METEOROLOG Zoran Vakula u svojoj je prognozi za HRT analizirao mjesec iza nas, progovorio o mjesecu pred nama, ali je objavio i neke dostupne analize o klimi 2018. godine.

Poručio je kako su posljednji dani studenog opravdali njegovo ime te kako će upravo ta studen malo ublažiti iznadprosječnu toplinu cijeloga mjeseca, još manje sezone i dosadašnjeg dijela godine, koji je većinom rekordno topao.

Dodao je kako će takva biti cijela godina, jer se u Hrvatskoj očekuje prosinac koji će u većini Hrvatske najvjerojatnije biti barem prosječne temperature.

Izvješće o klimatskim promjenama izdvojilo ekstremne uvjete u Europi

Vakula dodaje kako je upravo u vezi s klimatskim promjenama Europa, između ostalih, posebno izdvojena u privremenom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije za 2018. godinu.  

U izvješću se pokazuje da je globalna prosječna temperatura zraka u prvih deset mjeseci 2018. godine bila za gotovo 1 °C viša od referentne vrijednosti predindustrijskog razdoblja (1850.-1900.), a to se temelji na pet neovisno održavanih skupina podataka o globalnoj temperaturi, prenosi DHMZ.

Izvješće navodi kako su se veliki dijelovi Europe suočili s velikim vrućinama i sušama u kasno proljeće i ljeto 2018., koje su u Skandinaviji dovele do šumskih požara. Dodaju kako su u srpnju i kolovozu sjeverno od Arktičkog kruga zabilježene brojne rekordno visoke temperature i rekordno duga razdoblja visokih temperatura, uključujući 25 uzastopnih dana temperatura viših od 25 °C u finskom Helsinkiju. U dijelovima Njemačke zabilježena su duga razdoblja dana s temperaturama višim od 30 °C, dok se s toplinskim valom u Francuskoj dovode u vezu brojni smrtni slučajevi. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj također je zabilježeno iznimno toplo i suho razdoblje. Kratki, ali snažni toplinski val pogodio je Španjolsku i Portugal početkom kolovoza.

Sušni uvjeti posebno su dugo trajali u Njemačkoj, Češkoj, zapadnoj Poljskoj, Nizozemskoj, Belgiji i dijelovima Francuske. Rajna se do sredine listopada približila rekordno niskim vodostajima, što je dovelo do ozbiljnih poremećaja u riječnom prometu, stoji u izvješću koje prenosi DHMZ.

Posljednji dani studenoga rijetkost 

Vakula je za HRT napisao kako su posljednji dani studenog bili iznadprosječno hladni. 

"U Maksimiru je niže od jučer najviših -1,3 °C na dan 30. 11. bilo samo 1999. godine, a podaci postoje od 1949. godine, a o iznimnosti hladnoće posljednjeg dana ovogodišnjega studenoga možda još više svjedoči podatak s Griča, iz središta Zagreba, gdje je najviša temperatura zraka bila 0,0 °C. Niža od toga samo 7 puta, od mogućih čak 157. Svakodnevna mjerenja počela su 1. prosinca 1861. godine!

Hladno je bilo ne samo posljednji dan, nego i dane. U Rijeci je, primjerice, srednja temperatura zraka posljednja 3 jutra studenoga samo 1973. bila niža nego ove godine, ponajviše zbog -1,2 °C, izmjerenih 29. 11. - kao nikada na taj dan od 1948. godine, od kada postoje mjerenja. U Pazinu je pak srednja najniža temperatura 29. i 30. 11. peta najniža u povijesti mjerenja tih dana u godini", pojasnio je. 

Ipak, iako su posljednji dani studenoga bili iznadprosječno hladni, srednja mjesečna temperatura zraka posvuda je viša od prosjeka. Tome, kako javlja Vakula, posebno doprinose prva dva tjedna tog mjeseca koja su bila rekordno topla u mnogim mjestima. 

Iznadprosječno topla jesen

Vakula je za HRT analizirao ne samo studeni nego i jesen u razdoblju od 1. rujna do 30. studenog. Poručio je kako je u tom periodu bilo vrlo toplo do ekstremno toplo,  i to ne samo prema usporedbi s klimatološkim razdobljem od 1961. do 1990. godine nego i po novijem, odnosno toplijem razdoblju, od 1981. do 2010. godine.

Ipak, Vakula je poručio kako su u Osijeku, u kojem se temperature službeno mjere od 1899. godine, tri jeseni bile toplije od ove, i to 1923., 1926. i 2012. godine, ali i dodao kako su na meteorološkoj postaji Zagreb Grič zabilježene dvije toplije jeseni. Radi se o jeseni 1996. i 2006. godine. 

"U Splitu je ovogodišnja jesen jednaka dosadašnjoj najtoplijoj 2012. godine, a u Rijeci i Dubrovniku je kao ni jedna do sada u znanoj povijesti mjerenja, koja je u tim mjestima počela sredinom prošloga stoljeća", javlja. 

Hoće li 2018. godina biti rekordno topla? 

Vakula dodaje kako će ove godine središnja godišnja temperatura zraka biti kao rijetko koja u povijesti. To potvrđuje iznimno toplim ljetom i proljećem, mjesecom siječnjem te predviđanjem barem prosječne temperature prosinca. 

Dodaje kako je dosadašnji dio godine do kraja studenog u Gospiću i Zavižanu samo 2014. bio topliji nego ove godine, dok je u Osijeku jednako toplo kao i 2000. godine. No stoga je u  Rijeci, Splitu, Hvaru, Dubrovniku i Zagrebu rekordno topao. 

Kakav će biti prosinac? 

Postavlja se stoga pitanje kakav će biti prosinac. Kako prognozira Vakula, imat ćemo hladnijih dana i razdoblja koja možemo vidjeti već danas i sutra. Iako u novom tjednu slijede znatno topliji dani, sljedećeg vikenda u gorju se znatno povećava vjerojatnost snijega. 

Poručio je kako je još prerano za pouzdanu prognozu o vremenu za Božić, odnosno za prognoziranje hoće li biti bijelog Božića ove godine. Ipak, dodao je kako prognoze po tjednima povećavaju optimizam za prosječnu temperaturu u tjednu uoči blagdana, uz koju bi moguće oborine mogle biti i snježne. 

Za kraj je poručio kako dugoročne prognoze predviđaju najvjerojatnije prosječno toplu zimu u većini kontinentalne Hrvatske, te malo topliju od prosjeka u našem primorskom dijelu. Predviđa se i vjerojatno više oborina nego što je uobičajeno u većini Hrvatske.