Foto: hvg.hu

"AKO STE plašljiv tip, bolje je da ne sjednete na mjesto predsjednika velike kompanije", odgovor je Zsolt Hernardi, predsjednik Uprave MOL-a, na pitanje boji li se da se protiv njega u Hrvatskoj ne podigne optužnica u razgovoru za hvg.hu.

> Bajić opet krivo napisao: Mađari odbili zahtjev DORH-a za pravnu pomoć oko Ine

> Mađarski mediji servirali vijest da Bajić traži izručenje šefa MOL-a, DORH opovrgava

> Mađarski premijer Orban: Nećemo prihvatiti izmjenu ugovora INA-MOL

> Izradili studiju: Mađari tvrde da premijerka Kosor napada MOL po "ruskom receptu"

"Nema slučaja u Hrvatskoj, i svjesni smo da je sada u tijeku predizborna kampanja. Međutim, velike su promjene provedene u posljednje dvije godine u Ini, i možemo vidjeti nekoliko gubitnika ovoga procesa. Moramo događaje od posljednjih tjedana staviti u taj kontekst. I ovo nije najgora glavobolja koju imam otkada sam u MOL-u, dosada je već bilo sličnih, čak i težih slučajeva", kazao je Zsolt.

Podsjetimo kako USKOK sumnja da je Ivo Sanader dobio 10 milijuna eura mita od Zsolta Hernadyja, šefa MOL-ove Uprave, a taj novac isplaćen u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava nad Inom mađarskoj kompaniji.

MOL je u prošlosti redovito bio pod napadom, nastavlja Zsolt navodeći primjer kada je Slovnaft bio rekonstruiran, ili kada je MOL prošao kroz sličnu unutarnju transformaciju. "Vrijeme i neovisni analitičari potvrdili su, pak, kako smo mi radili dobru stvar", kazao je.

Napadi su postali žešći u posljednje dvije godine

"Ti su napadi u posljednje dvije godine postali žešći, i mislim da bi korijen toga moglo biti to što smo u 2009. stekli odgovornost da u potpunosti rukovodimo i kontroliramo Inom, tada smo pokrenuli programe troškovne učinkovitosti i transformacije. Do sada smo uspjeli privesti kraju program smanjenja troškova u iznosu od 750 milijuna kuna što je oštetilo interese nekih ljudi koji su izgubili važne poslovne mogućnosti. Sada neki ljudi pokušavaju vratiti kotač povijesti unatrag, ali neće uspjeti".

Kako je kazao, bilo bi mu drago sjesti s bilo kim i raspraviti jesu li doista usvojili profesionalno odgovarajuće odluke u Ini ili ne, ali napadi, dodaje, ukazuju na drugačije mete. "Optužbe nisu utemeljene, nedostaju im konkretne činjenice, te se referiraju na anonimne izvore", ocjenjuje Zsolt.

Ina je postala jača s MOL-ovom kontrolom

"MOL nije u sukobu s Hrvatskom vladom, i Vlada nema namjeru mijenjati sporazum o dioničarstvu potpisan u lipnju 2009. o prijenosu upravljačkih prava. Revidirat ćemo samo kako su odredbe ovog ugovora provedene. Mišljenja sam da smo imali sjajnu izvebu, i možemo s ponosom kazati kako je Ina postala jača s MOL-ovom kontrolom, i što je Ina jača, jača je i Hrvatska", kaže on. 

Vezano za nedavno smanjenje cijena dionica MOL-a ističe: "Koliko ja mogu vidjeti, buka se smanjila i nestaje. Nesigurnosti povezane s dioničarskim sporazumom s Inom također su nestale. Takvi napadi očito ne mogu potresti MOL. Ključna je stvar da su zaposlenici i menadžeri Ine također zadovoljni te se slažu sa smjerom koji pratimo posljednjih godina: nakon mnogo gubitaških godina, Ina je prošle godine prijavila dobit te isplatila dividende hrvatskoj državi koja ima 44,84 posto udjela u tvrtki".

Ina umalo nije bankrotirala
Pozivajući se na MOL-ova upravljačka prava u Ini naveo je kako je MOL pobijedio na javnom natječaju za privatizaciju Ine 2003. s najboljom ponudom. "Hrvatska vlada je postupno smanjivala državni udio u Ini do 2006.-2007., dok je MOL istovremeno težio uspostavi pouzdanog i dobrog partnerstva. Mi smo bili kooperativni i ostvarivali smo svoje pravo na veto samo kada smo vidjeli da će određene odluke dovesti Inu pred zid. No, nismo imali pravo reći tadašnjem menadžmentu što da radi. U međuvremenu, uložili smo milijardu kuna za razvoj rafinerije, predstavili novi financijski sistem i sistem korporativnog upravljanja, i MOL je prenio svoja iskustva i znanje u Inu", kaže Zsolt.

"2008. nekoliko poglavlja bivšeg ugovora je isteklo, uključujući i odredbu koja osigurava pravo prvokupa Vladi za MOL-ove dionice u Ini, i MOL je u međuvremenu postao Inin najveći dioničar. Hrvatska vlada željela je dobiti neku kontrolu nad time tko i kako može dobiti punu kontrolu nad Ininim dionicama, i ovo je bilo prilično razumljivo: željeli su kontrolu nad tim tko može ući u nacionalnu naftnu kompaniju. Tako su inzistirali na sklapanju novog ugovora s tekućim jamstvom prava na veto za Hrvatsku vladu u strateškim pitanjima. No u 2008. godini izbila je kriza, i Ina nije imala apsoluno nikakve mogućnosti. Činilo se da će kompanija tehnički bankrotirati do prosinca. MOL, u skladu sa svojim velikim obavezama, morao je spasiti Inu".

Spasili smo Inu
MOL, priča Zsolt, kao najveći dioničar Ine preuzeo je očitu odgovornost za Inu, i uspio je zajedno s Hrvatskom vladom spasiti kompaniju tijekom financijske krize. "No, moram prijaviti MOL-ovim dioničarima, i ne mogu trošiti novac kompanije ne neodgovoran način. Mogu preuzeti odgovornost samo za pitanja u kojima imam pravu kontrolu i moć u zaslugama. Uvjet za financijsku potporu bio je taj da MOL može steći operativno upravljanje nad Inom i, kao rezultat, mogli smo konsolidirati Inu. Nije bilo potrebe za bilo kakvom korupcijom ili mitom za uvjeriti hrvatske partnere koji su njihovi vitalni interesi: ovo je kako je ugovor sklopljen 2009.", kazao je.

Referirajući se na trenutne zadatke s Inom, Hernadi je istaknuo da je "najvažniji zadatak u Ini gurnuti kompaniju na put dugoročnog rasta i napredujemo prema tom cilju". Zatim se postavilo pitanje može li zamjena dionica MOL-a i Ine biti vizualizirana kao točka trenutnog sukoba, na što je Hernandi odgovorio: "Sve je moguće. Ovo neće biti završna faza priče, radije početak novog poglavlja".