontrolu.
"No, situacija u Ukrajini i dalje ostaje prilično strašna", zaključila je Haines.
NATO je bio naivan u svojim odnosima s Rusijom u proteklim godinama, rekao je španjolski premijer Pedro Sanchez danas za CNN.
Govoreći sa summita NATO-a u Madridu, Sanchez je rekao da NATO "šalje jasnu poruku Putinu" da će podržati Ukrajinu i da su spremni podržavati ju sve "dok ruske snage ne napuste njezin teritorij i počnu poštovati ukrajinski teritorijalni integritet i nacionalni suverenitet".
"Mislim da je važno poslati poruku jedinstva i odlučnosti međunarodne zajednice, a naročito saveznika u NATO-u i, naravno, skupine G7, kako bismo omogućili povratak u scenarij u kojem različite zemlje - u ovom slučaju Rusija - poštuju međunarodni poredak baziran na pravilima, koji je na udaru zbog ovog užasnog rata u Ukrajini", dodao je španjolski premijer.
Sanchez je pozdravio odluku Turske o podršci Finskoj i Švedskoj za ulazak u NATO, kazavši da "Švedska i Finska ne ulaze u NATO kako bi proširile svoje teritorije, nego da bi obranile svoje vrijednosti, svoje demokracije i, naravno, međunarodni poredak baziran na jasnim pravilima".
Na pitanje je li 2010. bila pogreška smatrati Rusiju "strateškim partnerom", Sanchez je rekao da je NATO "pokušao dati priliku Rusiji i Putinu".
"No, moguće je da smo tijekom proteklih godina bili naivni u odnosima s Rusijom. Sad vidimo ekspanzionističko i imperijalističko ponašanje Putina i njegovog režima, to je neprihvatljivo"", rekao je španjolski premijer.
"Mislim da je važno da smo na ovom summitu u Madridu definirali Rusiju kao stratešku prijetnju saveznicima te smo ujedno definirali sredstva i instrumente koje ćemo angažirati kako bismo odgovorili na tu globalnu prijetnju", rekao je Sanchez.
AMERIČKI predsjednik Joe Biden i britanski premijer Boris Johnson danas su nahvalili turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
>> Opširnije
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij mjesečni trošak obrane Ukrajine protiv ruske invazije procjenjuje na oko 5 milijardi američkih dolara.
"Ovo je rat za pravo na diktiranje uvjeta u Europi. Rat koji će odrediti kako će izgledati budući svjetski poredak", rekao je Zelenskij u virtualnom obraćanju delegatima NATO summita u Madridu.
Zelenskij je pozvao lidere NATO-a da Ukrajini pošalju još oružja i novca te da sankcijama "spriječe sposobnost Rusije da financira za rat".
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg danas je ponovio da "Ukrajina može računati na podršku Saveza koliko god bude potrebno".
PRVA država nakon Rusije priznala je dvije ruske separatističke republike u Ukrajini - Donjecku Narodnu Republiku i Luhansku Narodnu Republiku.
>> Opširnije
PRIJEVOZ robe kroz Litvu do ruske Kalinjingradske oblasti mogao bi se normalno nastaviti unutar nekoliko dana, reklo je dvoje izvora upoznatih s temom, dok europski dužnosnici rade na kompromisu s baltičkom državom kako bi smirili napetosti s Moskvom.
>> Opširnije
MOŽE li Rusija iscrpiti svoj vojni potencijal? Donosimo detaljnu analizu.
>> Opširnije
IZASLANSTVO Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PSVE), uključujući Davora Ivu Stiera u svojstvu potpredsjednika Odbora za pravna pitanja i ljudska prava PSVE-a, posjetilo je Ukrajinu u cilju prikupljanja informacija o mogućim ratnim zločinima.
>> Opširnije
Ruske snage rasipaju mine svugdje po istočnom gradu Lisičansku, rekao je guverner regije Luhansk za CNN.
Hajdaj kaže da su mine koje Rusi rasipaju naokolo "ekstremno opasne" , dodavši da "svako dijete ili civil koji izlazi po humanitarnu pomoć može nagaziti na njih i umrijeti ili izgubiti neki ud".
Guverner navodi da je grad pod "konstantnim" bombardiranjem, pa dodaje da je oko 15.000 civila napustilo grad.
No, tvrdi da je i dalje moguće da će ukrajinske snage "poraziti neprijatelja".
