LITVA, dugogodišnji partner i bliski saveznik Ukrajine, koristi vlastito iskustvo u prevladavanju sovjetskog nasljeđa kako bi pomogla u izgradnji moderne ukrajinske budućnosti.

Uloga Litve u podršci Ukrajini je značajna; kao postojan i principijelan saveznik, pružila je pomoć u vrijednosti od gotovo 2% svog BDP-a, što je jedna od najviših razina podrške u svijetu.

Litva je također bila među prvim zemljama koje su Ukrajini poslale vojnu pomoć. Prvi paketi stigli su već 27. veljače 2022., trećeg dana ruske invazije, u vrijeme kada su mnogi očekivali brzi pad Kijeva, piše Kyiv Post.

Uz potporu litavske vlade pokrenuta je inicijativa "Create Ukraine", kojom je omogućen povratak desetaka visokokvalificiranih mladih stručnjaka iz Europe i SAD-a u Ukrajinu. Litva također financira obnovu škola i vrtića na oslobođenim područjima, modernizaciju bolnica i drugih javnih ustanova, pomaže građanima u obnovi uništenih domova te gradi podzemne škole i skloništa.

Litavski pristup obnovi nadilazi puku rekonstrukciju izgubljenog. Cilj je pomoći u stvaranju novog i kvalitetnijeg standarda života, utemeljenog na modernim načelima, održivosti i otpornosti.

O tim projektima i načelima govori Arturas Žarnovskis, voditelj programa za obnovu Ukrajine pri litavskoj vladi.

Recite nam o svom radnom iskustvu u obnovi i izgradnji Ukrajine. Kako napreduje?

"Počeli smo i prije 2022., prije potpune invazije. Prve projekte imali smo u Avdijivki, koja je sada privremeno okupirana. Stekli smo mnogo iskustva u brzom djelovanju i odlučili smo djelovati brzo 2022., kada još nije bilo očito da obnova treba započeti odmah, a ne čekati kraj rata.

Prvi projekti obuhvaćali su škole i vrtiće na oslobođenim područjima, a kasnije je pristup postao sustavniji.

Snažno smo usmjereni na obrazovanje i rehabilitaciju ukrajinskih branitelja i osoba pogođenih ratom. Pitanje je bilo kako prilagoditi europske standarde ukrajinskoj stvarnosti, a ne samo ih preslikati."

Koliko ste uložili u Ukrajinu?

"Od 2022. godine uloženo je ukupno više od 1,6 milijardi eura. Taj iznos obuhvaća sve: vladinu potporu, uključujući vojnu i energetsku pomoć. Litavsko društvo snažno vjeruje u Ukrajinu i smatra da je ukrajinski uspjeh ujedno i uspjeh Litve. Naravno, to je i sigurnosno pitanje."

Koji je koncept vašeg rada?

"Razumijemo da smo mala zemlja, ali nastojimo učiniti mnogo. Prije svega, ključna je suradnja. Mi Litavci dobro znamo da nije moguće samo preslikati tuđe iskustvo. Odluke donosimo zajedno s ukrajinskim vlastima. Također, projekte činimo skalabilnima. Oni ne moraju biti samo dobri, već i prilagodljivi za vladu i druge donatore.

Vjerujemo da su snažne institucije, rehabilitacija vojnika i kvalitetno obrazovanje ključevi uspjeha Ukrajine. Trenutno radimo na obnovi tri rehabilitacijska centra u Lavovu, Dnjipru i Žitomiru te na izgradnji šest podzemnih škola.

One će biti otvorene ove godine u Dnjipru, Sumiju i Mikolajivu. Želimo se usredotočiti ne samo na Kijevsku regiju, već i na područja bliža bojišnici. Projekti su koordinirani s Ministarstvom obrazovanja, a financiraju ih Litva i EU."

Po čemu će se to razlikovati od onoga što je postojalo prije?

"To je vrlo nov pristup obrazovanju. Razumijemo da je 'obnoviti bolje' minimalni standard. Ali mi smo to učinili kako bismo pružili inspiraciju. Na primjer, naš projekt 'Škola budućnosti za Ukrajinu' u Žitomiru pokazuje da to ne može biti samo škola, već i poticaj za sustavne horizontalne promjene u Ukrajini. To bi trebalo ubrzati puno veće procese."

Po čemu će se razlikovati od sovjetske škole?

"Angažirali smo najbolje arhitekte iz Ukrajine i Europe, vrhunske obrazovne stručnjake i donositelje odluka. Proveli smo mnogo vremena raspravljajući o izgledu i razvijajući koncept, jer nije moguće samo ga preslikati, primjerice, iz Finske. Razmatrali smo kako prostor služi, pitanje sigurnosti i nadoknadu obrazovnih gubitaka.

Zatim smo raspisali globalni arhitektonski natječaj za najbolje rješenje. Arhitektura služi samom obrazovnom procesu i inspirira ga. Služit će desetljećima, tako da će buduće generacije imati bolje obrazovanje nego mi danas. Škola u Žitomiru izgrađena je prema prilagodljivom tehničkom dizajnu koji se može ponoviti i na drugim lokacijama, čime se štedi vrijeme i novac. To je poput LEGO kockica: imate iste dijelove, ali možete graditi i konstruirati različito, igrati se s njima."

Što je Ukrajini potrebno za brzu transformaciju?

"Dobar primjer je inspiracija. Potrebna je održiva ekonomska logika, smanjenje energetskih gubitaka i inkluzivnost. Zgrada bi se trebala koristiti cijeli dan, a ne samo kao škola. Treba služiti različitim potrebama zajednice i funkcionirati kao društveni prostor nakon nastave. Treba imati socijalne funkcije, biti javno mjesto. Dakle, mora služiti kao višenamjenski centar, jer će Ukrajina i nakon rata imati infrastrukturnih poteškoća. To treba biti mjesto gdje ljudi mogu biti zajedno."

Nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika, govori se o izolacionizmu i smanjenju pomoći Ukrajini. Zašto je sada važno da civilizirani svijet pruži više pomoći?

"Ove četiri bolne godine pokazale su nam da je Ukrajina jedina zemlja koja se može oduprijeti barbarstvu. Ne mogu zamisliti uspješnu Europu, a kamoli uspješan svijet, bez uspješne Ukrajine. Nema drugog načina.

Za nas je Ukrajina očito ključan element uspješne Litve. Kada govorimo o ulasku Ukrajine u EU, važno je shvatiti da to nije dobro samo za Ukrajinu. I Europskoj uniji je potrebna Ukrajina!"