U TRENUTKU pisanja ovog članka, predsjednički zrakoplov broj jedan s Trumpom i njegovim timom leti negdje nad prostranstvima Amerike, na putu za susret s Putinom.

Susret koji narušava međunarodni poredak

Za samo nekoliko sati dogodit će se nešto što se uopće nije smjelo dogoditi u 21. stoljeću. Unatoč svim Trumpovim objavama poput "Veliki ulozi", činjenica je da ovaj susret znači stvarni povratak Putina iz međunarodne izolacije. Bez pretjerivanja, može se reći da sam čin ovog susreta narušava cijeli međunarodni poredak koji je, ovako ili onako, dobro ili loše, ipak funkcionirao nakon Drugog svjetskog rata.

Ne znam koliko je predsjednik Trump upoznat s poviješću Drugog svjetskog rata, ali u zadnje vrijeme se u međunarodnim medijima tako često govorilo o Chamberlainu i Münchenskom sporazumu da bi Trump barem morao pitati Google o čemu se radi i zašto ga stalno uspoređuju s nekim britanskim političarom. No najvažnije je da bi Trump trebao pokušati odgovoriti na vrlo jednostavno pitanje - hoće li njegov sporazum, koji toliko želi sklopiti s Putinom, dovesti do istoga do čega je doveo susret i sporazum Chamberlaina s Hitlerom. Za svaki slučaj, podsjetit ću vas da je rezultat tog sporazuma iz 1938. bila službeno priznata aneksija Sudetske oblasti u Čehoslovačkoj, a već godinu dana kasnije Hitler je pokrenuo Drugi svjetski rat -  najkrvaviji u povijesti 20. stoljeća.

Chamberlain je naivno mislio da je donio mir, a umjesto toga donio je patnju i gubitke od kojih se svijet vrlo dugo oporavljao. Geslo koje političari Zapada toliko vole ponavljati 8. svibnja, na dan pobjede nad Hitlerom u Drugom svjetskom ratu - "nikad više" - danas, nakon susreta Putina i Trumpa, može se izbrisati i baciti u smeće.

Značaj samog susreta

Za samo nekoliko sati vidjet ćemo hoće li Putina zaista dočekati s crvenim tepihom i svečanom vojnom stražom ili ne. No sve to zapravo nema veliku važnost. Sam susret Putina i Trumpa je nevjerojatan, ogroman bonus za Ruse i stvarni poticaj za daljnju agresiju, kako protiv Ukrajine, tako i protiv Europe. Rusi se osjećaju u atmosferi velikog Hladnog rata, velikih geopolitičkih igara.

Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije, demonstrativno je obukao majicu s natpisom SSSR, dok se jedna od glavnih propagandistica Kremlja, Margarita Simonjan, demonstrativno šalila kako im je u avionu poslužen "kotlet kijevski", aludirajući na poznati govor američkog predsjednika Busha starijeg koji je, govoreći u Vrhovnoj radi već neovisne Ukrajine, pozvao da se ni u kojem slučaju ne izlazi iz Sovjetskog Saveza.

Putinovi ciljevi i Trumpova očekivanja

Kod Rusa prevladava osjećaj da još samo malo, još samo malo i opet će dijeliti cijeli svijet s Trumpom. Zbog toga Putin zaista može pristati na neki privremeni pseudo prekid vatre, koji može biti odmah prekršen – naravno, od strane Ukrajinaca – i sve će početi iznova. Ja sam osobno bio u borbama kod grada Debaljceve 2015. godine kada je potpisano toliko očekivano primirje, takozvani Minsk 2. To primirje je trajalo oko 5 minuta.

U međuvremenu, ovoga puta privremeni interesi Trumpa i Putina mogu se poklopiti. Činjenica da Putina prate ministar financija Siluanov i Dmitriev, a Trumpa ministri financija Bessen i Wykoff, govori da će značajan dio dnevnog reda biti "zajednički poslovni projekti", o kojima Trump toliko voli govoriti i objavljivati. Čini se da bi razgovor o poslovnim projektima, figurativno rečeno, mogao ići na "susretnim stazama". Trump će Putinu ponuditi prekid vatre na frontu, a zauzvrat - ukidanje sankcija i velike američke investicije u te iste "poslovne projekte". To je otprilike isto što je Trump svojedobno nudio Kim Jong Unu – ukidanje sankcija i velike investicije u ekonomiju u zamjenu za nuklearno razoružanje. Međutim, Putin će se prema takvim Trumpovim prijedlozima najvjerojatnije odnositi jednako kao i Kim Jong Un – nikako. Kao što je za Kima posjedovanje nuklearnog oružja najviša vrijednost, neusporediva s bilo kakvim investicijama, tako je i za Putina uništenje Ukrajine i obnova Ruskog Carstva djelo cijelog njegovog života i ne može se usporediti s bilo kakvim američkim investicijama.

Putin će, naravno, održati Trumpu predavanje iz svog "tečaja povijesti", prema kojem je "Rusija domovina slonova", a Ukrajinu i Ukrajince je izmislio najljući neprijatelj "tradicionalnih vrijednosti", komunist Lenjin, dok Ukrajine nikada nije bilo, a Ukrajinci i Rusi su "jedan narod".

Mogući ishodi susreta

Što iz toga može proizaći? Sam Trump je u četvrtak izjavio novinarima da postoji 25% šanse da susret neće dovesti do ničega. Ipak, postoji jedna nijansa. Ako i kada Putin osjeti da je njegova ekonomija u lošem stanju, a izgledi još gori, da bi mu mogli ponestati resursi za nastavak velikog rata, on bi mogao pristati na to da se privremeno zaustavi. U međuvremenu, sudeći po svemu što je Putin dosad radio, nikakvog zaustavljanja neće biti. Stanka, mala pauza, formalni ustupci – da. Ali ne i zaustavljanje rata.

Možda se Trump upravo tome nada - uvjeriti Putina da treba spasiti Rusiju od ekonomskog kolapsa koji raste zbog pregrijavanja ekonomije usmjerene na vojnu proizvodnju, nedostatka investicija, i na kraju krajeva, obrambene snage Ukrajine doprinose propasti ruske ekonomije uspješnim udarima na rusku naftnu i plinsku infrastrukturu.

Putinovi nepromjenjivi ciljevi

Što se tiče rata protiv Ukrajine, nikakvi Trumpovi stavovi neće promijeniti Putinove. Putin smatra gubitak i raspad Sovjetskog Saveza kao posljedicu Hladnog rata najvećom geopolitičkom pogreškom Gorbačova i Jeljcina te teži revanšu. Pobjedi nad Zapadom. I nikakvi poslovni sporazumi, ni njega, ni drugih vođa Kremlja, nikada nisu zaustavili u postizanju tog cilja. Poraza Zapada.

Nekada je tako mislio i vođa Njemačke koji je, potpisavši sporazum s Chamberlainom 1938. godine, odlučio da je uhvatio Boga za bradu. Ali onda je došao 8. svibnja 1945. godine.

Stav Ukrajine

Pozicija Ukrajine je ovdje vrlo jednostavna. Tu poziciju je najbolje formulirao ukrajinski vojnik Mihajlo Basarab. Koji će tjedan biti sudbonosan za Ukrajinu, odlučit će Ukrajinci. I to će se odlučivati u Ukrajini, a ne negdje drugdje. Borba će trajati dokle god se mi borimo. To što netko negdje nešto odluči, ima sporedno značenje. Ne budemo li se borili, neće biti ni Ukrajine, ni Ukrajinaca. To je jednostavno za razumjeti. U slučaju s Rusima, treća opcija ne postoji.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala