EUROPSKA unija planira sljedeći tjedan predstaviti niz mogućih kaznenih mjera protiv Izraela zbog njegovih postupaka u Gazi, iako podjele među državama članicama vjerojatno neće omogućiti njihovo usvajanje, rekli su dužnosnici.

Interna revizija trgovinskog sporazuma EU-a s Izraelom, do koje je prošlog mjeseca došao Euractiv, pokazala je "naznake kršenja" obveza o poštivanju ljudskih prava sadržanih u tom sporazumu.

Kao odgovor na to, Europska služba za vanjske poslove (EEAS), diplomatski organ EU-a, priprema službeni dokument s mogućim opcijama koji će u srijedu predstaviti veleposlanicima, prema tvrdnjama dužnosnika upoznatih s pregovorima.

Pet mogućih mjera protiv Izraela

U dokumentu se navodi pet mogućih mjera, uključujući potpuno ili djelomično suspendiranje Sporazuma o pridruživanju s Izraelom, ciljane sankcije na izraelske ministre, vojne dužnosnike ili ekstremističke doseljenike, trgovinska ograničenja, embargo na oružje i obustavu znanstvene suradnje.

Iako su mnoge od ovih mjera bile predmet neformalnih razgovora posljednjih mjeseci, ovo će biti prvi put da će biti formalno predstavljene u pisanom obliku.

Ministri vanjskih poslova EU-a raspravljat će o dokumentu na sastanku u Bruxellesu 15. srpnja, što će biti i posljednji susret prije ljetne pauze. Taj datum ujedno predstavlja i neformalni rok za Izrael da pokaže poboljšanje humanitarne situacije u Gazi.

Kallas: Cilj je promijeniti ponašanje na terenu

"Prvi cilj je promijeniti ponašanje na terenu. Ako se situacija ne popravi, tada možemo razmotriti daljnje mjere", rekla je prošlog mjeseca šefica europske diplomacije Kaja Kallas.

Tehnička delegacija EU-a, koju je predvodio izaslanik za Bliski istok Christophe Bigot, nedavno je posjetila Izrael na razgovore, ali su dužnosnici EU izrazili skepsu u pogledu postizanja konkretnih rezultata.

Izrael je oštro kritizirao reviziju EU-a, nazivajući je "sramotnom" i "metodološki manjkavom".

Podjele unutar bloka

Dok Bruxelles tvrdi da je cilj procesa ublažavanje patnje civila u Gazi, unutar EU i dalje postoje duboke podjele.

Suspendiranje Sporazuma o pridruživanju zahtijevalo bi jednoglasnu suglasnost svih 27 članica, što se smatra malo vjerojatnim zbog protivljenja Njemačke, Češke i Mađarske. Europska komisija, koja vodi trgovinsku politiku, navodno se također protivi širokim ekonomskim mjerama.

Embargo na oružje također se smatra malo vjerojatnim, posebno zbog uloge Njemačke kao najvećeg europskog dobavljača oružja Izraelu.

Međutim, ciljane sankcije protiv pojedinaca smatraju se politički najizvedivijom opcijom. Diplomati EU napominju da su slične mjere već uvele zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Australije, Kanade, Novog Zelanda i Norveške.