OLUJNO nevrijeme koje je jučer pogodilo Split uzrokovalo je velike štete i nametnulo brojna pitanja. Na neka od njih, primjerice što se točno dogodilo i zašto se stekao dojam da nije bilo pravovremenog upozorenja, potražili smo odgovore od čelnika Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivana Güttlera.

"Jučer smo u ranim satima imali nastanak konvektivnog oblaka na otvorenom moru nedaleko od Splita, koji je prešao preko Drvenika i susjednih otoka te udario u grad Split oko 9 sati", kaže Güttler.

"Točkast i brz događaj"

Ističe da je nevrijeme karakterizirao brz i vrlo intenzivan razvoj, vrlo malih prostornih dimenzija, iako je mjestimično bilo visoko do 15 km. "Bio je to vrlo točkast događaj, u uskoj pruzi prošao je preko urbanog, gusto naseljenog dijela naše obale Jadrana", kaže prvi čovjek DHMZ-a.

Na pitanje kako to da nije bilo crvenog upozorenja, Güttler odgovara da je DHMZ imao izdano upozorenje na potencijalno opasne uvjete, međutim ističe da nije bilo očito u kojem dijelu Dalmacije bi se takva oluja mogla dogoditi, a pogotovo s kojim intenzitetom.

"Ovaj događaj karakterizirale su vrlo ekstremne brzine. Analize su u tijeku, može biti promjena što se tiče nekih rekorda i brzina udara vjetra, no zasad znamo da je ona na nekim mjestima bila preko 120 km na sat, i to ne samo pri tlu nego duž čitavog atmosferskog stupca. U kombinaciji s vjetrom imali smo i velike oborine i tuču velikih dimenzija, što je uzrokovalo velike štete na području Splita", pojasnio je.

Sustav se razvio neočekivano brzo, što dobro ilustrira ubrzani videozapis snimljen iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR) dolje.

Kako nastaje takva pojava?

Jučerašnji događaj prirodni je fenomen čijem su nastanku pogodovale visoke temperature kopna i mora koje su posljedica nedavnog toplinskog vala.

Güttler tumači da vrlo zagrijana podloga u ljetnim mjesecima, preko koje dolazi vlažan i nešto hladniji zrak, pokreće uzlazno strujanje zraka i razvoj konvektivnih grmljavinskih sustava oblaka koji mogu donijeti intenzivne oborine, vjetrove i munje.

"To su ključni sastojci za nastanak atmosferskih nestabilnosti i takozvanih konvektivnih oblaka. Postoji nekoliko podvrsta takvih sustava. Ovo je bila jedna izolirana superćelija koja je prešla preko Splita i ugasila se u BiH. Ponekad to znaju biti puno veći sustavi, puno većih dimenzija. Imali smo takav primjer 2023. na području Zagreba.

No, on se protezao preko čitave središnje Hrvatske. Koji podtip će nastati često ne ovisi samo o odnosu temperature podloge te temperature i vlažnosti zraka, nego i o dominantnom tipu atmosferskog strujanja. Ta dva čimbenika definiraju kakav će tip konvekcije nastati", kaže Güttler.

Nevrijeme u Slavoniji bilo je lakše predvidjeti

Ističe da je ranije upozorenje za Slavoniju bilo lakše izdati jer se situacija ondje postupno razvijala, a sustav je bio mnogo veći i predvidljiviji.

"Upozorenje je podizano od žutog, preko narančastog do crvenog. Tu smo imali i dodatne kanale komunikacije koji su se aktivirali kao što je sustav SRUUK. Ključna razlika je u tome što je nevrijeme u Slavoniji bilo puno predvidljivije, puno većih dimenzija s potencijalom djelovanja na velikom području, dok je ovaj događaj u Splitu bio karakteriziran vrlo brzim razvojem, unutar sat vremena od nastanka pa do umiranja tog oblaka.

Očito je da će se čitava struka i sustav morati i dalje nastaviti razvijati kako bismo mogli bolje reagirati na takve vrlo brze, vrlo intenzivne događaje. Najveća nesreća jučer bila je to što je taj oblak prešao preko drugog najvećeg hrvatskog grada, pa su nastale velike štete na infrastrukturi i ozlijeđeni su građani, srećom nije bilo žrtava", kaže Güttler.

