BIRALIŠTA su zatvorena u 19 sati. Objavljeni su rezultati izlaznih anketa.

>> Opširnije

Pogledajte izlaznost po gradovima. 

>> Opširnije

🔝 Najveća izlaznost po županijama:

Ličko-senjska – 45,10% 

Krapinsko-zagorska – 39,07%

Dubrovačko-neretvanska – 38,68%

Koprivničko-križevačka – 37,24%

Istarska – 36,40%

Ove županije značajno nadmašuju nacionalni prosjek. Ličko-senjska županija posebno odskače.

🔻 Najniža izlaznost:

Osječko-baranjska – 29,88% ❗

Međimurska – 30,16%

Primorsko-goranska – 30,38%

Grad Zagreb – 31,25%

Zagrebačka – 31,25%

Do 16:30 sati glasalo je 33,06%.

U 17 sati očekuju se novi podaci o izlaznosti.

 Birači općina u kojima se i prije održavanja lokalnih izbora znao sastav općinskih vijeća i imena načelnika, njih 35, nisu prespavali izbornu nedjelju, izašli su na biračka mjesta, u nekim općinama njih gotovo petina, pa su imali bolji odaziv od onoga na razini države od 15, 12 posto.

 Tako je, primjerice, u općini Negoslavci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, do podneva glasovalo čak 19, 46 posto birača, odnosno njih 167 od 858.

 Odaziv bolji od onoga na razini Hrvatske, zabilježen je i u općinama Kalinovac (18, 62 posto), Zadvarje (18, 35), Ljubešćica (17, 04 posto), Skrad (16, 84), Mljet (16, 04), Ražanac (15, 93) koje također znaju tko će im iduće četiri godine biti na čelu, a tko sjediti u općinskom vijeću.

 Ipak, ima i općina gdje je prijepodne glasovalo manje od 10 posto birača, primjerice u Ernestivnovu (9, 18 posto), Poličniku (9, 81), Starim Mikanovcima (9, 68 posto) itd.

 Između te dvije grupe općina, smjestile su se općine Sveti Lovreč, Rovišće, Velika Trnovitica, Lovreć, Smokvica, Vladislavci u kojima je odaziv od 10, 28 do 14, 54 posto.  

U spomenutim općinama za načelnike se kandidirao samo po jedan kandidat, a za općinska vijeća istaknuta je po jedna lista, nije, dakle, bilo političke konkurencije.

Udruga Gong izvijestila je na izborni dan da se najveći broj prijava odnosi na kršenje izborne šutnje, no zabilježili su i slučaj pritiska na članove jedne stranke u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

>> Opširnije

Donosimo tablicu izlaznosti po gradovima, Zagreb, s najvećim brojem birača (667.546), imao je odaziv od 14,06%. Što je nešto manje nego prije četiri godine.

>> Opširnije

Hrvatski birači nisu u nedjelju prijepodne pokazali preveliko zanimanje za izbor svojih općinskih, gradskih i županijskih vlasti. Do 11:30 sati glasovalo ih je samo 15,12 posto.

>> Opširnije

Do 11:30 sati na biračka mjesta diljem Hrvatske izašlo je 505.980 birača, što predstavlja 15,12 posto ukupnog broja upisanih birača. Podaci su zaprimljeni s 95,23 posto biračkih mjesta (6.285 od ukupno 6.600), čime je obuhvaćen gotovo cijeli birački korpus.

Današnji izbori za lokalnu predstavničku i izvršnu vlast, koji su počeli u 7 sati, protječu uredno i uz manja kršenja izborne šutnje, doznaje se danas prijepodne u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

>> Opširnije

Prvi birači već su odlučili koga žele na čelu svoje općine, grada, odnosno županije te koga vide u njihovim vijećima i skupštinama, a u 7 sati otvorena su sva biračka mjesta na današnjim lokalnim izborima.

>> Opširnije

Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

Glasanje s tzv. plavom potvrdom.

Kod izbora za vijeća i skupštine na glasačkom listiću zaokružuje se redni broj ispred naziva kandidacijske liste za koju se glasa.

