Europski čelnici, Ukrajina i Trump dali ultimatum Putinu. Kremlj odgovorio
UKRAJINA i europski čelnici dogovorili su se o bezuvjetnom prekidu vatre u trajanju od 30 dana, počevši od 12. svibnja, uz podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Istovremeno su zaprijetili predsjedniku Vladimiru Putinu novim "masovnim" sankcijama ako se ne bude pridržavao dogovora.
Objavu su zajednički iznijeli čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske i Ukrajine nakon sastanka u Kijevu, tijekom kojeg su telefonski razgovarali s Trumpom.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je izjavio kako Rusija podržava provedbu 30-dnevnog primirja, ali uz uvažavanje određenih "nijansi". U izjavi za ABC Peskov je naglasio da bi zapadna vojna pomoć Ukrajini morala prestati kako bi privremeno primirje bilo moguće. "U suprotnom, to bi bila prednost za Ukrajinu", rekao je.
Govoreći na konferenciji za novinare u Kijevu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je ideju o uspostavi demilitarizirane zone u ratu s Rusijom. Zelenski je rekao da je ta ideja "mrtva" te naglasio da je prioritet osigurati prekid vatre, prenosi European Pravda.
Prijedlog o demilitariziranoj zoni kao mogućem rješenju sukoba prvi je iznio američki specijalni izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg. U intervjuu za Fox News 7. svibnja rekao je da je Kijev navodno predložio stvaranje demilitarizirane zone pod zajedničkim nadzorom Ukrajine i Rusije. Kellogg je opisao prijedlog kao sigurnosni pojas u kojem bi se obje strane povukle po 15 kilometara, čime bi se stvorilo 30-kilometarsko područje koje bi nadzirali promatrači iz trećih zemalja.
Na konferenciji za novinare Zelenski je opovrgnuo da je Ukrajina predložila takvo rješenje, čime je doveo u pitanje Kelloggove tvrdnje.
"Pitanje demilitarizirane zone, razdvajanja snaga – o tome sam čuo u medijima i ne samo u medijima, već i od raznih ljudi, iz različitih obavještajnih službi. Ukrajina službeno nije zaprimila takav prijedlog. Ali svi traže načine da na nama provode eksperimente", izjavio je Zelenski.
Osvrnuo se i na složenost situacije na bojištu i logističke prepreke koje bi pratila takva zona.
"Ako govorimo o demilitariziranoj zoni od 15 kilometara u oba smjera – zašto baš 15? I od koje crte to računamo? Od granice? Od koje linije dodira? Čak i ako prihvatimo tih 15 kilometara, što ćemo s Hersonom? To bi značilo da tamo ne bi bilo naših snaga. Ako nema naših snaga u Hersonu – nemamo Herson", poručio je predsjednik.
Po njegovim riječima, uspostava demilitarizirane zone ugrozila bi kontrolu Kijeva nad ključnim gradovima.
"Ako se složimo s tampon-zonom i povučemo se 15 kilometara od gradova poput Hersona, Harkiva i Sumija, svima će se činiti da imamo mir, ali rat će se u njima nastaviti jer će preko njih letjeti artiljerija. Zato je prerano govoriti o toj ideji i ona je trenutno mrtva", rekao je Zelenski.
Na istoj konferenciji u Kijevu, Ukrajina i europski saveznici pozvali su Rusiju da prihvati bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre, počevši od 12. svibnja. No Kremlj je poručio da će odbiti svaki prekid vatre sve dok Ukrajina prima oružje sa Zapada.
Vladimir Putin će "razmotriti" prijedlog Zapada o potpunom i bezuvjetnom prekidu vatre u Ukrajini, nakon što su Britanija, SAD i europski saveznici zaprijetili slanjem dodatnog oružja Kijevu ako se Rusija ne povinuje.
Keir Starmer poručio je Putinu da više nema mjesta za "ako" i "ali" te da mora pristati na primirje ili se suočiti s novim sankcijama usmjerenima na ruski energetski i bankarski sektor.
Ultimatum je iznesen nakon sastanka u Kijevu, gdje su čelnici Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske, zajedno s Volodimirom Zelenskim, telefonski razgovarali s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
"Svi mi ovdje, zajedno sa SAD-om, prozivamo Putina. Ako mu je doista stalo do mira, sada ima priliku to i pokazati", rekao je Starmer na konferenciji za novinare.