"Moguće je da će Rusi tijekom napada na Lisičansk izgubiti toliko opreme i ljudi da više neće moći provoditi ofenzivne operacije, a mi ćemo u međuvremenu dobiti oružje sa Zapada kojim ćemo poraziti neprijatelja", rekao je Hajdaj.
"I nećemo stati, nego ćemo krenuti s deokupacijom", dodao je guverner jedinog preostalog velikog grada u regiji Luhansk koji je još uvijek pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Ukrajinsko ministarstvo obrane danas je objavilo vijest koja će nesumnjivo oduševiti velik broj Ukrajinaca. Navode da je danas obavljena nova razmjena zarobljenika s Rusijom, i to, kako pišu, najveća od početka ruske invazije. Iz ruskog zarobljeništva su, pišu Ukrajinci, puštena 144 borca.
Od 144 oslobođena borca, 95 su branitelji mariupoljske čeličane Azovstal, a među njima su 43 pripadnika pukovnije Azov, koju Rusi zovu "nacističkom".
Među oslobođenim borcima je 30 marinaca, 28 pripadnika regularne vojske, 17 pograničnih vojnika, 9 pripadnika Teritorijalne obrane i jedan policajac. Najstariji oslobođeni borac ima 65 godina, a najmlađi 19.
Većina oslobođenih Ukrajinaca ima teške ozljede: rane od metaka i šrapnela, opekotine, frakture i amputirane udove, objavilo je ukrajinsko ministarstvo obrane.
Ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba danas je pohvalio NATO za "jasan stav" o Rusiji te za upućivanje službenog poziva Švedskoj i Finskoj da uđu u taj vojni savez.
"Danas je u Madridu NATO dokazao da može donijeti teške, ali esencijalne odluke. Pozdravljano jasan stav o Rusiji, baš kao i poziv Finskoj i Švedskoj. Jednako snažna i aktivna pozicija o pitanju Ukrajine pomoći će zaštititi euroatlantsku sigurnost i stabilnost", objavio je Kuleba na Twitteru.
SJEDINJENE Države i ostala gospodarstva svijeta teško će izbjeći recesiju, s obzirom na jačanje inflacije, podizanje kamatnih stopa i posustajanje rasta u Kini, ocijenila je glavna ekonomistica Svjetske banke Carmen Reinhart.
>> Opširnije
RUSIJA je danas rekla da restrikcije, koje je nametnula Norveška, onemogućavaju prijevoz robe do ruskih naselja na arktičkom otočju Svalbard i zaprijetila je nespecificiranim "mjerama odmazde" u slučaju da Oslo ne razriješi taj slučaj.
>> Opširnije
SLOVENSKI premijer Robert Golob izjavio je danas da ne očekuje probleme pri ratificiranju u parlamentu protokola o pristupu Švedske i Finske NATO savezu.
>> Opširnije
CIJENE nafte porasle su na međunarodnim tržištima prema 119 dolara jer je strah od tijesne ponude nadjačao zabrinutost za potražnju zbog slabljenja svjetskog gospodarstva.
>> Opširnije
Ruski raketni napad na šoping-centar u ukrajinskom gradu Kremenčuku, pri kojem je ubijeno 18 civila, bio je ili namjeran ili "kolosalna obavještajna pogreška", smatra britanski obrambeno-sigurnosni analitičar.
Profesor Michael Clarke rekao je da snimka koju je objavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koja prikazuje kako projektil pogađa zgradu, pokazuje da su Rusi namjerno gađali šoping-centar.
Bivši ravnatelj obrambeno-sigurnosnog think-tanka Royal United Services rekao je da je napad izvršen na lokaciju oko kilometra udaljenu od najbliže plauzibilne vojne mete, centra za popravak vozila. No, projektil koji je pogodio šoping-centar trebao bi imati preciznost na oko 20 metara, dodao je Clarke.
"Ako je potencijalna meta bila oko 1000 metara udaljena, to sugerira da se radilo ili o kolosalnoj obavještajnoj pogrešci, odnosno da su pogrešno identificirali zgradu, ili - što je puno vjerojatnije, da su jako dobro znali što je u zgradi koju su pogodili", rekao je Clarke.
"Ako se radilo o obavještajnoj pogrešci, činjenica da su zamijenili šoping-centar u koji ulaze ljudi i izlaze iz njega sugerira da su njihovi obavještajci potpuno nekompetentni", dodao je profesor.
"To znači da je vjerojatnije da su namjerno gađali šoping-centar", zaključio je.
