LITVA je u četvrtak kao prva od 25 zemalja Europske unije ratificirala europski ustav, na čemu joj je odmah čestitao jedan od tvorca toga dokumenta.

Bivši francuski predsjednik Valery Giscard dEstaing, koji je predsjedavao Konvencijom o budućnosti Europe, forumom koji je izradio prijedlog ustava, odmah je uputio čestitku.

"To je hrabar i odvažan korak ... hvala muškarcima i ženama Litve", navodi Giscard u pismu pročitanom u litavskom parlamentu.

I Europska komisija je uputila čestitku litavskim zastupnicima.

"Od sveg srca čestitamo litavskom parlamentu, koji je velikom većinom glasova prihvatio ustavni sporazum EU-a", rekao je glasnogovornik predsjednika Komisije Reijo Kemppinen.

Od 141 zastupnika parlamenta, 84 ih je diglo ruku za ratifikaciju ustava, a troje se suzdržalo od glasovanja.

Prvi europski ustav, usuglašen na sastanku Europskog vijeća u lipnju ove godine i svečano potpisan u Rimu 29. listopada, mora proći kroz postupak ratifikacije u svim zemljama članicama da bi stupio na snagu. Postupak ratifikacije trebao bi se okončati u roku od dvije godine od datuma potpisivanja.

Manji dio zemalja članica odlučio se za izravne konzultacije s građanima o prihvaćanju ustava, a ostale će to obaviti kroz nacionalne parlamente. Zasad je sedam zemalja najavilo da će organizirati referendum o prihvaćanju ustava, a prvi će se održati 27. veljače sljedeće godine u Španjolskoj.

Ako proces ratifikacije bude uspješno okončan, Europska unija će dobiti predsjednika Europskog vijeća s obnovljivim mandatom od dvije i pol godine i ministra vanjskih poslova, koji će ujedno biti i član Europske komisije. Ustav predviđa i pojednostavljen način odlučivanja u Vijeću EU-a - dvostrukom većinom umjesto dosadašnjeg sustava ponderiranih glasova.

Od 2014. godine predviđa se i smanjenje broja povjerenika Europske komisije. Prema sadašnjem sustavu svaka članica ima po jednog povjerenika, a od 2014. broj članova Komisije odgovarao bi broju od dvije trećine zemalja članica. Europska unija bi s novim ustavom dobila pravnu osobnost.