Kremlj je u odgovoru poručio da će "razmotriti" prijedlog, ali se nije obvezao ništa potpisati.
Britanski premijer Keir Starmer razgovarao je u Kijevu s glavnim političkim dopisnikom BBC-a, Henryjem Zeffmanom, o prijedlogu 30-dnevnog primirja koji su usuglasili europski čelnici.
Starmer je izjavio kako je, zajedno s europskim kolegama, postignut "stvaran napredak u vezi s primirjem" te dodao da će "učiniti svoj dio" kako bi se "očuvao mir" i zaustavila neprijateljstva.
"Putinu se, naravno, ne može vjerovati", rekao je, osvrnuvši se potom na prijetnju dodatnim sankcijama Rusiji. "Sankcije su već na snazi i već imaju učinak na rusko gospodarstvo, tako da će dodatna koordinacija sankcija – na naftu, fosilna goriva i drugo – imati stvaran učinak", izjavio je Starmer.
Na pitanje smatra li da je američki predsjednik Donald Trump frustriran Putinom, odgovorio je da je Trump "potpuno jasan u stavu da se ovaj zahtjev mora ispuniti" – misleći pritom na predloženo primirje.
U posljednjim satima Volodimir Zelenski dao je dodatna pojašnjenja o prijedlogu 30-dnevnog primirja koji je usuglašen s čelnicima Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Poljske.
Evo kratkog pregleda onoga što, prema Zelenskom, prijedlog uključuje:
- Bezuvjetni prekid vatre u trajanju od 30 dana, počevši od ponedjeljka, 12. svibnja, „u zraku, na moru i na kopnu“
- „Nadzor nad njegovim provođenjem je potpuno izvediv“, rekao je Zelenski, dodavši da je to „realno uz koordinaciju sa Sjedinjenim Državama“
- Tijekom zatišja trebaju započeti razgovori o sigurnosnim, političkim i humanitarnim temeljima mira
- Ako Rusija odbije uvjete za bezuvjetno primirje, bit će uvedene dodatne sankcije, osobito na njezin energetski i bankarski sektor
- Ukrajinski predsjednik kaže da partneri iz Europske unije već rade na novom, snažnom paketu sankcija, u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom, Sjedinjenim Državama i Norveškom
"Dogovoreno je da je jasan prioritet jačanje ukrajinske obrane i sigurnosnih snaga kao temeljnog jamstva ukrajinskog suvereniteta i sigurnosti", dodao je Zelenski. "Ključni element sigurnosnih jamstava trebao bi biti i potporni kontingent."
Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina i njezini saveznici čekaju odgovor Rusije nakon što su zatražili od Putina da pristane na 30-dnevni prekid vatre koji bi započeo u ponedjeljak.
"Dijelimo zajednički stav: potreban je trenutačan, potpun i bezuvjetan prekid vatre u trajanju od najmanje 30 dana", napisao je ukrajinski predsjednik u objavi na platformi X. "Predlažemo da počne u ponedjeljak, 12. svibnja. Čekamo odgovor Rusije."
Zelenski je dodao da su on i Keir Starmer, kao i čelnici Francuske, Njemačke i Poljske, na kraju današnjeg sastanka u Kijevu razgovarali s Donaldom Trumpom, te da je to bio "dobar razgovor – pozitivan i konkretan".
Prijedlog o 30-dnevnom primirju prvotno su iznijele Sjedinjene Američke Države tijekom mirovnih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Turska je spremna preuzeti obvezu nadzora potencijalnog primirja u Ukrajini, rekao je ministar vanjskih poslova Hakan Fidan u razgovoru s članovima "koalicije voljnih" i s kijevskim partnerima, rekao je izvor iz turskog ministarstva vanjskih poslova.
>> Opširnije
Ranije danas čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Poljske upozorili su Vladimira Putina da će, ako odbije pristati na 30-dnevno primirje, Rusija biti suočena s novim valom sankcija.
