KATOLIČKA crkva dobila je novog poglavara: kardinala Roberta Francisa Prevosta, koji je uzeo papinsko ime Lav XIV. Ovaj izbor označava povijesni trenutak jer je Prevost prvi papa koji je rođen u Sjedinjenim Američkim Državama i prvi s peruanskim državljanstvom. Također je prvi papa iz Reda svetog Augustina. Njegova životna priča i stavovi ukazuju na nastavak reformističkog puta koji je započeo njegov prethodnik, papa Franjo.

Tijekom svog prvog obraćanja okupljenima na Trgu svetog Petra papa Lav XIV. rekao je: "Još uvijek u ušima čujemo slabašni, ali uvijek hrabri glas pape Franje, koji nas je blagoslovio. Ujedinjeni i ruku pod ruku s Bogom, idemo zajedno naprijed", rekao je Lav XIV., kojeg su okupljeni ljudi dočekali ovacijama. Gomila je već i prije objave njegovog imena uzvikivala "Viva il Papa" – "Živio Papa".

Životni put i povezanost s Peruom

Robert Francis Prevost rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu, u obitelji španjolskog i francusko-talijanskog podrijetla. U mladosti je bio ministrant, a 1977. godine pristupio je Redu svetog Augustina – katoličkom redovničkom redu koji slijedi pravila i duhovnost svetog Augustina, s naglaskom na zajedništvo, pastoralnu službu i intelektualni razvoj. Za svećenika je zaređen 1982. godine.

Godine 1985. odlazi kao misionar u Peru, gdje provodi više od 20 godina. Desetljeće je proveo kao župnik i profesor u sjemeništu u Trujillu, a kasnije postaje biskup u Chiclayu, sjeverozapadno od Lime. Zbog dugogodišnje pastoralne službe i dubokih veza s lokalnom zajednicom 2015. postaje i peruanski državljanin. Papa Franjo imenovao ga je biskupom Chiclaya 2014., godinu dana nakon što je izabran za papu.

U Sjedinjene Države redovito se vraćao kao prior i pastoralni radnik, posebno u Chicagu, a njegovo djelovanje spajalo je latinoamerički kontekst s iskustvom američke Crkve.

Poznat je i po radu s marginaliziranim zajednicama, a u Vatikanu je opisan kao čovjek koji "gradi mostove" među narodima i kulturama.

Papa Franjo imenovao ga je 30. siječnja 2023. za prefekta Dikasterija za biskupe, ključnog tijela koje upravlja imenovanjem biskupa diljem svijeta. Nekoliko mjeseci kasnije, 30. rujna 2023., Franjo ga je imenovao i kardinalom, što ga je automatski svrstalo u krug najutjecajnijih osoba u Vatikanu. U istom je trenutku postao i nadbiskup. Budući da je više od 80% kardinala koji su sudjelovali u konklavi imenovao upravo Franjo, nije bilo iznenađenje što su se odlučili za kandidata koji dijeli njegovu viziju.

Ključni stavovi

Migracije, socijalna pravda i kritika JD Vancea

Prevost je poznat po svojim progresivnim stavovima o migracijama i socijalnoj pravdi. Kao biskup u Peruu radio je s migrantima iz Venezuele i drugih zemalja, pružajući im duhovnu i materijalnu podršku. Njegova predanost migrantima odražava se i u njegovim javnim istupima, u kojima je često naglašavao potrebu za suosjećanjem i solidarnošću s onima koji su prisiljeni napustiti svoje domove.

Kao kardinal kritizirao je politiku deportacija Trumpove administracije, uključujući konkretan slučaj deportacije stanovnika SAD-a u Salvador, koji je komentirao dijeljenjem kritičkog teksta o izjavama JD Vancea. Na platformi X podijelio je članak iz National Catholic Reportera pod naslovom "JD Vance je u krivu: Isus od nas ne traži da rangiramo svoju ljubav prema drugima".

