Foto: Index/Pixsell/Hrvoje Jelavić/123rf

ZAPOSLENICI HAC-a ove godine će imati najviše uskrsnice, a mogu računati na i bogate otpremnine koje u prosjeku iznose 168 tisuća kuna dok u isto vrijeme plaćamo jednu od najskupljih cestarina u Europi.

Unatoč tome, vlada je HAC-u i dvjema cestarskim tvrtkama odobrila dodatno zaduženje od 1,8 milijardi eura, nakon što smo se zbog njih zadužili i u 2016 i 2017. godini. No, krenimo redom.

Državna jamstva na kredit

Krajem 2016. godine odobreno je 50 milijuna eura za financiranje operativnog poboljšanja te 200 milijuna eura za refinanciranje dijela duga Hrvatskim autocestama (HAC). U travnju prošle godine HAC je dobio kredit od 22 milijuna eura te jamstvo od 350 milijuna eura, dok je u studenom prošle godine vlada izdala 1,275 milijardi eura obveznica za refinanciranje duga u cestarskom sektoru.

Danas je vlada izdala suglasnost hrvatskim cestarskim tvrtkama za novo kreditno zaduženje kod banaka u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura s državnim jamstvima.

Do 2022. cestarske tvrtke poslovat će bez vladine pomoći? 

Premijer Plenković danas se pohvalio kako je riječ o velikim "strateških pomacima" kao i da je samo pitanje vremena kada će cestarske tvrtke "moći svojim poslovanjem nositi dugove". Prema planu vlade to bi trebalo biti do 2022. godine.

>> Analiza HGK: Javni dug Hrvatske porastao, iznosi više od 300 milijardi kuna

No mišljenja se razlikuje koliko je vlada daleko ili blizu od restrukturiranja Hrvatskih autocesta (HAC), Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) i Hrvatskih cesta (HC), odnosno hoće li zaista do 2022. godine te tvrtke moći poslovati bez pomoći vlade.

Dio oporbe, ali i veliki dio javnosti, smatra kako od restrukturiranja nema ni "R", a u vladi se hvale pohvalama Svjetske banke u onom što su učinili dosad. No krenimo redom.

Četiri glavna uvjeta

Hrvatska je imala četiri glavna uvjeta za osiguranje financijskih aranžmana za provođenje reformi, a to su: povećanje cijena cestarine, smanjivanje broja zaposlenih za tisuću, smanjenje troškova 30 posto te novi način naplate cestarine.

Vlada je zasad povećala cijene cestarine i to uvođenjem skuplje ljetne tarife na ionako preskupu cijenu cestarine u ostatku godine. U prvoj godini zaradili su 41 milijun eura više nego prethodne.

Iz cestarskih tvrtki zasad je izašlo 208 zaposlenika, a planira se u sljedeće dvije godine uručiti otkaze za njih 800. Resorni ministar Butković smatra kako će to proći bez "potresa" jer ionako odlaze "blagajnici".

>> HDZ-ovac koji je dobio oko 400.000 kn otpremnina opet direktor: "Uzeo sam sve što sam mogao"

"Ne treba na to gledati kao na masovna otpuštanja", objašnjavao je Butković. Tek za usporedbu, na otpremnine za ukupno 300 zaposlenika samo u HAC-u će potrošiti 6,8 milijuna eura.

Odgađaju novi sustav naplate pa plaćamo najskuplju cestarinu

Troškovi se smanjuju novim povoljnijim zaduženjem, a na kamatama se, ako je vjerovati vladi, uštedjelo do 50 milijuna eura godišnje.

Što se tiče novog načina naplate cestarine, on je još u povojima jer je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i dalje u fazi odabira konzultanata za budući sustav naplate cestarina.

>> SUĐENJE KALMETI Bivši šef HAC-a: Od mene se skrivala dokumentacija

Prvo je najavljeno da bi novi sustav mogao biti usvojen do kraja godine, no taj je rok pomaknut za prvu polovicu 2019. godine. Dotad bismo trebali plaćati najskuplju cestarinu u Europi.

Vlada se tako hvali kako sve ide po planu, no Mostov zastupnik Tomislav Žagar prije dva tjedna žestoko je kritizirao vladu zbog kašnjenja u restrukturiranju cestarskih tvrtki te je ukazao na preporuke Svjetske banke.

Pljuska Svjetske banke

"Od Svjetske banke dobili smo pljusku. Ništa se zapravo nije učinilo. Umjesto da ste 7 posto smanjili broj djelatnika, vi ste ih povećali 15 posto. Umjesto da ste smanjili troškove, vi ih povećavate", rekao je Žagar u saboru pozivajući se na izvješće Svjetske banke o implementaciji koja obuhvaća kredit za institucionalno i operativno restrukturiranje cestarskih tvrtki.

Žagar je napomenuo da su svi dugovi koje imaju HAC, Autocesta Rijeka-Zagreb i Hrvatske ceste, pokriveni državnim jamstvima, što na kraju dovodi u opasnost kako bi sve te dugove u konačnici mogli platiti hrvatski građani.

No u HDZ-u nisu bili uznemireni. Prvi je reternirao šef sabor Gordan Jandroković.

"Svjetska banka zadovoljna je tijekom procesa reforme cestovnog sektora u Hrvatskoj. Financijsko i operativno restrukturiranje nastavlja se na zadovoljavajući način i u skladu s pismom sektorske politike", rekao je Jandroković odgovarajući na Žagarove optužbe.

Čvršći uvjeti za kreditiranje

No činjenica je da banke koje bi trebale dati kredit za zaduženje koje je danas usvojila vlada od 1,8 milijardi eura, traže i puno čvršće uvjete da vlada zaista provede restrukturiranje cestarskog sektora do ugovorenog roka.

HAC bi u četiri godine trebao smanjiti operativne troškove, odnosno troškove za održavanje cesta, za 631 milijun kuna, dok bi ARZ morao računati na 197 milijuna kuna manjih troškova. Broj zaposlenih morao bi biti 2,2 po kilometru autoceste. Prihodi i dalje moraju rasti i to po stopi od 0,63 posto.

HAC najveći gubitaš s najvišim uskrsnicama

U samom HAC-u čini se da baš i nisu svjesni situacije u kojoj su se našli. Naime, HAC koji ima dug od oko 22 milijarde kuna, dijeli i najveću uskrsnicu svojim zaposlenicima - tisuću kuna po zaposleniku.