Japan nakon 34 godine izgubio status najvećeg svjetskog kreditora. Sad je to Njemačka

NJEMAČKA je lani pretekla Japan kao najveća svjetska nacija kreditor, prekinuvši tako 34-godišnji rekord koji je držao Japan, pokazuju najnoviji podaci koje je objavilo japansko Ministarstvo financija.
Japanska neto inozemna imovina u 2024. godini dosegnula je vrijednost od 533,05 bilijuna jena (3.730 tisuća milijardi dolara), što je porast od 12,9 posto ili 61 tisuću milijardi u odnosu na godinu prije. Dolar i euro su ojačali u odnosu na jen u 2024. za 11,7 odnosno 5 posto, povećavajući vrijednost postojeće inozemne imovine Japana izražene u jenima, dok su inozemne aktivnosti spajanja i preuzimanja japanskih kompanija također pridonijele rastu.
Ipak, unatoč povećanju japanske inozemne neto imovine, ona je ukupno lani bila manja od njemačke, koja je dosegnula vrijednost od 3.500 tisuća milijardi eura ili 3.780 tisuća milijardi dolara. Kina je zauzela treće mjesto na listi najvećih svjetskih kreditora, s 3.300 milijardi dolara neto financijske imovine.
Neto inozemna imovina, također poznata kao neto međunarodna investicijska pozicija, mjeri razliku između inozemne imovine zemlje i onoga što ona duguje ostatku svijeta. Rastuće kamatne stope u Japanu i pomak prema konvencionalnoj monetarnoj politici učinili su njegovu imovinu privlačnijom, smanjujući poticaje za ulaganja u inozemstvo i slabeći njegovu neto poziciju globalnog vjerovnika.
Kako je do ovoga došlo?
Do toga da Njemačka pretekne Japan kao najveća svjetska nacija kreditor nije došlo preko noći, već je to rezultat dugogodišnjih ekonomskih politika i globalnih promjena. Njemačka već godinama ostvaruje velik trgovinski višak - dakle, više izvozi nego što uvozi - što znači da u zemlju ulazi više novca nego što iz nje izlazi.
Taj višak novca se potom ulaže u inozemstvo, primjerice kroz kupovinu stranih obveznica, dionica, nekretnina ili širenje poslovanja velikih njemačkih korporacija izvan granica zemlje. Uz to, Njemačka ima snažan mirovinski i osiguravateljski sektor koji također ulaže u inozemnu imovinu. S vremenom takva ulaganja akumuliraju golemu financijsku snagu pa je ukupna neto inozemna imovina Njemačke dosegnula rekordne razine.
Za razliku od toga Japan, koji je do sada držao prvo mjesto punih 34 godine, počeo je mijenjati smjer svoje ekonomske politike. Godinama je japanska središnja banka vodila politiku izuzetno niskih ili čak negativnih kamatnih stopa, što je japanske ulagače poticalo da traže veći prinos u inozemstvu, pa su masovno ulagali van zemlje.
No u posljednje vrijeme Japan podiže kamatne stope i vraća se konvencionalnijoj monetarnoj politici, što ulaganja unutar Japana čini privlačnijima i smanjuje potrebu za odljevom kapitala u inozemstvo. Osim toga, zbog slabljenja jena u odnosu na dolar i euro, japanska inozemna imovina izražena u jenima umjetno je izgledala veća, iako stvarni kapitalni tokovi to nisu nužno pratili. Sve to zajedno dovelo je do toga da je Njemačka prošle godine prvi put prestigla Japan po ukupnoj neto inozemnoj imovini, a Kina im slijedi odmah iza leđa.
Kakve bi mogle biti posljedice?
Ova promjena mogla bi imati i šire geopolitičke i ekonomske posljedice. Njemačka sada ima još veću financijsku težinu u međunarodnim pregovorima, bilo da je riječ o europskoj politici, globalnim investicijama ili valutnim pitanjima. Kao najveći svjetski vjerovnik, Njemačka postaje jedan od ključnih izvora kapitala za ostatak svijeta, što joj daje dodatnu moć i utjecaj, osobito u vrijeme kada zemlje s velikim deficitima, poput SAD-a, sve više ovise o stranim ulaganjima. No istovremeno, visoka razina inozemne imovine nosi i rizike - ako dođe do financijskih ili političkih nestabilnosti u zemljama u koje su Nijemci uložili, to može uzdrmati njihovu poziciju i izazvati gubitke.
Za Japan gubitak vodeće pozicije simbolično označava kraj ere u kojoj je dominirao globalnim kapitalnim tržištima. Iako to ne znači izravnu ekonomsku štetu, radi se o znakovitoj promjeni u percepciji Japana kao financijske supersile. Pritom bi novi fokus na domaća ulaganja mogao pomoći japanskom gospodarstvu da potakne rast i stabilizira demografski i fiskalno opterećen sustav, ali bi ujedno mogao smanjiti njegov utjecaj na globalnoj sceni.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati