Deportacije vraćaju Talibane na međunarodnu scenu: Berlin, Beč i Bern otvaraju vrata

EUROPSKA očajnička nastojanja da deportira ilegalne migrante pokazuju se kao dobitak za talibanske vladare u Afganistanu koji nastoje ublažiti svoju međunarodnu izolaciju. Zapadne vlade i političari sve više žele stupiti u kontakt s Kabulom. Europske zemlje, kao što su Njemačka, Švicarska i Austrija, ove su godine poslale delegacije u Afganistan ili primile talibanske dužnosnike kako bi dogovorile povratak migranata.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, desničarska populistička stranka Reform, koja trenutačno vodi u anketama, prošlog je mjeseca čak predložila da se afganistanskoj vladi plati kako bi primila natrag migrante. Ovi potezi predstavljaju značajnu promjenu u stajalištima europskih političara koji su prije nastojali izolirati talibane i osuđivali ih skupinu zbog ograničenja u obrazovanju djevojčica te odnosa prema manjinama i političkim protivnicima.
Talibani se žele uklopiti u međunarodni poredak
Europski zaokret dolazi u trenutku kada je obračun talibana s nasilnom islamističkom skupinom Isis-Khorasan ili Isis-K, sa sjedištem u Afganistanu, također pomogao u stvaranju veza s Rusijom i SAD-om. Ibraheem Bahiss, analitičar Međunarodne krizne skupine sa sjedištem u Kabulu, rekao je za Financial Times da su talibani uspjeli iskoristiti stanje u Europi kako bi sklopili sporazume o deportaciji.
"Talibani su vrlo zainteresirani i željni da se uklope u globalni politički poredak", rekao je Bahiss, dodajući da službeni kontakti potrebni za sklapanje takvih sporazuma predstavljaju "male pobjede koje ih sve više i više integriraju u globalni sustav".
Suhail Shaheen, talibanski izaslanik u Kataru, kaže da su voljni "stvoriti mehanizme" za podršku povratku Afganistanaca iz Europe: "Spremni smo na pozitivan angažman kao učinkovit način rješavanja problema. Preseljenje je humanitarno pitanje, zato bismo pozdravili svaku ekonomsku potporu koja dolazi uz deportaciju."
Vratilo se četiri milijuna Afganistanaca
Talibani vladaju Afganistanom od povlačenja američkih i NATO snaga 2021. godine i bore se s višestrukim krizama, uključujući drastične rezove u stranoj pomoći, rašireno siromaštvo i prirodne katastrofe. Prema podacima UN-ove agencije za migracije, otprilike četiri milijuna Afganistanaca vratilo se ili je bilo prisilno protjerano iz susjednih zemalja Pakistana i Irana od 2023. godine.
Takve poteškoće čine povećani međunarodni angažman posebno dobrodošlim za režim. U srpnju je njemačka vlada akreditirala dvojicu talibanskih konzularnih službenika da rade na pitanjima migracije. Vlada konzervativnog kancelara Friedricha Merza nastojala je postrožiti politiku kako bi spriječila porast potpore ekstremnoj desnici.
Koristeći neizravne kontakte s talibanima preko Katara, Berlin je također u srpnju organizirao deportacije osuđenih kriminalaca natrag u Afganistan. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt tada je izjavio da više nije održivo oslanjati se na neizravne kanale i da Berlin treba sklopiti dogovor s talibanima koji bi otvorio izravne razgovore o migraciji.
Iako njemačka vlada inzistira da povećani angažman s talibanima ne mijenja njezino stajalište o islamističkoj skupini, naišla je na oštre kritike članova Socijaldemokratske stranke, koja je u koaliciji s Merzovom strankom, te oporbenih političara. Omid Nouripour, potpredsjednik donjeg doma njemačkog parlamenta i bivši lider Zelene stranke, optužio je ministre da "normaliziraju teroristički režim".
Tehnička, a ne politička suradnja
Švicarska i Austrija pojačale su suradnju s talibanima oko povratka afganistanskih državljana, iako te kontakte opisuju kao tehničke i operativne, a ne političke. U kolovozu su talibanski predstavnici otputovali u Ženevu kako bi pomogli identificirati Afganistance kojima prijeti deportacija. Švicarska strana tvrdi da je to nužno, jer su talibani sada jedina vlast koja izdaje osobne dokumente.
Austrija je zauzela sličan pristup. Ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo je da su dužnosnici Saveznog ureda za useljavanje i azil u kontaktu s talibanskim vlastima. Predstavnici ministarstva putovali su u Afganistan početkom 2025. kako bi razgovarali o logističkim detaljima oko povrataka, a talibanska delegacija u rujnu je posjetila Beč.
"Austrija usko surađuje s Njemačkom, Švicarskom i drugim europskim partnerima, kao i s partnerima u regiji po ovom pitanju. Naš zajednički cilj je omogućiti povratak posebno osuđenih kriminalaca koji nemaju pravo boravka u Europi", navodi se u priopćenju austrijskog ministarstva.
Prema službenim podacima, osobe iz Afganistana činile su 15 posto svih imigranata koji su čamcima ušli u Ujedinjeno Kraljevstvo u prvoj polovici ove godine, a britanska vlada nije isključila mogući sporazum o povratku s talibanima.
"Vraćamo ljude koji nemaju pravo biti ovdje"
"Usredotočeni smo na poduzimanje potrebnih mjera kako bismo vratili ljude koji nemaju pravo biti ovdje", rekao je glasnogovornik britanskog premijera Keira Starmera: "Ministarstvo unutarnjih poslova već je vratilo manji broj ljudi u Afganistan."
Talibanski napori da izađu iz diplomatske izolacije potpomognuti su strahovima da bi njihova planinska zemlja mogla ponovno postati središte međunarodnog terorizma. Rusija je u srpnju postala prva zemlja koja je izričito priznala Islamski emirat Afganistan, godinu dana nakon što su militanti povezani s Isis-K ubili više od 100 ljudi u Moskvi.
Kina i Pakistan, obje zemlje koje imaju velike brige zbog separatističkih i islamističkih militanata koji djeluju u Afganistanu blizu njihovih granica, također su pojačale angažman s talibanskom vladom i prošlog mjeseca poslale svoje ministre vanjskih poslova na trilateralne razgovore u Kabul.
Sebastian Gorka, savjetnik za borbu protiv terorizma predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji je bio kritiziran kao islamofob, otkrio je u kolovozu da Washington i talibani rade zajedno na borbi protiv islamističkog ekstremizma.
"Talibani su bili umjereno kooperativni partneri"
"Ovo zvuči čudno kad dolazi iz mojih usta, ali talibani su bili umjereno kooperativni partneri u borbi protiv terorizma", rekao je Gorka u govoru na konzervativnom think-tanku Heritage Foundation u Washingtonu.
Abdul Mateen Qani, glasnogovornik afganistanskog ministarstva unutarnjih poslova, rekao je da su talibani u kontaktu s obrambenim i obavještajnim agencijama iz Rusije, Kine, SAD-a i Europe u sklopu svojih operacija protiv militantnih skupina: "Nadamo se da te veze mogu rasti, ali nakon 20 godina rata protiv nekih od tih zemalja, teško je to činiti otvoreno".

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati