TJEDNIMA su nacrti mirovnog plana za Gazu, koji podržava SAD, kružili prijestolnicama Bliskog istoka.

Čelnici ključnih regionalnih zemalja osjećali su se sigurno u pogledu njegovog sadržaja, čak i samo nekoliko sati prije nego što je jučer objavljen.

Ipak, kada je američki predsjednik Donald Trump predstavio svoj plan od 20 točaka, ti isti čelnici ostali su zatečeni velikim razlikama između početnih nacrta i konačne verzije, otkrilo je za Middle East Eye nekoliko regionalnih izvora.

Odbor za mir koji bi vodili Trump i Blair

Najveće iznenađenje izazvale su promjene koje se tiču broja Palestinaca koji bi trebali biti pušteni u sklopu sporazuma te fazni pristup izraelskom povlačenju iz palestinske enklave.

Prema izvorima, čini se da je Trump prilagodio plan kako bi se više uskladio sa željama izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Dok je prvotno bilo predviđeno oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika uz 1700 pritvorenika iz Gaze, sada bi bilo oslobođeno samo 250 zatvorenika. Također, izvorni nacrti nalagali su ulazak 600 kamiona pomoći u Gazu dnevno, dok nejasno sročena nova verzija ne sadrži takvu obvezu.

Došlo je i do promjena u upravljanju: Gazom bi upravljao "Odbor za mir", koji bi vodili Trump i bivši britanski premijer Tony Blair, isključujući međunarodne konzultacije.

U međuvremenu, "Međunarodne stabilizacijske snage" (ISF), koje su trebale obučavati palestinsku policiju, odjednom su dobile proširene ovlasti koje sugeriraju pojačanu izraelsku kontrolu. Povlačenje izraelskih trupa postalo je postupno i bez jasnih rokova, a dodavanje "sigurnosne zone" oko perimetra signalizira mogućnost trajne prisutnosti unutar Gaze.

Ključni ustupci

"Turska, Egipat, Jordan i drugi imali su specifične prigovore, posebno u vezi s osnivanjem međunarodnih snaga", rekao je jedan regionalni izvor. "Ali te iste zemlje također vjeruju da su osigurale ključne ustupke, poput Trumpovog odbijanja da prizna izraelsku aneksiju Zapadne obale i američke obveze da će Palestincima biti dopušteno ostati u Gazi. Izrael se također složio, prema planu, da neće trajno okupirati Pojas."

Visoki egipatski politički izvor rekao je da su egipatski predsjednik Abdel-Fattah el-Sisi i njegov kolega iz UAE-a Mohammed bin Zayed bili usredotočeni na to kako bi njihove zemlje mogle voditi obnovu i humanitarnu pomoć te imati koristi od toga.

"Obnova Gaze predstavlja veliku gospodarsku priliku za Egipat, od uklanjanja ruševina do razvoja infrastrukture i urbanih projekata. Takve bi operacije usmjerile milijarde dolara u Egipat, izravno i neizravno, potičući njegovo gospodarstvo dugoročno", rekao je izvor. Dodao je kako bi to okončalo i prijetnju protjerivanja stotina tisuća Palestinaca na Sinajski poluotok.

Pritisak na Hamas

Unatoč nezadovoljstvu, dužnosnici iz Turske, Katara i Egipta brzo su se sastali u Dohi u utorak kako bi potaknuli Hamas da pozitivno odgovori na Trumpov prijedlog. Pritisak na Hamas rastao je i prije same objave. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je tijekom vikenda da, dok SAD uvjerava Izrael, Turska i drugi regionalni akteri usredotočit će se na uvjeravanje Palestinaca.

Prema egipatskom političkom izvoru, Mohammed bin Zayed i Sisi odlučili su "izvršiti maksimalan pritisak na Hamas da prihvati sporazum". Visoki egipatski sigurnosni izvor potvrdio je za MEE da je šef egipatske obavještajne službe osobno pripremao Hamas da prihvati plan.

"Čelnici Hamasa su odmah nakon službene objave obaviješteni o njegovim uvjetima, s naglaskom da je ovo posljednja prilika za okončanje rata i ublažavanje patnje palestinskog naroda", dodao je izvor.

Buran sastanak

Prije tjedan dana, Trump se u New Yorku sastao s čelnicima nekoliko većinski muslimanskih i arapskih zemalja. Egipatski diplomatski izvor opisao je 45-minutni sastanak kao "buran" i "daleko od prijateljskog". Glavna tema bile su Međunarodne stabilizacijske snage, a Trump je od Jordana, UAE-a, Indonezije, Pakistana, Turske, Saudijske Arabije, Katara i Egipta zatražio da doprinesu trupama.

Iako je svih osam zemalja kasnije izdalo zajedničku izjavu kojom pozdravljaju plan, iza zatvorenih vrata i dalje postoje ozbiljne zabrinutosti.

"Tko će voditi ove snage? Tko će odlučivati kada intervenirati? Kakva će biti pravila angažmana?", upitao je jedan visoki regionalni dužnosnik. Drugi dužnosnik sugerirao je da su potrebni daljnji pregovori.

Turska, Jordan i Egipat tražili su odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a za snage, ali su SAD i Izrael to izbacili iz nacrta. "Izraelci ne žele uključenost UN-a u bilo koje pitanje vezano uz Palestinu", rekao je dužnosnik.

Neriješena pitanja

Mnogi elementi plana ostaju nejasni, poput načina na koji će se Gazom upravljati pod "Odborom za mir". Drugo ključno pitanje tiče se sudbine članova Hamasa koji bi mogli napustiti Gazu.

Izrael se zakleo da će ih progoniti bez obzira na to gdje se nalaze. Regionalne države koje bi ih mogle ugostiti, poput Turske, Egipta ili Saudijske Arabije, nisu dobile jamstva da Izrael neće izvoditi napade na njihovom teritoriju, jer su Izrael i SAD to odbili pružiti.