Kod izbora općinskog načelnika, gradonačelnika i župana zaokružuje se redni broj ispred imena kandidata za kojeg se birač odlučio.

Građani koji nemaju važeću osobnu iskaznicu i nisu upisani u izvatke iz popisa birača dostavljene na biračka mjesta za lokalne izbore, moći će glasati s potvrdom za glasanje, tzv. plavom potvrdom.

Potvrde će u nedjelju izdavati nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, od 7 do 19 sati.

Članovi vijeća i skupština biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje općine, grada ili županije čini jednu izbornu jedinicu. U diobi mjesta u vijećima, odnosno skupštinama, mogu sudjelovati liste koje dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača.

Na nedjeljnim izborima, lokalnu predstavničku vlast moći će birati i 297 birača državljana drugih država članica EU koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj.

Broj članova koji se biraju u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice u kojoj se biraju: najmanje vijećnika, sedam, biraju općine do tisuću stanovnika, najviše, 47, gradovi i županije s više od 300 tisuću.

Zbog brojnosti jedinica, kandidata i lista, lokalni su izbori tehnički za provedbu zahtjevniji od ostalih izbora.

Potvrđuje to i podatak o broju glasačkih listića, sveukupno ih je tiskano gotovo 13 milijuna, što je čak tri i pol puta više u odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora, kada ih je tiskano 3,6 milijuna. Za izvršnu i predstavničku lokalnu vlast natječe se 31.082 kandidata, a tko će od njih biti izabran, odlučuje nešto više od 3,5 milijuna birača.  

Listići će biti u različitim bojama, za župana i gradonačelnika Zagreba plave, za gradonačelnike i općinske načelnike bijele, za županijske skupštine svijetlo smeđe, a za općinska i gradska vijeća ružičaste boje.

Na izborima za zamjenike župana, gradonačelnika i načelnika iz reda manjina, ti su listići u istoj boji kakva je osnovna, primjerice za zamjenika župana su u plavoj, ali im je na poleđini crta u boji pripadajuće nacionalne manjine.

Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinom glasova, da bi bili izabrani moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasali, odnosno 50 posto plus jedan glas.

Ne pođe li u nedjelju to za rukom ni jednom od kandidata, za dva će se tjedna, 1. lipnja, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Za načelnika, gradonačelnika i župana, bit će izabran kandidat koji dobije veći broj glasova.

Uz općinske načelnike, gradonačelnike i župane u nedjelju će se birati i njihovi zamjenici iz reda nacionalnih manjina (79) odnosno hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati u manjini, a takvih je 12.

Lokalna vlast, koja se bira ukupno u 576 jedinica, u nekim je jedinicama "izabrana" i prije izborne nedjelje.

U sedam gradova i 112 općina poznata su imena gradonačelnika i načelnika, jer su bili jedini kandidati. Poznati su i sastavi 35 općinskih vijeća za koje je, također, istaknuta samo po jedna lista.

Pravo glasa ima nešto više od 3,5 milijuna birača.

Pravo birati lokalnu vlast, za koju konkurira 31.082 kandidata, ima nešto više od 3,5 milijuna birača.

Svoje će pravo moći iskoristiti na 6600 biračkih mjesta, od 7 do 19 sati, dokad će na snazi biti i dvodnevna izborna šutnja.

Glasati mogu samo u mjestu prebivališta, a ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.

Uz imena novih gradonačelnika Zagreba, Rijeke i Splita, s nestrpljenjem se iščekuju i sastavi vijeća i skupštine tih gradova za koje se natječe 28 lista. Za 49 mjesta u zagrebačkoj Gradskoj skupštini konkurira 12 lista, a za gradska vijeća Rijeke i Splita s po 31 vijećnika, sedam, odnosno devet lista.

Za gradonačelnika Zagreba sedam je kandidata, Rijeke i Splita po šest.

Sa zanimanjem se čekaju i izborni rezultati iz Zadra, Pule, Varaždina, Dubrovnika, ali i Gospića, Sinja, Metkovića, Samobora.

Nedjelja će pokazati i koje stranke vladaju hrvatskim županijama, tj. je li se, u odnosu na 2021., promijenio odnos snaga i u kojim županijama.