"HRVATSKA je počela zaostajati u pogledu ispunjavanja svojih obveza prema Haškom sudu", izjavio je glavni tužitelj suda u Haagu Serge Brammertz početkom mjeseca u Financial Timesu, a što je bilo dovoljno za mnogobrojne analitičare da dođu do zaključka kako bi se nezadovoljstvo glavnog haškog tužitelja moglo odraziti i na otvaranje poglavlja "Pravosuđe i temeljna prava" u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom.

> Šimonović u iščekivanju promjene mišljenja glavnog haškog tužitelja

> Financial Times Hrvatskoj predviđa debakl: Zbog Gotovine ništa od EU

> Sanader pred EU porazom: Nakon Slovenije, blokirat će nas i Nizozemci?

Danas, 15 dana poslije, Brammertz će se u Bruxellesu zajedno s povjerenikom za proširenje Olli Rehnom obratiti Odboru stalnih predstavnika Vijeća Europske unije, gdje će njegova ocjena biti od krucijalne važnosti za otvaranje gotovo najvažnijeg pregovaračkog poglavlja za ulazak Hrvatske u Europsku uniji i to onaj o pravosuđu, a vidjet ćemo je li u međuvremenu Brammertz promijenio mišljenje.

Kada u EU?

Današnji dan slobodno se tako može nazvati i povijesnim danom, nakon kojega će se puno jasnije vidjeti koji je to datum kada bi Hrvatska eventualno mogla završiti pregovore za ulazak u Europsku uniju. Također, poglavlje pravosuđa jedan je od najbitnijih u pristupnim pregovorima, posebice zbog toga što su najžešće kritike Hrvatske iz Bruxellesa upravo išle na račun neučinkovitog pravosuđa koje je sa sobom vuklo sve probleme od korupcije pa do kriminala.

Mnogi su uvjereni kako Hrvatska nije učinila gotovo ništa na unaprjeđivanju pravosuđa te stoga neće ni moći otvoriti to poglavlje, dok se u medijima u posljednje vrijeme pojavila informacija kako bi zbog Gotovine, odnosno topničkih dnevnika ponovno mogao biti zaustavljen "EU proces".

Podsjetimo, Hrvatska je pokrenula niz inicijativa trudeći se dokazati kako službeni Zagreb surađuje s Haagom. Tako je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, još prije desetak dana izričito u lice glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza, koji je došao u Zagreb tražiti "krucijalne" dokaze protiv generala Ante Gotovine, rekla kako Hrvatska ništa ne skriva i nema topničke dnevnike koje Haški sud traži u okviru suđenja generalima Gotovini, Markaču i Čermaku.

Od odlučnog "Ne" do još odlučnijeg "Možda"

Svega nakon nekoliko dana ministar pravosuđa Šimonović u Bruxellesu nakon odlučnog Kosoričinog "Ne", rekao je još odlučnije "Možda". Naime, on je prigodom susreta s glavnim haškim tužiteljem rekao kako treba prvo raščlaniti jesu li zaista proizvedena 33 tražena spisa, među kojima su i sporni dnevnici, a ukoliko jesu, kazao je tada Šimonović, treba utvrditi tko ih je posljednji zakonito posjedovao. "Ta će osoba spis morati predati ili joj slijede zakonske posljedice", zaključio je Šimonović koji je u ponedjeljak izvješće o 33 spisa predao Brammertzu. Za Šimonovića posljednji dani bili su uspješni te s optimizmom gleda na današnji sastanak, ne dvojeći u prolaznu ocjenu.

Izvješća iza zatvorenih vrata

Podsjetimo, danas će Rehn i Brammertz iznijeti mišljenje o trenutačnom stanju procesa europskih integracija sa zemljama jugoistočne Europe. Brammertz će naravno govoriti o suradnji s Haagom dok bi Rehn trebao objašnjavati kako teku pregovori o uspostavljanju stručne skupine pod vodstvom Marttija Ahtisaarija za rješenje pitanja graničnog spora između Hrvatske i Slovenije i nastavka pristupnih pregovora s Hrvatskom, koje Slovenija blokira. Izvješće Brammertza kao i ono Rehna bit će podneseno iza zatvorenih vrata.

I.Ć.
Foto: AFP (Arhiva)