Lideri NATO-a najavili su novi strateški koncept, koji opisuje Rusiju kao "najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti i stabilnosti saveznika".
Podsjetimo, lideri NATO-a su 2010. godine potpisali posljednji ključni dokument u kojem je izložena vizija NATO-a. Osnovna ideja tog dokumenta bilo je dugoročno partnerstvo s Rusijom, svojim starim suparnikom iz hladnog rata. Dmitri Medvedev, koji je tad bio na čelu Rusije, bio je na summitu u Lisabonu kad je taj dokument potpisan.
No, u dokumentu koji opisuje novi strateški koncept NATO optužuje Rusiju da želi "uspostaviti sfere utjecaja i direktnu kontrolu prisilom, subverzijom, agresijom i aneksijom".
NATO navodi da Moskva u postizanju tih ciljeva koristi konvencionalnu vojsku, ali i cyber te hibridne alate.
"Rusko gomilanje vojske u regijama Baltika, Crnog mora i Mediterana, zajedno s vojnom integracijom s Bjelorusijom, predstavlja izazov našoj sigurnosti i interesima", stoji u novom strateškom konceptu.
U dokumentu se izražava i zabrinutost zbog modernizacije ruskih nuklearnih snaga te prijetnje Moskve nuklearnim oružjem, ali i razvoja "novih i disruptivnih sustava".
NATO će pozvati Švedsku i Finsku da postanu njegove članice, stoji u izjavi tog saveza sa skupa u Madridu. NATO je u isto vrijeme odlučio značajno ojačati svoje obrambene kapacitete. Navodi se slanje dodatnih „borbeno spremnih snaga na istočno krilo“ koje će borbene grupe povećati na jedinice veličine brigada te jačanje tamošnjeg zapovjedništva.
>> Opširnije
RUSIJA smatra da su švedski i finski planovi o pristupanju NATO savezu destabilizacijski potez, rekao je danas zamjenik šefa ruske diplomacije Sergej Rjabkov.
>> Opširnije
Švedska premijerka Magdalena Andersson izjavila je danas da će svako povećanje broja izručenja, kao rezultat sporazuma s Turskom da se ta nordijska zemlja primi u NATO, ovisiti o informacijama koje su primljene od turskih vlasti.
"Ovisi o tome koje informacije dobijemo od Turske na ovom području", rekla je Andersson za Reuters.
Nakon uvođenja američke zabrane uvoza ruskog zlata, Moskva bi ga mogla početi prodavati za rublje stranim partnerima što će ojačati rusku valutu, rekao je za RIA Novosti financijski analitičar Vladislav Antonov, iz pružatelja usluga hostinga za rudarenje kriptovaluta BitRiver.
Sjedinjene Američke Države zabranile su uvoz ruskog zlata u tu zemlju, osim iznimaka koje propisuju posebni propisi ili uz dozvolu Ureda za kontrolu inozemne imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC). Ranije su države skupine G7 u zajedničkom priopćenju objavile da će odsjeći Rusiju od sudjelovanja na svjetskim tržištima i ograničiti njezin prihod, uključujući od zlata.
"Posve je očito da bi Rusija mogla početi prodavati zlato stranim klijentima za rublje i to će biti nova faza u jačanju rublja", rekao je Antonov.
Volodimir Zelenskij zatražio je od čelnika NATO-a financijsku i oružanu pomoć kako bi se njegova zemlja suprotstavila Rusiji koja želi diktirati svjetski poredak.
>> Opširnije
Rusija na planove Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u gleda negativno, prema komentarima zamjenika ministra vanjskih poslova te zemlje koje je prenio Interfax.
Ruska državna novinska agencija RIA također citira Sergeja Rjabkova kako je širenje NATO-a destabilizirajuće i ne doprinosi sigurnosti članica saveza.
Papa Franjo osudio je bombaški napad na prepun trgovački centar u gradu Kremenčuku kao posljednji u nizu "barbarskih napada" na Ukrajinu. Najmanje 18 ljudi je poginulo, a oko 60 ozlijeđeno u raketnom napadu na trgovački centar.
Ukrajinski predsjednik upozorio je da bi Rusija mogla napasti članice NATO-a, rekavši da ta zemlja želi "porobiti" Litvu. Rekao je da bi se situacija mogla pogoršati iduće godine, s napadom Rusije na druge zemlje.
"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine", rekao je.
