NAKON posljednjih izbora, izraelski premijer Benjamin Netanyahu izgubio je parlamentarnu većinu koja ga je održavala na vlasti, no put do promjene i dalje je neizvjestan. Njegov glavni suparnik, Gadi Eisenkot, dobio je mandat za sastavljanje nove vlade, ali pred njim je složen zadatak. Iako Eisenkot na papiru ima potporu 67 od 120 zastupnika u Knessetu, ta većina dolazi od šest ideološki vrlo različitih stranaka, od desnice do arapskih opcija, što otežava formiranje stabilne vlasti, piše CNN.

Glavni izazov za Eisenkota, koji je relativno nov u politici, jest uvjeriti te raznolike stranke da surađuju kako bi ga podržale i omogućile mu upravljanje državom. Za razliku od Netanyahua, koji je desetljećima vješto upravljao nesuglasicama unutar svojih koalicija, Eisenkot nema takvo iskustvo. Sada mora pronaći način da političke veterane u svom bloku ujedini oko zajedničkog cilja - formiranja vlade koja će zamijeniti Netanyahua.

Kako se formira vlada?

U većini parlamentarnih demokracija, pa tako i u Izraelu, stranka koja osigura podršku najmanje 61 od 120 zastupnika u Knessetu formira vladu, a njezin čelnik postaje premijer. Nakon izbora 2022. godine, Netanyahu je imao 64 mandata, a kasnije mu se pridružila još jedna stranka, što mu je donijelo stabilnu većinu od 68 mjesta.

Njegova je vlada tada postala prva od 1988. koja je odradila cijeli mandat. Danas Netanyahu ima podršku samo 46 zastupnika, dok Eisenkotov blok broji 67, no problem je što sve te stranke još nisu pristale na suradnju.

Izbori su stvorili politički zastoj u kojem nijedan blok nema jasan put do formiranja vlasti. Netanyahuov predizborni savez oslabio je s 53 na 46 mandata nakon što mu je podršku uskratila ultraortodoksna stranka Ujedinjeno židovstvo Tore.

Opcija manjinske vlade

Oporba je osvojila 67 mjesta, no od toga 19 pripada dvjema arapskim strankama, Zajedničkoj listi i Raamu, što im daje ključnu ulogu u pokušaju smjene Netanyahua. Mnogi židovski Izraelci, uključujući i neke Netanyahuove protivnike, ne smatraju arapske stranke legitimnim partnerima.

Zbog toga je jedna od opcija formiranje manjinske vlade, koja bi imala manje od 61 mandata, ali bi se oslanjala na vanjsku podršku arapskih stranaka u parlamentu. Plan Gadija Eisenkota jest sastaviti, kako je naziva, "vladu za nacionalno izvanredno stanje".

Bila bi to manjinska vlada koju bi činile četiri židovske oporbene stranke s ukupno 48 mandata. Arapske stranke ne bi bile dio koalicije, ali bi joj jamčile parlamentarnu podršku u zamjenu za određene ustupke. Izrael je već imao manjinske vlade, poput druge vlade Yitzhaka Rabina, koja je nakon 1993. opstala dvije godine uz vanjsku podršku arapskih stranaka.

Druga mogućnost za Eisenkota je traženje podrške stranke Ujedinjeno židovstvo Tore, koja bi time proširila njegovu bazu podrške i smanjila ovisnost o arapskim strankama, ali bi vjerojatno tražila značajne ustupke.

Tko koči Eisenkotov plan

Glavnu prepreku Eisenkotu trenutno predstavlja Avigdor Liberman, čelnik stranke Yisrael Beiteinu. On odbija sudjelovati u bilo kakvoj vladi koja ovisi o arapskim strankama. Smatra da bi takva manjinska vlada bila kratkotrajna i u konačnici samo ojačala Netanyahua.

Liberman umjesto toga predlaže formiranje koalicije od 61 zastupnika koja bi uključivala ultraortodoksne stranke, a isključila arapske. No, takav se plan kosi s jednim od ključnih obećanja oporbe - ukidanjem općeg izuzeća od vojne službe za ultraortodoksne muškarce, što je tim strankama neprihvatljivo.

Unatoč razilaženjima, Eisenkot i Liberman koordiniraju svoje poteze. Oporba planira iskoristiti svoju parlamentarnu većinu za preuzimanje kontrole nad Knessetom i smjenu Netanyahuu odanih dužnosnika.

Mogućnost vlade nacionalnog jedinstva

Benjamin Netanyahu posljednjih dana pojačava pritisak protiv suradnje židovskih i arapskih stranaka te u video porukama poziva na "vladu nacionalnog jedinstva". Međutim, on to želi pod vlastitim uvjetima - inzistira da ostane premijer i da u vladu uđe cijeli njegov desni i ultraortodoksni blok.

Vlade jedinstva u Izraelu su se i ranije formirale, primjerice 2020. tijekom pandemije, kada se Benny Gantz pridružio Netanyahuu. Gantz je trebao preuzeti premijersku dužnost nakon 18 mjeseci, no Netanyahu je srušio vladu i izazvao nove izbore jer je odbio izglasati državni proračun.

Eisenkot je odbacio Netanyahuovu ponudu i nazvao je "jadnim spinom". Poručio je da bi Netanyahu, ako doista želi jedinstvo, trebao raskinuti savezništvo sa svojim ekstremističkim partnerima i pridružiti se vladi koju bi vodio Eisenkot.

Može li se Netanyahu održati na vlasti

Netanyahu za sada ostaje na dužnosti kao tehnički premijer, sve dok nova vlada ne prisegne. Eisenkot ima 28 dana za sastavljanje vlade, uz mogućnost produljenja za još 14 dana. Ako ne uspije, mandat može dobiti drugi kandidat.

Ako mandat pripadne Netanyahuu, on će vjerojatno pokušati privući pojedine zastupnike iz oporbenog bloka. No, čelnici glavnih oporbenih stranaka izjavili su da mu se neće pridružiti, a za većinu mu nedostaje osam mandata, što je teško ostvarivo. Ipak, odugovlačenje procesa ide Netanyahuu u prilog.

Ako nitko ne uspije sastaviti vladu, Knesset ima dodatnih 14 dana za pronalazak trećeg kandidata. U slučaju neuspjeha, Izrael će morati na nove izbore, a Netanyahu bi cijelo to vrijeme ostao na čelu tehničke vlade.