No, Kremlj je sada odbacio tu prijetnju. Glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da saveznici Ukrajine neće uspjeti "izolirati" Moskvu. „Vrlo je teško izolirati zemlju poput Rusije jer zauzimamo velik dio zemaljske kugle. Ali to nije najvažnije“, rekao je Peskov. „Ono što je ključno jest da Rusija aktivno razvija odnose s velikim brojem zemalja u svim smjerovima gdje postoji interes za suradnju s nama. I nastavit ćemo tim putem.“
Francuski predsjednik Emmanuel Macron jasno je poručio da Francuska neće pristati na obustavu vojne pomoći Ukrajini, čak ni tijekom mogućeg 30-dnevnog prekida vatre. „Nema nikakvih preduvjeta. Isporuke oružja za obranu i otpor Ukrajine neće se zaustaviti“, rekao je Macron obraćajući se predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
Dodao je da, ako se Rusija ne bude pridržavala predloženog primirja, mora snositi posljedice. „U tom slučaju slijede nove, snažnije sankcije i dodatna podrška Ukrajini.“ „Moramo pripremiti novi paket sankcija – ne smije to biti rutinska mjera, već nešto puno odlučnije“, naglasio je.
Macronu je ranije postavljeno pitanje što će Ukrajina i njezini saveznici učiniti ako Rusija kao uvjet za primirje zatraži obustavu vojne pomoći. Kremlj je više puta odbacio ideju o jednomjesečnom primirju, uz tvrdnju da bi Zapad to iskoristio kako bi dodatno naoružao Ukrajinu.
Kremlj je optužio europske zemlje za davanje kontradiktornih i konfrontacijskih izjava, objavila je agencija Interfax, nakon što su europski čelnici podržali američki plan o 30-dnevnom primirju u Ukrajini i zaprijetili Rusiji "masovnim" sankcijama u slučaju nepridržavanja dogovora.
"Iz Europe čujemo mnogo kontradiktornih izjava. One su općenito konfrontacijskog karaktera, a ne usmjerene na pokušaj obnove naših odnosa. Ništa više od toga", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima Interfaksa.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev sa SAD-om postigao „vrlo dobar dogovor“ o nastavku vojne suradnje. „Možemo računati na američku podršku, i to ne samo od vlade nego i od privatnog sektora“, rekao je.
Posebno je istaknuo ulogu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. „Trump nije zaustavio isporuke vojne pomoći, niti razmjenu obavještajnih podataka, što nam je ključno za obranu našeg neba. Nije ukinuo ni sankcije protiv Rusije. Vjerujemo da će nastaviti podržavati Ukrajinu.“
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je u Kijevu da je trenutak za mirovni dogovor stigao – ali da je prepreka tome isključivo Kremlj.
„Svi ovdje znamo da je samo jedna zemlja započela ovaj rat, i da samo jedna zemlja danas blokira njegovo mirno rješenje – a to je Rusija“, rekao je Starmer.
Dodao je da je prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre sada službeno na stolu. „Volodimir je ovaj prijedlog iznio još prije dva mjeseca, Emmanuel i ja smo ga intenzivno razrađivali, a sada mu se priključilo još europskih zemalja i Sjedinjene Američke Države. Postoji jasno jedinstvo“, rekao je.
„Ovo je prekretnica. Svi koji žele mir, sada stoje zajedno. A oni koji ga odbijaju – bit će razotkriveni.“
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako među dvadesetak država vlada jedinstvo oko prijedloga o 30-dnevnom prekidu vatre.
Na pitanje je li bilo govora o slanju europskih vojnika u Ukrajinu, odgovorio je da su takve teme u nadležnosti vojnih zapovjedništava i da su razgovori već pokrenuti te će se nastaviti.
Podsjetio je da je ruski glasnogovornik Dmitrij Peskov ranije poručio da se primirje može razmatrati tek ako Zapad obustavi slanje oružja Ukrajini.
„Mi čekamo ruski odgovor. Lopta je sada na njihovoj strani“, rekao je Macron.
Poljski premijer Donald Tusk poručio je da je odluka o proglašenju primirja upravo iz Kijeva simbolična, jer je riječ o gradu koji je pretrpio brojna bombardiranja. "Odluka da se krene s bezuvjetnim primirjem donesena je ovdje u Kijevu, što ima posebnu težinu s obzirom na sve što je ovaj grad prošao", rekao je Tusk.