Velika Britanija je dodala 13 novih pojedinaca na svoj popis sankcija protiv Rusije - uključujući rođakinju Vladimira Putina Anu Tsivilevu. Oligarh Vladimir Potanin, drugi najbogatiji čovjek Rusije i ključni pobornik Kremlja, također je na listi.
UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenskij je objavio snimku koja pokazuje trenutak u kojem projektil pogađa trgovački centar u Kremenčuku. Na snimci se vide eksplozija i veliki oblak dima.
>> Opširnije
Broj ljudi koji su poginuli u napadu na stambenu zgradu u Mikolajivu popeo se na četiri, rekao je gradonačelnik Oleksandr Sienkevič. Pet osoba je ozlijeđeno, rekao je.
Rano jutros osam projektila pogodilo je zgradu. Ukupno je 114 ljudi poginulo u južnom gradu Mikolajivu tijekom rata, dodao je gradonačelnik.
Turska će od Švedske i Finske zatražiti izručenje 33 pripadnika pokreta PKK i Feto koje smatra teroristima.
>> Opširnije
Ruski milijarder Oleg Deripaska, poznat kao bliski saveznik Vladimira Putina i ruski kralj aluminija, osudio je rusku invaziju na Ukrajinu.
>> Opširnije
Rusija nije uspjela platiti kamate na državnu obveznicu i podmiriti obaveze prema inozemnim kreditorima prvi put od revolucije 1917. godine, ali njezino gospodarstvo ne pokazuje znakove posrtanja, unatoč sankcijama, piše Reuters.
>> Opširnije
Indonezijski predsjednik Joko Widodo započeo je danas posjet Ukrajini s namjerom poticanja ponovnog pokretanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine te pronalaska načina za oslobađanje žitarica za izvoz na globalna tržišta.
>> Opširnije
Velika Britanija je još uvijek uvozila oko 140 milijuna funti ruske rafinirane nafte u travnju, dva mjeseca nakon što je počeo rat u Ukrajini, prema Uredu za nacionalnu statistiku (ONS).
ONS je rekao da je to palo s oko 410 milijuna funti uvezenih iz Rusije u veljači, kada je ta zemlja bila najveći dobavljač u Britaniji.
I prije početka ruske agresije znalo se da ukrajinske oružane snage imaju jednu slabu točku - protuzračnu obranu. Osim što je uglavnom temeljena na PZO raketnim sustavima koje je Ukrajina naslijedila od Sovjetskog Saveza pa su odavno zastarjeli, još je i brojčano preslaba da bi obranila cijeli teritorij Ukrajine.
>> Opširnije
Rusija će u lipnju doživjeti deflaciju, a potrošači će težiti štednji, a ne trošenju, tvrdi ruski ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov.
Govoreći na konferenciji najveće ruske poslovne lobističke skupine, rekao je da je potražnja u ruskom gospodarstvu i dalje niska.
Njegove primjedbe ukazuju na to da bi rat u Ukrajini, popraćen sankcijama koje je uveo Zapad, mogao uzeti danak na financije zemlje.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je snimke s jurišnih helikoptera Mi-35 za koje kažu da su u Ukrajini uništili zapovjedna mjesta i oklopna vozila ukrajinske vojske.
>> Opširnije
Američki predsjednik Joe Biden najavio je novo raspoređivanje SAD-a u Europi.
>> Opširnije
Rusija predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti zemalja NATO-a koje su se okupile na summitu u Madridu, rekao je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.
>> Opširnije
Jedan od posljednjih ukrajinskih branitelja Severodonjecka rekao je da se iz grada povukao u čamcu, ogorčen što odlazi nakon što je izdržao višetjedni ruski napad na razrušeni grad, ali sretan što je živ, piše Reuters.
>> Opširnije
Britanski ministar obrane Ben Wallace gostovao je na LBC radiju gdje je rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin ima sindrom malog čovjeka.
"Svakako mislim da je Putinov pogled na sebe i svijet sindrom malog čovjeka, mačo pogled. Rijetko čujete izraz 'sindrom male žene'. Uvijek čujete sindrom malog čovjeka i on ga ima", kazao je Wallace.
Dužnosnici Bijele kuće navodno gube povjerenje da će Ukrajina ikada moći vratiti teritorij koji je izgubila od Rusije tijekom invazije.
Američki dužnosnici rekli su novinarima da, unatoč ovoj pesimističnijoj ocjeni, SAD neće vršiti pritisak na Ukrajinu da učini bilo kakve formalne teritorijalne ustupke Rusiji.
