HRVATSKI su speleolozi izračunali da dužinu tunela koje građevinari izbuše na autocesti Zagreb-Split prati slična metraža ukupna zbroja dužine i dubine podzemnih šupljina na koje naiđu tuneli u utrobi stijena.

U obje cijevi brinjskog tunela dužine 3081 metar pronađena je i istražena 71 kaverna dužine 1129 i dubine 2080 metara, objavili su speleolozi na internetskoj znanstvenoj stranici "hr.sci.speleologija".

Najduža kaverna dugačka je 215,6 metara, a najveća dubina 93,8 metara, objavio je voditelj speleološke ekipe Mladen Garašić. Njihove su dimenzije i oblici različiti, a statistički prosječna kaverna u tunelu "Brinje" dugačka je 15,9 i prosječno duboka 29,30 metara.

Na autocesti Zagreb-Split, na kojoj je projektirano oko 42 km tunela, po toj statistici, dužina vodoravnih špiljskih kanala mogla bi iznositi oko 15,5 tisuća metara i oko 28,4 tisuća metara okomitih jamskih kanala, smatra on.

Do sada je izbušeno više od 80 posto tunela i može se reći da je statistika vrlo bliska izmjerenim podatcima, procjenjuje Garašić.

Navedeno iskustvo velik je praktičan dokaz razvijenosti dinarskog krasa, koji u svjetskoj znanosti slovi za školski kraški primjer.

Dužina speleološkog objekta predstavlja vodoravnu udaljenost između krajnjih točaka, a dubina okomitu razliku između najgornje i najdonje točke objekta. Nagnutost kanala izražava se u stupnjevima i ne utječe na "metražu" objekta.

Po nazivlju koje rabe hrvatski speleolozi kaverna je zatvorena podzema šupljina na koju se naiđe nekom vrstom građevnih zahvata, a američki speleolozi kavernom nazivaju sve vrste većih speleoloških pojava.