EKONOMSKI analitičar Neven Vidaković komentirao je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 najnovije podatke prema kojima je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo za 3,4 posto na godišnjoj razini. Istovremeno, neke članice Europske unije bilježe znatno slabiji rast ili im BDP čak pada..

"Moram reći da smo mi traderi oduševljeni pričom da će Francuska od MMF-a tražiti pomoć, što je prvi put da to traži zemlja članica G7. Rezultat je to sve očitije političke nestabilnosti u Europi", rekao je Vidaković. 

"Najbolje se to vidi iz činjenice da je Donald Trump tijekom razgovora s Europljanima Ursuli von der Leyen nekoliko puta rekao da izađe iz ureda i zatvori vrata. I to zato što želi razgovarati samo sa šefovima država. Ta informacija objavljena je na internetu iz više izvora i nitko je nije demantirao", dodao je.   

"Mi se već 25 godina pozicioniramo da postanemo država koja je ovisna o turizmu i EU fondovima. I u tome smo u potpunosti uspjeli. Kako sada vlada razdoblje strukturne inflacije, onaj tko ima najviše turizma najbolje prođe, a mi smo se odlično pozicionirali za ovakvo stanje i zato imamo ovako veliki rast", tvrdi Vidaković. 

"Kad imate veliku inflaciju, dolazi do pada stope štednje"

Ustvrdio je da ekonomski rast ne može doći iz potrošnje ni iz izvoza, već po sektorima - iz građevine, državne potrošnje i financijskih usluga. 

"Građevina mora rasti jer se obnavljaju fasade zahvaljujući sredstvima EU-a, a financijske usluge rastu jer ako banka uvede novu naknadu za nešto što je prije bilo besplatno, to vam automatski poveća BDP. Tako smo mi na obnovi fasada i na izmišljanju novih bankarskih naknada podigli BDP", naglasio je. 

Osvrnuo se i na potrošnju koja je u drugom kvartalu porasla 4,4 posto. "Prije ste konzumirali 100 komada nečega, sada konzumirate 104,4 komada. To nije samo inflacija", objasnio je. Upozorio je da takav rast ima granice. 

"U kratkom periodu od dvije godine, kad imate veliku inflaciju, dolazi do pada stope štednje. Građani kroz smanjenje štednje žele zadržati potrošnju i standard. Ali ako se inflacija nastavi duže, jednostavno više nemaju izvora prihoda i onda potrošnja naglo padne", istaknuo je. 

"Moramo imati inflaciju da bismo punili proračun i mogli povećavati prihode"

Dodao je da se trenutni rast potrošnje održava zahvaljujući povećanjima plaća i mirovina koja dolaze iz proračuna te napomenuo da će "taj ciklus u jednom trenutku nestati".

Odbacuje tvrdnje da turizam uzrokuje inflaciju. "Riječ je o izjavi po principu da izvučeš glupost iz rukava pa je ponavljaš po medijima. Hrvatska je imala rekordne turističke sezone 2015. i 2016., a cijene su tada padale. Znači, turizam nije uzrok inflacije", ustvrdio je. 

Kazao je kako je nakon 2020. Hrvatska ušla u razdoblje strukturne inflacije.

"Mi danas ne možemo živjeti bez inflacije. Moramo je imati da bismo punili proračun i mogli povećavati prihode. Problem s turizmom je što ne možemo povećati kapacitete. Ako imate pet apartmana, ne možete ih iznajmljivati sedam. Jedini način da dođete do većih prihoda je dizanje cijena. To traje dok rast cijena ne uništi potražnju, a mi smo sada na toj granici", objasnio je. 

Tvrdi da realna potrošnja turista već polako počinje padati, iako ukupni prihodi zbog inflacije rastu. "Nama sutra da inflacija padne na nulu, državi i dalje ostaju obećanja o rastu plaća i usklađivanju mirovina, pa bi deficit proračuna naglo rastao. Ne možemo bez inflacije funkcionirati", naglasio je. 

"Jedva čekam podatak o BDP-u za treći kvartal"

Govorio je i o turističkoj sezoni. "Ako gledate rast prihoda, oni će vjerojatno biti pozitivni jer su cijene narasle. Ako gledate realan broj noćenja, to tek treba vidjeti. Podatak o BDP-u za treći kvartal sigurno će biti jako zanimljiv i jedva ga čekam", poručio je. 

Komentirajući odluku da Fina kao većinski vlasnik preuzme Zagrebačku burzu, Vidaković je rekao da u Europi postoje različiti modeli vlasništva.

"U Mađarskoj je vlasnik burze ni manje ni više nego centralna banka. U Hrvatskoj je izrađena strategija razvoja tržišta kapitala i moram reći da je to možda prvi Vladin dokument u deset godina koji sam pročitao od početka do kraja, a s kojim se u načelu slažem. Problem je što ne piše kako povećati broj dionica i ljudi na burzi. Nas tradere nitko o tome nije pitao", potvrdio je.

Dodao je da integracija Fine, Zagrebačke burze i SKDD-a ima smisla u sklopu šire europske integracije, no podsjetio je da je riječ o reguliranoj industriji i da će HNB morati odobriti preuzimanje. "Ako ponuđena cijena ne bude dovoljno visoka, vlasnici jednostavno mogu reći: 'Ne dam'. Zato je ključ u cijeni", zaključio je.