Naglasio je da će se sada čekati ruski odgovor. "Ako Moskva odbije ovaj prijedlog, bit će jasno tko se doista zalaže za mir, a tko ne", dodao je.
Na novinarsko pitanje koliko brzo zemlje tzv. "koalicije voljnih" mogu uvesti nove sankcije ako Rusija odbije primirje, Tusk je odgovorio da postojeće mjere već daju rezultate. "Da nije bilo sankcija, situacija bi danas bila znatno gora. Rusija s nestrpljenjem čeka njihovo ukidanje – i to vam sve govori", rekao je.
Europski čelnici u zajedničkom posjetu Kijevu uputili su ultimatum Vladimiru Putinu: pristani na bezuvjetni prekid vatre do ponedjeljka ili ćeš se suočiti s pojačanim sankcijama i dodatnim vojnim isporukama Ukrajini. Čelnici Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske zajedno s Volodimirom Zelenskim prethodno su obavili zajednički telefonski razgovor s Donaldom Trumpom, nakon čega su objavili zajedničku poruku.
"Svi mi ovdje, zajedno sa Sjedinjenim Državama, prozivamo Putina. Ako mu je doista stalo do mira, sada ima priliku to i pokazati", rekao je britanski premijer Keir Starmer na zajedničkoj konferenciji za novinare petorice čelnika u Kijevu.
Starmer je poručio da čelnici zahtijevaju "bezuvjetni prekid vatre, odbacujući Putinove uvjete", te dodao: "Ako okrene leđa miru, odgovorit ćemo – zajedno s predsjednikom Trumpom i svim našim partnerima – pojačat ćemo sankcije i povećati vojnu pomoć Ukrajini kako bismo izvršili pritisak na Rusiju da se vrati za pregovarački stol."
Starmer, Emmanuel Macron i Friedrich Merz stigli su u subotu ujutro u ukrajinsku prijestolnicu istim vlakom, dok je Donald Tusk putovao zasebno. Čelnici su se sastali sa Zelenskim na razgovorima u središtu Kijeva.
Macronu je to prvi posjet Kijevu od ljeta 2022., a za kancelara Merza prvi otkad je ovog tjedna preuzeo dužnost.
"Sva petorica čelnika imala su sadržajan razgovor s @POTUS, usmjeren na mirovne napore", objavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na platformi X, uz fotografiju na kojoj petorica lidera stoje oko mobitela uključenog na zvučnik.
Sibiha je dodao: "Ukrajina i svi saveznici spremni su na potpuni, bezuvjetni prekid vatre na kopnu, moru i u zraku u trajanju od najmanje 30 dana, s početkom već u ponedjeljak. Ako se Rusija složi i osigura učinkovito nadziranje, trajan prekid vatre i mjere za jačanje povjerenja mogli bi otvoriti put mirovnim pregovorima."
Trump i američka administracija poručili su da bi 30-dnevni prekid vatre mogao biti prvi korak prema održivom mirovnom sporazumu. Ukrajina je izjavila da je spremna provesti takav prekid vatre, no Rusija je to zasad odbila, uz uvjet da se zaustave sve zapadne isporuke oružja Ukrajini.
Prvi znak da bi Rusija mogla odbiti najnoviji ultimatum stigao je preko objave bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva na platformi X, koji je poručio: "Macron, Merz, Starmer i Tusk trebali su u Kijevu razgovarati o miru. Umjesto toga sipaju prijetnje Rusiji... Mislite da je to pametno, a? Nagurajte te mirovne planove u svoje sverodne guz*ce."
Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da će se Rusija suočiti s „masovnim“ sankcijama koje će zajednički koordinirati Europa i SAD, ako prekrši 30-dnevno primirje koje su predložili zapadni saveznici Kijeva. „U slučaju kršenja ovog primirja, dogovoreno je da će biti pripremljene i usklađene masovne sankcije između Europljana i Amerikanaca“, rekao je Macron na konferenciji za novinare u Kijevu.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je u subotu da među saveznicima Kijeva vlada "apsolutno jedinstvo" oko prijedloga o 30-dnevnom primirju s Rusijom.