"Pratite radarske karte"

Savjetuje građanima da u slučaju mogućeg razvoja nevremena prate upozorenja i radarske snimke dostupne na stranicama DHMZ-a, ali i u brojnim aplikacijama za mobilne uređaje.

"Na njima se razvoj situacije može pratiti u realnom vremenu, a DHMZ-ove radarske karte danas pokrivaju cijelu Hrvatsku. Ako neki veći sustav nastane na području Italije, Slovenije i Austrije, tada imamo više vremena za praćenje njegove evolucije kroz nekoliko sati, pa se možemo i bolje pripremiti", poručuje.

Povezanost s klimatskim promjenama

Brojna istraživanja pokazala su da klimatske promjene najviše povećavaju upravo vjerojatnost nastanka toplinskih valova i olujnih nevremena.

Jedna nova studija pokazala je da se učestalost najdužih i najopasnijih toplinskih valova povećava brže od prosječnog globalnog zagrijavanja, osobito u tropskim regijama. Primjerice, u ekvatorskoj Africi toplinski valovi duži od 35 dana mogli bi od 2020. do 2044. biti čak 60 puta češći nego u razdoblju od 1990. do 2014.

Güttler ističe da je specifičnost ovog ljeta izuzetno toplo Sredozemno more.

"Dijelovi Sredozemnog mora topliji su i za više od 5 stupnjeva u odnosu na prosjek. Tako, nažalost, narednih tjedana i mjeseci postoji povećani potencijal za razvoj oluja koje će imati dodatan izvor energije i vlage zbog većeg isparavanja toplijeg mora. Jedan stupanj toplija atmosfera podrazumijeva 7% više vodene pare.

Kako idemo prema svijetu koji će biti barem 3 stupnja topliji od prosjeka, to znači da će u atmosferi biti preko 20% više vodene pare. Što to znači za oborinu? Kada govorimo o ekstremnoj oborini kakva je bila ona jučer u Splitu, takvi najekstremniji događaji mogli bi biti 20% intenzivniji. Srednja količina oborina je nešto što pokazuje manje trendove promjena", kaže Güttler.

Što će biti s tučom?

Jedno od pitanja je hoće li klimatske promjene donijeti i više razornih tuča.

Güttler kaže da istraživanja pokazuju tendenciju smanjenja broja dana s tučom, osim onih u najvišim kategorijama.

"Taj naizgledni paradoks može se objasniti činjenicom da s klimatskim promjenama u sustavima ima sve više zrna tuče od kojih je svako pojedinačno manje. Takva manja zrna se u toplijoj atmosferi brže tope pa je dana s tučom manje. No, ona najveća zrna preživljavaju.

Tu imamo efekt sličan kao kod uragana. Sa zatopljenjem njih je sve manje, ali je sve više onih najintenzivnijih. Svjetski fenomen u tom smislu je Sjeverna Italija. Istraživanja su pokazala da se pojava tuča s velikim zrnima preko 5 centimetara ondje povećala za 300 %. Tijekom 2022. i 2023. postavljeni su novi rekordi u Europi s veličinom zrna tuče od 19 cm.

Sjever Italije je specifičan po tome što je to nizina okružena vodenim masama i Alpama koje pogoduju stvaranju konvektivnih sustava. Dominantnim strujanjem sa zapada prema istoku, one mogu stići u Sloveniju, Hrvatsku, Austriju, Mađarsku", kaže Güttler.

Nažalost, rakete ne pomažu

Suverenisti hitno traže protugradnu obranu. To je sovjetska besmislica

Još jednom je ponovio kako, nažalost, protugradna obrana nema uporišta u ozbiljnoj znanosti.

"Spoj koji se koristi, srebrov jodid, definitivno nije učinkovit. No, ne bi trebalo stati s istraživanjima. Trebalo bi razmotriti neke druge spojeve. U zadnje vrijeme razmatraju se neki biološki spojevi, poput lipida i komadića bakterija, koji su ionako prirodne jezgre oko kojih se stvaraju kapi kiše i zrna tuče.

No to je još u ranoj fazi istraživanja. Srebrov jodid definitivno nije prošao rigorozne znanstvene testove. To je kao da pustite u optjecaj lijek koji nije prošao klinička ispitivanja. To što u Hrvatskoj imamo zakonsku obvezu provoditi protugradnu obranu nije nešto od čega možemo očekivati neke koristi", poručio je naš znanstvenik za kraj.