Još jednom objavom reagirao je na Vancea podijelivši članak u kojem se odbacuje teološko opravdanje politike protjerivanja pojmom ordo amoris, koje je iznio JD Vance, te se Evanđelje pozicionira kao moralna norma iznad nacionalnih interesa, posebno u odnosu na pitanje migracija.

Protivljenje "rodnoj ideologiji" i tradicionalne vrijednosti

Tijekom svoje službe u Peruu Prevost se protivio uvođenju tzv. rodne ideologije u obrazovni sustav. Izjavio je da takvi programi mogu unijeti konfuziju među učenike i udaljiti ih od tradicionalnog kršćanskog razumijevanja roda i spolnosti. Njegov stav odražava zabrinutost da bi takve inicijative mogle narušiti temeljne vrijednosti obitelji i društva.

Ostali stavovi

Prevost se zalaže za nastavak reformi unutar Crkve.

Podržava veću ulogu laika, posebno žena, u crkvenom životu, no protivi se ređenju žena za svećenice. Njegov pristup odražava želju za ravnotežom između očuvanja tradicije i prilagodbe suvremenim izazovima.

Njegova sklonost reformama uključuje i veću transparentnost i odgovornost u rješavanju slučajeva seksualnog zlostavljanja, no i sam je bio kritiziran zbog načina na koji je reagirao na optužbe o seksualnom zlostavljanju.

Optužbe za zataškavanje zlostavljanja

Iako u pravnom smislu zasad nije izravno optužen za zataškavanje zlostavljanja, žrtve i aktivističke organizacije optuživale su ga da je zataškavao slučajeve seksualnog zlostavljanja dok je bio poglavar augustinaca u SAD-u i biskup u Peruu.

U Chicagu nije uklonio svećenika Richarda McGratha unatoč optužbama za zlostavljanje i dječju pornografiju, a u Peruu je godinama ignorirao pritužbe triju časnih sestara protiv svećenika Eleuterija Vásqueza. Žrtve i aktivisti optuživali su ga da je svojim propustima i odugovlačenjem onemogućio učinkovitu istragu.

Zašto je izabran

Izbor Prevosta za papu rezultat je kombinacije njegovog pastoralnog iskustva, administrativnih sposobnosti i bliskosti s vizijom pape Franje. Kao prefekt Dikasterija za biskupe imao je ključnu ulogu u imenovanju biskupa diljem svijeta, što mu je omogućilo da stekne povjerenje mnogih kardinala. Njegova sposobnost da gradi mostove između različitih kultura i zajednica čini ga idealnim vođom u globaliziranom svijetu.

Izborom imena Lav XIV. Prevost odaje počast papi Lavu XIII., poznatom po zalaganju za prava radnika i socijalnu pravdu. Ova simbolika ukazuje na njegovu predanost nastavku reformi i promicanju socijalne pravde unutar Crkve.

Što njegov izbor znači za budućnost Crkve

U svom prvom obraćanju papa Lav XIV. istaknuo je važnost jedinstva i suosjećanja naglašavajući nastavak reformističkog pristupa pape Franje. Njegov izbor signalizira kontinuitet u vođenju Crkve, s naglaskom na inkluzivnost, socijalnu pravdu i pastoralnu brigu za sve vjernike.

Očekuje se da će budućnost Crkve pod vodstvom pape Lava XIV. odražavati nastavak reformi, veće otvorenosti prema onima koji su marginalizirani u društvu i jačanja uloge Crkve u rješavanju globalnih izazova poput migracija, siromaštva i klimatskih promjena. Pretpostavlja se da će se također snažno zalagati za mir, što je i spomenuo u svom prvom obraćanju.

Iskustvo i vizija novog pape sugeriraju da će se zalagati za Crkvu koja je istovremeno vjerna svojim temeljima i otvorena za dijalog sa suvremenim svijetom.