"Stigli smo do točke potpune suglasnosti u nizu zemalja diljem svijeta, uključujući i Sjedinjene Američke Države, da mora doći do tog bezuvjetnog 30-dnevnog prekida vatre", rekao je Starmer na konferenciji za novinare u Kijevu.
"Britanija i Trump povećat će vojnu pomoć Ukrajini ako Putin odbije prekid vatre", dodao je.
"Svi mi ovdje, zajedno sa Sjedinjenim Državama, prozivamo Putina", rekao je. Starmer je dodao da, ako je ruski čelnik "doista ozbiljan u vezi s mirom", sada ima "priliku to pokazati" tako da produži zatišje povodom Dana pobjede na 30-dnevni bezuvjetni prekid vatre, nakon kojeg bi uslijedili pregovori. "Bez ako, bez ali", zaključio je Starmer.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je na konferenciji za novinare da su se on i čelnici europskih zemalja dogovorili kako "u ponedjeljak, 12. svibnja, mora započeti bezuvjetni prekid vatre".
Dodao je da bi primirje trebalo obuhvatiti zračni, pomorski i kopneni prostor te poručio da će, ako Moskva odbije, uslijediti nove sankcije, uključujući pojačavanje kaznenih mjera usmjerenih na njezin energetski i bankarski sektor, prenosi Reuters.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u petak je izjavio kako Rusija podržava provedbu 30-dnevnog primirja, ali uz uvažavanje određenih "nijansi". U izjavi za ABC, emitiranoj u subotu, Peskov je naglasio da bi zapadna vojna pomoć Ukrajini morala prestati kako bi privremeno primirje bilo moguće. "U suprotnom, to bi bila prednost za Ukrajinu", rekao je.
Kremlj je poručio da ga ne zabrinjava najava novih sankcija Rusiji koju je iznio britanski premijer Sir Keir Starmer. "Već smo navikli na sankcije, već možemo i predvidjeti što ćemo učiniti nakon što budu uvedene, kako ćemo ublažiti njihove posljedice", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenose ruski državni mediji.
Peskov je dodao da je prijetnja novim restrikcijama "gubljenje vremena" jer Rusiju time ne mogu zastrašiti. Downing Street je u petak najavio da priprema "najveći paket sankcija dosad" protiv ruske "sjene flote", koja prevozi naftu iz Kremlja diljem svijeta.
Rusija će se suočiti s daleko strožim sankcijama ako odbije 30-dnevni prekid vatre koji traži Zapad, izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz u intervjuu objavljenom u subotu. Ako Putin ne pristane na primirje, "uslijedit će masovno pooštravanje sankcija, a golema pomoć Ukrajini će se nastaviti – politički, naravno, ali i financijski i vojno", rekao je Merz za Bild.
"Slažemo se s američkom vladom, s Donaldom Trumpom. Tražimo 30-dnevni prekid vatre kako bi se u tom razdoblju mogli pripremiti mirovni pregovori", dodao je. "Lopta je sada u Putinovu dvorištu. Putin mora odgovoriti na ovu ponudu."
Čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske stigli su danas ujutro u Kijev, gdje su se pridružili ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i zajedno obavili telefonski razgovor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Tema razgovora bila je mogućnost postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom.
>> Opširnije
Saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina i bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev reagirao je na vijest o okupljanju europskih čelnika u Kijevu.
Macron, Merz, Starmer i Tusk trebali su u Kijevu razgovarati o miru. Umjesto toga, upućuju prijetnje Rusiji.
Ili primirje kako bi banderovske horde došle do predaha, ili nove sankcije. Mislite da je to pametno, ha? Zabijte te svoje mirovne planove u svoje sverodne guz*ce", napisao je Medvedev na društvenim mrežama.
>> Opširnije
Čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske pozvali su danas Rusiju da dogovori potpuno i bezuvjetno 30-dnevno primirje kako bi se stvorio prostor za razgovore o pravednom i trajnom miru u Ukrajini.
>> Opširnije
Čelnici Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Poljske danas će posjetiti Ukrajinu u prvom takvom zajedničkom posjetu kako bi razgovarali s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i obećali pojačati pritisak na Rusiju dok se ne postigne dogovor o prekidu vatre.
>> Opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
