UKRAJINA je spremna obećati kupnju američkog oružja u vrijednosti od 100 milijardi dolara, financiranu europskim sredstvima, u pokušaju da osigura sigurnosna jamstva Sjedinjenih Država nakon potencijalnog mirovnog sporazuma s Rusijom. Prijedlog je iznesen u dokumentu u koji je uvid imao Financial Times.

Prema istim prijedlozima, Kijev i Washington sklopili bi i ugovor vrijedan 50 milijardi dolara za proizvodnju dronova u suradnji s ukrajinskim tvrtkama, koje su postale pioniri u toj tehnologiji od početka ruske invazije 2022. godine.

Kijev je ove dosad neobjavljene prijedloge o novim sigurnosnim sporazumima sa SAD-om podijelio s europskim saveznicima kao teme za razgovor uoči ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji se održao u Bijeloj kući, potvrdile su četiri osobe upoznate sa situacijom.

Što Kijev traži?

Dokument ne precizira koje oružje Ukrajina želi nabaviti, no Kijev je već ranije jasno iskazao želju za kupnjom najmanje 10 američkih sustava protuzračne obrane Patriot kako bi zaštitio svoje gradove i ključnu infrastrukturu, uz druge projektile i opremu. Također, nije navedeno koliki bi dio ugovora o dronovima bio namijenjen nabavi, a koliki investicijama.

Ovaj ukrajinski prijedlog osmišljen je kako bi se svidio Trumpovoj politici jačanja američke industrije. Na pitanje o daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini, Trump je u Bijeloj kući izjavio: "Ne poklanjamo ništa. Prodajemo oružje."

Reakcija na Trumpov sastanak s Putinom

Dokument detaljno opisuje kako Ukrajina namjerava predstaviti protuprijedlog SAD-u nakon što se Trump, kako se čini, približio ruskom stajalištu o završetku rata poslije sastanka s predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci prošlog tjedna.

Prijedlogom se ponovno ističe ukrajinski poziv na prekid vatre, koji je Trump isprva podržavao, ali ga je napustio nakon sastanka s Putinom, zalažući se za sveobuhvatni mirovni sporazum.

Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je Trumpu, tijekom javnog dijela sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim europskim čelnicima u Washingtonu, da bi skupina željela pomoć američkog predsjednika u osiguravanju prekida vatre prije bilo kakvih daljnjih koraka.

"Ne mogu zamisliti da bi se sljedeći sastanak održao bez prekida vatre", rekao je. "Stoga, radimo na tome i pokušajmo izvršiti pritisak na Rusiju jer vjerodostojnost ovih napora koje danas poduzimamo ovisi o barem prekidu vatre."

Čvrsti stav Ukrajine

U dokumentu se navodi da se "trajan mir neće temeljiti na ustupcima i besplatnim darovima Putinu, već na snažnom sigurnosnom okviru koji će spriječiti buduću agresiju".

Dodaje se i da nedavne snimke u ruskim medijima pokazuju kako Kremlj nije ozbiljan u vezi s potencijalnim mirovnim sporazumom te da ima nisko mišljenje o Trumpovom vodstvu.

Pritom se navode omalovažavajući komentari o američkom predsjedniku koje je iznio istaknuti televizijski voditelj Vladimir Solovjov, koji je u jednoj od izjava ismijavao Trumpove "prijetnje" Rusiji, govoreći da bi Moskva mogla "uništiti [SAD] nuklearnim oružjem".

Ukrajina neće prihvatiti teritorijalne ustupke i inzistira na prekidu vatre

Ukrajina neće prihvatiti nikakav sporazum koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji i inzistira na prekidu vatre kao prvom koraku prema potpunom mirovnom sporazumu, navodi se u dokumentu.

Prema dokumentu, Kijev također odbacuje Putinov prijedlog Trumpu na Aljasci da se zamrzne ostatak bojišnice ako Ukrajina povuče vojsku iz djelomično okupiranih istočnih regija Donjecka i Luganska. To bi stvorilo "uporište za daljnje i brzo napredovanje ruskih snaga prema gradu Dnjipru" i omogućilo Putinu da "postigne ciljeve agresije drugim sredstvima", navodi se.

Ukrajina vjeruje da bi ruski pokušaj rješavanja teritorijalnih pitanja prije daljnjih pregovora o trajnom mirovnom sporazumu stvorio svršen čin na terenu, dok ne bi učinio ništa da osigura buduću sigurnost Kijeva, navodi se u dokumentu.

Kijev također inzistira na punoj odšteti od Rusije za ratnu štetu, potencijalno plaćenu iz 300 milijardi dolara ruskih suverenih sredstava zamrznutih u zapadnim zemljama. Svako ublažavanje sankcija trebalo bi biti odobreno samo ako se Rusija pridržava budućeg mirovnog sporazuma i "igra pošteno", dodaje se u dokumentu.