UVOĐENJEM vjeronauka kao obaveznog predmeta u javnim školama, španjolska je vlada pokrenula rasprave kojih je pošteđena većina europskih država.

U španjolskim javnim školama od sljedeće školske godine vjeronauk postaje obvezan, a ocjene iz toga predmeta ulazit će u prosjek ocjena.

Jedino Turska s podukom o sunitskom islamu, Rumunjska, u kojoj je pod pritiskom pravoslavne crkve vjeronauk postao obvezan 1999. godine te Norveška, imaju donekle sličnu situaciju.

U Norveškoj se o predmetu "Kršćanstvo, religija i filozofija života" vodi živa rasprava. Norveška humanistička udruga i Norveško islamsko vijeće prigovaraju da se u okviru toga predmeta podučava samo o kršćanstvu.

U Španjolskoj protivnici vjeronauka kao obveznog predmeta posebno kritiziraju to što će se učenici morati izjašnjavati o svojoj vjeroispovjesti, budući da će moći biti izuzeti iz te obveze samo na temelju posebnog zahtjeva. Jedna roditeljska udruga čak se obratila sudu ocjenjujući da je riječ o "kršenju prava na ravnopravnost i načela laičnosti".

U većini ostalih europskih zemalja na snazi je svojevrsno srednje rješenje.

Tako u Hrvatskoj, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu i Srbiji i Crnoj Gori učenici mogu pohađati vjeronauk, ali fakultativno.

Grčka, Nizozemska i Velika Britanija izabrale su drukčije rješenje: vjerska poduka je uključena je u predmete, koji nisu striktno vjerski. Tako mali Grci uče "povijest religija", Nizozemci imaju nešto poput "poznavanja društva", u okviru kojeg se uči o povijesti religije, a u Britaniji se daje poduka o različitim vjerskim obredima i njihovoj povijesti.

Belgija ima mješavinu tih dvaju modela. Učenici imaju dva sata tjedno obavezne "filozofske" nastave s tim da mogu birati između religije i etike.

Francuska i neke bivše komunističke zemlje Mađarska, Bugarska i Češka izabrale su četvrto rješenje: vjeronauka nema u javnim školama, osim općenitog spominjanja u nastavi opće povijesti.

U Švicarskoj je školstvo u nadležnosti kantona, pa je stanje vrlo raznoliko, a zastupljeni su gotovi svi modeli koji su na snazi u Europi.

(Hina) sv nab