NAJNOVIJI obavještajni podaci otkrivaju kako je Kina izgradila golemu mrežu vojnih baza na otocima u Južnom kineskom moru, koja se prostire na 3200 hektara. Neke od tih baza sada su opremljene i za lansiranje nuklearnih bombardera, piše abc.net.au.

Satelitske snimke, koje analizira Inicijativa za pomorsku transparentnost Azije pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), prikazuju stvarne razmjere kineske munjevite ekspanzije u regiji. Gregory Poling, direktor spomenute inicijative, ističe da je razvoj ovih baza iznimno zabrinjavajuć za Australiju i regionalne saveznike poput Japana i SAD-a.

"Kina sada ima puno vojne infrastrukture na tim bazama", izjavio je Poling. Ta infrastruktura uključuje luke, dugačke piste, više od 72 hangara za borbene zrakoplove na tri ključne otočne baze, položaje za projektile zemlja-zrak i protubrodske krstareće projektile, kao i naprednu radarsku, senzorsku i komunikacijsku opremu. "Ove baze rezultat su najbržeg primjera masovnog jaružanja i nasipavanja u ljudskoj povijesti", naglašava Poling.

Kina danas ima 20 ispostava na otočju Paracel i sedam na otočju Spratly, od kojih su četiri potpuno operativne pomorske i zračne baze.

Nuklearni bombarderi sada "u dometu Australije"

Snimke iz svibnja ove godine, koje je prvi objavio Reuters, otkrile su raspoređivanje dva kineska bombardera H6K, sposobna za nošenje nuklearnog oružja, na otoku Woody u arhipelagu Paracel. Abdul Rahman Yaacob, istraživač s programa za jugoistočnu Aziju Instituta Lowy, rekao je da su baze "izuzetno zabrinjavajuće" za Australiju.

"To su duge piste od 3000 metara koje je Kina izgradila, jasno s namjerom raspoređivanja naprednih bombardera H6K. Ovi bombarderi mogu lansirati projektile u dometu Australije", pojasnio je, dodavši: "Tri baze u lancu otoka Spratly sada su također sposobne za slijetanje tih bombardera".

Kina također kontrolira greben Scarborough, koji je zauzela 2012. godine, održavajući stalnu prisutnost obalne straže. "Kina pokušava pretvoriti to područje u kinesko jezero", rekao je dr. Yaacob.

Izgradnja otoka

Peking smatra otoke legitimnim proširenjem svog teritorija, pozivajući se na povijesna prava na Južno kinesko more. Međutim, prema Ujedinjenim narodima i međunarodnom pravu, baze su nezakonite, što je stav koji podržava i australska vlada, nazivajući kinesko ponašanje "duboko zabrinjavajućim".

Početkom 2010-ih Kina praktički nije imala kopnenih posjeda u Južnom kineskom moru. "Od tada je Kina stvorila sedam vojnih baza na Spratly otocima, oko 1300 kilometara od obale kopnene Kine, od kojih neke imaju uzletišta i dubokomorske luke", rekao je Poling.

Analiza jedne od baza na grebenu Mischief pokazuje hangare za borbene zrakoplove, skloništa za projektile i visokofrekventne radarske sustave. "Kina može vidjeti, čuti i komunicirati diljem Južnog kineskog mora na način na koji to nitko drugi, uključujući Sjedinjene Države, ne može", upozorava Poling. Dodao je i slikovitu usporedbu: "Jedna od baza mogla bi u svojoj laguni smjestiti cijelu pomorsku bazu Pearl Harbour Sjedinjenih Država, a gotovo cijeli Washington D.C. može stati unutar lagune na grebenu Mischief."

"Opasna fantazija"

Kina polaže pravo na teritorij temeljem takozvane "linije devet crtica", prvi put objavljene na karti 1947. godine. Linija se proteže od kineskog otoka Hainan duboko u Južno kinesko more, obuhvaćajući većinu spornog područja.

"Linija crtica je revizionistička povijesna fantazija Kineske komunističke partije, ali to je ne čini ništa manje opasnom", rekao je dr. Yaacob. "Ono što smo vidjeli jest da te povijesne naracije mogu imati stvarne posljedice, pogledajte rusku ideju da Ukrajina pripada njezinom teritoriju i što se tamo dogodilo s potpunom invazijom."

Kao odgovor, zemlje poput Australije i Japana provode vježbe slobode plovidbe, no to dovodi do incidenata. Godine 2023. australski ronioci su ozlijeđeni kada je kineski ratni brod aktivirao snažne sonarne impulse, a zabilježeni su i slučajevi upotrebe vojnih lasera protiv australskih zrakoplova.

"Veliki zid od pijeska"

Izgradnja baza ostavila je katastrofalne posljedice na okoliš. Kina i Vijetnam uništili su tisuće hektara koraljnih grebena, prema podacima američke vlade i CSIS-a. Umjetni otoci stvoreni su jaružanjem pijeska s grebena, koji su potom betonirani. Brodovi su usisavali koraljne grebene, mljeli ih i koristili kao materijal za nasipavanje.

"To je potpuno neselektivno uništenje", rekao je Poling. "Kina je uništila više od 4000 akri grebena na Spratly i Paracelskim otocima, koje je prekrila. Ozbiljno je uništila najmanje još 20.000 akri morskog dna i grebena koje je iskopala za stvaranje pijeska. To je lako, i nema čak ni nečeg usporedivog, najflagrantnije namjerno uništenje koraljnih grebena u ljudskoj povijesti."

Zbog razmjera uništenja bivši zapovjednik američke pacifičke flote, admiral Harry Harris, nazvao je otočne lance kineskim "Velikim zidom od pijeska". Znanstvenici upozoravaju da se sedimenti puni teških metala i nafte s brodova vraćaju u more, gušeći preostali morski život. Jedna studija procjenjuje da su Kina (65 posto) i Vijetnam (33 posto) odgovorni za 98 posto ukupnog uništenja koraljnih grebena u Južnom kineskom moru.