ZVIJEZDA koja je početkom 17. stoljeća spektakularno zasjala na nebu možda je bila "kozmički imigrant", supernova koja potječe iz druge galaksije, sugerira nova znanstvena studija.

Slavni astronom i matematičar Johannes Kepler u listopadu 1604. godine na nebu je ugledao novu, sjajnu zvijezdu. Tjednima je bila toliko blistava da se vidjela i danju, a noću je sjajem nadmašivala Jupiter, prije nego što je naposljetku izblijedjela i nestala. Iako su Kepler i njegovi suvremenici vjerovali da svjedoče rađanju nove zvijezde, danas znamo da je prizor bio upravo suprotan - silovita smrt zvijezde poznata kao supernova tipa Ia.

Ove spektakularne eksplozije, kako objašnjava NASA, događaju se u binarnim sustavima gdje sićušni, ali iznimno gusti bijeli patuljak "krade" materijal od svoje zvijezde pratiteljice, najčešće crvenog diva. Kada bijeli patuljak prikupi dovoljno materijala i dosegne kritičnu masu, otprilike 1,4 puta veću od mase našeg Sunca, pokreće se nekontrolirana termonuklearna reakcija. Rezultat je golema eksplozija koja oslobađa nevjerojatnu količinu energije i svjetlosti, upravo onakvu kakvu je Kepler zabilježio.

Tragom "kozmičkog imigranta"

Dok se "obične" supernove u našoj galaksiji događaju svakih 50-ak godina, a one tipa Ia svakih 500, znanstvenici sada vjeruju da bi Keplerova supernova mogla biti predstavnik još rjeđe pojave - "izvanzemaljske" supernove tipa Ia. Ova intrigantna teorija temelji se na ideji da je naša Mliječna staza tijekom svoje duge povijesti "gutala" manje, satelitske galaksije. Tim spajanjem, u našu su galaksiju stizale i zvijezde iz tih drugih sustava, svojevrsni "kozmički imigranti" s drugačijim svojstvima i putanjama od "domaćih" zvijezda.

Budući da je Keplerova supernova (označena kao SN 1604) posljednja potvrđena supernova viđena unutar Mliječne staze, znanstvenici su upravo nju uzeli kao savršenog kandidata za analizu. Modeliranjem putanje i svojstava zvijezde koja je eksplodirala, tim je došao do zapanjujućeg otkrića: njezino kretanje i energija značajno odstupaju od svih okolnih zvijezda koje pripadaju Mliječnoj stazi.

Drugačija putanja, drugačije porijeklo

Zvijezda koja je eksplodirala kretala se brže i po neobičnoj, izraženijoj vertikalnoj putanji u odnosu na ravninu galaksije. Takvo ponašanje nije tipično za zvijezde nastale unutar Mliječne staze, već se poklapa s karakteristikama zvijezda koje su "pridošle" spajanjem s manjim, satelitskim galaksijama. Iako još uvijek ne mogu sa sigurnošću utvrditi iz koje je točno "pridružene" galaksije stigla, anomalije su dovoljno jake da sugeriraju kako zvijezda-prethodnica vjerojatno nije bila "domaća".

"Upravo takve supernove, nastale od zvijezda koje su u Mliječnu stazu stigle spajanjem galaksija, nazivamo 'izvanzemaljskim supernovama tipa Ia' ili, slikovitije, kozmičkim imigrantima", pojašnjavaju autori studije objavljene u časopisu The Astrophysical Journal.

Rijetki, ali značajni događaji

Prema procjenama tima, ovakvi "imigrantski" događaji iznimno su rijetki. Događa se tek jedna do tri takve eksplozije svakih 60.000 godina. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se ova teorija potvrdila. No, ako je točna, otvara mogućnost da slične "imigrantske" supernove otkrijemo i u drugim, dalekim galaksijama.