BIVŠI zapovjednik Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici u srpnju 1995., ostatak zatvorske kazne izdržavat će u Estoniji, javlja Anadolu.

Krstić je prva osoba koju je Haški tribunal osudio za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici.

U odluci Graciele Gatti Santane, predsjednice Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MRMKS), navodi se da je Krstić uhićen 2. prosinca 1998. te dan kasnije prebačen u sjedište Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu.

Istaknuto je i da je 2. kolovoza 2001. Raspravno vijeće I MKSJ-a proglasilo Krstića krivim za genocid, progon kao zločin protiv čovječnosti i ubojstvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, te ga osudilo na 46 godina zatvora.

Međutim, 19. travnja 2004. Žalbeno vijeće MKSJ-a poništilo je, među ostalim, osudu za izravno počinjenje genocida i djelomično poništilo osudu za ubojstvo, preinačivši je u osuđujuću presudu za pomaganje i podržavanje tih kaznenih djela.

Istodobno je potvrdilo osude za progon kao zločin protiv čovječnosti i ubojstvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, te smanjilo kaznu na 35 godina zatvora.

"Ostatak kazne će izdržavati u Estoniji"

U prosincu 2004. Krstić je prebačen u Ujedinjeno Kraljevstvo, a 19. srpnja 2013. u Poljsku na izdržavanje ostatka kazne. Iz Poljske je potom vraćen u Pritvorsku jedinicu u Haagu.

Estonija je obavijestila Mehanizam da je spremna preuzeti izvršenje ostatka kazne Krstiću.

"Ovim odlučujem da će Krstić izdržavati ostatak kazne u Estoniji", navela je Santana.

Krstić ostaje u pritvoru Mehanizma dok ne bude prebačen. Njegova kazna istječe 23. studenoga 2033. godine.

Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, no Mehanizam je sve zahtjeve odbio.

Ranije objavio pismo: "Kriv sam za genocid. Počinio sam neoprostiv zločin"

Krstić je krajem prošle godine zatražio da sud Ujedinjenih naroda objavi njegovo pismo kojim u cijelosti prihvaća odgovornost za počinjene zločine te izražava kajanje.

Na mrežnim stranicama Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), objavljen je podnesak kojim je Krstićev pro bono odvjetnik Vladimir Petrović 11. studenoga podnio zamolbu da se njegovog branjenika prijevremeno pusti na slobodu, a uz to je priložio i njegov zahtjev sudu da učini javno dostupnim pokajničko pismo.

Krstić je prijevremeno puštanje na slobodu prvi put zatražio još 2022. godine, no MICT je to odbio. Ponovno je takav zahtjev podnio u siječnju, obrazlažući ga narušenim zdravljem, ali i spremnošću da u cijelosti prizna odgovornost za zločine zbog kojih je osuđen.

Njegov odvjetnik u novom podnesku sudu ističe kako bi MICT sada trebao ponovno razmotriti taj zahtjev, posebice zato što je Krstić spreman priznati krivnju, a iskrenost tog priznanja želi potvrditi tako što će pismo u kojemu to pojašnjava postati javno dostupno.

"Moje ime se spominje jer sam pomagao i podržavao genocid"

To je pismo Krstić MICT-ju uputio 18. lipnja, a iz njega proizlazi kako ga je izravno potaknula rezolucija o osudi genocida u Srebrenici, koju je u svibnju usvojila Opća skupština UN-a, a u tom je dokumentu spomenuto i njegovo ime među onima koji su odgovorni za ubojstvo tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka. Krstić je sudu napisao kako bi i sam glasao za tu rezoluciju da je imao pravo glasa.

"Moje ime se spominje jer sam pomagao i podržavao genocid, moje ime se spominje jer sam ja počinio nezamisliv i neoprostiv zločin", stoji u pismu Krstića, koji je 1995. bio zapovjednikom tzv. Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba čiji su pripadnici izravno sudjelovali u ubijanju zarobljenih Srebreničana.

Krstić kaže kako se svakog dana sjeća nedužno ubijenih i želi svojim riječima potaknuti druge da nikada više ne dopuste ponavljanje sličnih zločina.

Napisao je i kako bi, u slučaju da ga puste na prijevremenu slobodu, otišao u Potočare, gdje su pokopane tisuće žrtava genocida, kako bi im tamo odao počast, a članove njihovih obitelji zamolio za oprost.