Institut za proučavanje rata objavio je novu analizu i kartu sukoba u Ukrajini.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij objavio je na svom Telegram kanalu isječak iz intervjua za američku televizijsku mrežu NBC. Isječak je popratio ovim riječima:
"Rat će završiti pobjedom Ukrajine. Koliko god bilo teško, okupatore moramo istisnuti s naše zemlje."
Zelenskij je tijekom intervjua govorio o borbi za neovisnost, važnosti podrške civiliziranom svijetu, trenutnoj situaciji na bojnom polju i procesu donošenja odluka.
"Za mene je uvijek bilo jako važno da Ukrajina ne postane tampon-zona. Ukrajinski narod je izabrao europski put i relevantne vrijednosti. Te vrijednosti odgovaraju u Europi, Sjedinjenim Državama i Ukrajini. I želimo biti dio tih vrijednosti.
Ipak, nekada davno postojao je Sovjetski Savez, mi smo bili dio ove države. Bili smo dio ovog Sovjetskog Saveza. Roditelji su nam tamo rođeni i ja sam tamo rođen, u to vrijeme. Međutim, danas želimo biti neovisni.
Čak i prije Sovjetskog Saveza, Ukrajinci su željeli imati svoju zemlju, svoje tradicije, i vjerujem da je to normalno ako se poštuje ukrajinski izbor suvereniteta. Napokon imamo neovisnost i vidite koliko se za nju borimo i kako se borimo za te vrijednosti", rekao je Zelenskij.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je kako očekuje brzu ratifikaciju članstva Finske i Švedske u vojnom savezu.
"Na summitu ćemo donijeti odluku da pozovemo Finsku i Švedsku da postanu članice, to je neviđeno brzo", kazao je Stoltenberg novinarima. Obje zemlje podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u sredinom svibnja.
"Nakon poziva, potreban nam je proces ratifikacije u trideset parlamenata. To uvijek traje neko vrijeme, ali također očekujem da će to proći prilično brzo jer saveznici žele da se taj proces ratifikacije dogodi što je brže moguće", dodao je Stoltenberg.
Roman Starovojt, guverner Kurske oblasti u Rusiji, objavio je jutros fotografije, kako tvrdi, drona oborenog iznad Rusije preko noći. Na aplikaciji Telegram je objavio:
"Objavljujem fotografije drona koji smo sinoć oborili. Ukrajinski Swift Tu-141, proizveden još u sovjetsko vrijeme, ušao je u naš zračni prostor. Na mjestu pronalaska olupine radi istražni odbor."
Ruska državna novinska agencija TASS izvijestila je o komentarima ruskog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a.
"Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini nastavit će se sve dok Ukrajina ne prestane granatirati Donbas i kad s njezina teritorija prestanu dolaziti prijetnje", rekao je zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim narodima Dmitrij Poljanski.
"Pokrenuli smo specijalnu vojnu operaciju kako bismo zaustavili bombardiranje Donbasa od strane Ukrajine, a i kako bismo osigurali da ova zemlja (kojoj su zapadne države pomogle da se pretvori u anti-Rusiju) i njeno nacionalističko vodstvo prestanu predstavljati prijetnju. Specijalna operacija će se nastaviti dok se ti ciljevi ne ostvare", rekao je Poljanski jučer na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
Najmanje tri osobe su poginule, a pet ih je ranjeno u raketiranju stambene zgrade u južnom ukrajinskom gradu Mikolajivu, priopćile su lokalne vlasti.
UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je pred UN-om Rusiju da je "teroristička država", a ona mu je odgovorila da je iskoristio obraćanje Vijeću sigurnosti za "daljinsku PR kampanju" u pokušaju da dobije još zapadnog oružja.
>> Opširnije
Boris Johnson tvrdi da Vladimir Putin ne bi napao Ukrajinu da je žena i vjeruje da je rat savršen primjer toksične muškosti.
U intervjuu njemačkim medijima nakon summita G7 Johnson je naveo spol ruskog predsjednika kao faktor koji doprinosi sukobu.
Johnson je za televizijsku kuću ZDF rekao: "Da je Putin žena, što očito nije, da jest, stvarno mislim da se ne bi upustio u ludi, mačo rat pun nasilja na način na koji je to učinio. Ako želite savršen primjer toksične muškosti, to je ono što on radi u Ukrajini."
Rusi su raketirali Harkiv, najmanje dvoje ljudi je poginulo, ima i ozlijeđenih.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
