PREDSJEDNIK vlade Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak na sjednici vlade da se članstvom u OECD-u želi zaokružiti dublja integracija Hrvatske, dok je državni tajnik Zdenko Lucić ocijenio da Hrvatska prednjači u tom pristupnom procesu.

Informacija o procesu pristupanja Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) predstavljena je u četvrtak na sjednici vlade, a bila je uvertira i u poslijepodnevni sastanak predsjednika vlade Andreja Plenkovića s glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom, nakon kojeg će biti predstavljen i prvi Ekonomski pregled OECD-a za Republiku Hrvatsku. 

Kako je istaknuo Plenković, dva takva pregleda su nužna prije donošenja konačne odluke o članstvu Hrvatske u OECD-u.

S OECD-om želimo zaokružiti dublju integraciju Hrvatske, na ono mjesto na kojem je godinama želimo, što je pravi interes državne politike, poručio je.

"Hrvatska prednjači u ovom pristupnom procesu, imamo odličan tim koji na njemu predano radi", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić. 

Predstavljajući aktivnosti u pristupnom procesu, Lucić je podsjetio da je 25. siječnja 2017. predsjednik vlade uputio službeni zahtjev za članstvo u OECD-u, u siječnju 2022. Vijeće OECD-a je uputilo pozivnicu Hrvatskoj i još pet zemalja (Bugarska, Rumunjska, Argentina, Brazil i Peru) za otvaranje pristupnog procesa, 10. lipnja lani usvojen je plan pristupanja Hrvatske, dok je lanjskog srpnja službeno počeo pristupni proces. 

Lucić je izvijestio da je do 27. listopada prošle godine Hrvatska završila i predala OECD-u inicijalni memorandum, dokument samoprocjene hrvatskog zakonodavstva u odnosu na pravne instrumente OECD-a. 

OECD trenutno broji 38 država članica, a govoreći o koristima tog članstva Lucić je apostrofirao gospodarske koristi za građane i njihov standard, s obzirom na to da članstvo daje poticaj daljnjim reformama. Tu je i daljnje poboljšanje poslovnog okruženja za tvrtke, jačanje reputacije Hrvatske u svijetu, a time i veća atraktivnost za strana ulaganja, a između ostalog, navedene su i političke koristi u smislu jačanja veza s najrazvijenijim gospodarstvima svijeta.

Trenutno aktualna 263 pravna instrumenta

Trenutno su 263 pravna instrumenta primjenjiva za pristupni proces Hrvatske, a riječ je o 24 odluke, deset međunarodnih sporazuma, 192 preporuke i 37 deklaracija, naveo je.

"Ti instrumenti nisu nominalno pravno obvezujući, međutim očekuje se ispunjavanje i poštivanje i tih pravnih instrumenata", dodao je.

U studenom lani Hrvatska je započela tehničke preglede po 25 odbora i radnih skupina koje će analizirati, to jest ocjenjivati zakonodavstvo, politike i prakse u RH, a naravno u svrhu pristupanja samoj organizaciji.

Lucić je pobrojao i svih OECD-ovih 25 odbora i radnih skupina, koji se odnose na vrlo raznorodna pitanja i područja, od primjerice borbe protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama, zatim na korporativno upravljanje, javno upravljanje, zaštitu tržišnog natjecanja, obrazovnu politiku, zdravstvo, poljoprivredu, ribarstvo, a tu je između ostalih i radna skupina za brodogradnju.

Do sada je u Hrvatskoj održano i 20 misija OECD-a za utvrđivanje činjenica u kojima sudjeluju stručnjaci iz OECD-ovih odbora, a Hrvatska je do danas bila na dnevnom redu u osam pristupnih rasprava, ispred šest odbora i dvije radne skupine.

Do kraja godine o Hrvatskoj će raspravljati 12 odbora i 11 radnih skupina

Do kraja godine Hrvatska je na dnevnom redu za pristupnu raspravu u još 12 odbora i 11 radnih skupina, izvijestio je državni tajnik Lucić.

Istaknuo je da tehnički pregledi OECD-ovih odbora i skupina predstavljaju najkompleksniji i najdugotrajniji dio pristupnog procesa. "Do sada smo odgovorili na sve upitnike ovih odbora, njih 50", rekao je.

Naposljetku, pojasnio je Lucić, nužna je pozitivna ocjena svakog pojedinog odbora, nakon čega se ide na Vijeće OECD-a, koje mora donijeti jednoglasnu odluku o pozivu u članstvo.