U RUMUNJSKOJ bi proeuropski kandidat Nicușor Dan teško postao predsjednik bez glasova rumunjskih Mađara i Moldavaca. Očito su manjine važan jamac demokracije u Europi, analizira DW.

I Europa je prošle nedjelje odahnula kad je objavljeno kako je novi predsjednik Rumunjske gradonačelnik Bukurešta i liberalni proeuropljanin Nicușor Dan. No još je zanimljivije što je najvjerojatnije bilo presudno za ovaj spas demokracije u ovoj zemlji: glasovi etničkih Mađara u Rumunjskoj i Moldavaca s dvojnim državljanstvom. Dan je od njih dobio više od 500.000, možda i 700.000 glasova – dakle gotovo čitavu prednost od 830.000 glasova pred protukandidata, nacionalističkog desničara Georgea Simiiona.

Osobito su zanimljivi glasovi Mađara u Rumunjskoj: oni su u toj zemlji nacionalna manjina još od raspada Austro-Ugarske nakon Prvog svjetskog rata, kad je i Transilvanija pripala Rumunjskoj. Danas ih ima oko milijun, što je oko 5,5 posto stanovništva Rumunjske. Inače su rumunjski Mađari uglavnom vjerni sljedbenici Viktora Orbána, ali nisu mogli vjerovati svojim ušima kad im je mađarski premijer tjedan dana prije drugog kruga izbora "savjetovao" dati glas za kandidata ekstremne desnice Georgea Simiiona, od kojeg su se čule izričito protumađarske izjave, čak je bilo i nasilnih akcija njegovih pristaša protiv mađarske manjine.

Orbán je tražio previše

Tu je i Orbán pokazao kako mu je zapravo manje stalo do Mađara u Rumunjskoj koliko do "velike" politike i njegove želje da i u Rumunjskoj dobije saveznika u tzv. suverenističkom taboru u Europi, dakle autokratskom, proruskom i protueuropskom bloku. No za Mađare u Rumunjskoj Orbánova opcija da glasaju protiv samih sebe bila je apsurdna – i potpuno su se oglušili na želju mađarskog premijera.

Iako ne postoje točne statistike o etničkom glasačkom ponašanju, prema stručnjacima poput transilvanskog Mađara i sociologa Nándora Magyárija, Dan je od rumunjskih Mađara dobio oko 550.000 do 600.000 glasova. "Rumunjski Mađari time su glasali za očuvanje liberalne demokracije i nastavak euroatlantskog puta Rumunjske." Dapače, tu su padali i rekordi: u rumunjskoj županiji Harghita, gdje 85 posto stanovništva čine etnički Mađari, čak 91 posto birača glasalo je za Nicușora Dana, što je najviši rezultat u cijeloj Rumunjskoj.

I Demokratski savez Mađara u Rumunjskoj (UDMR), stranka rumunjskih Mađara, naglo je promijenila kurs. Ona od 1996. godine gotovo neprekidno sudjeluje u vladama Rumunjske i mnogo je učinila za pomirenje Rumunjske i Mađarske. No Orbán posljednjih godina sve manje krije svoju sklonost nekakvoj Velikoj Mađarskoj s dobro poznatom tezom kako Mađarska seže sve do tamo gdje žive Mađari – dakle i dobar dio Rumunjske.

Politički zaokret i stranke Mađara

Takvi nacionalistički tonovi nisu bez odjeka: Mađarska već dugo nudi i državljanstvo svojim zemljacima u inozemstvu, a oni tako mogu i sudjelovati na izborima u Mađarskoj. A kod njih Orbánov Fidesz redovito dobiva više od 90 posto glasova. I UDMR je posljednjih godina uvelike postao Orbánov privjesak, ali ni ta stranka nije mogla shvatiti Orbánovu preporuku dati glas rumunjskom nacionalistu i javno su objavili kako se s tim ne slažu.

"Orbán je pogriješio", kaže za DW bivši liberalni političar UDMR-a i transilvanski mađarski odvjetnik Peter Eckstein-Kovács. "Mislio je da će Mađari u Transilvaniji progutati sve, pa i njegovu globalnu ludost, ali se prevario." No Eckstein-Kovács ne govori o prekidu odnosa između UDMR-a i Fidesza. "To je pukotina u odnosima, ne i raskid." I sociolog Magyari vjeruje kako "u cjelini, Orbán i dalje može računati na podršku Mađara u Rumunjskoj".

Paradna straža pred sjedištem vlade Republike Moldave u Chișinău
Granicu Moldove i Rumunjske zapravo je krojila Staljinova Crvena armija i od onda je bila dio SSSR-a. Ali ni Rumunji u Moldovi nisu bili skloni nekakvoj Simiionovoj "Velikoj Rumunjskoj"
Foto: Alessandro Serrano/Photoshot/picture alliance

I Moldaviji je Simiion bio neprihvatljiv

Izuzetno zanimljiv je i rekordan broj glasova iz Republike Moldavije, gdje od otprilike 2,45 milijuna stanovnika te države oko 640.000 ima i rumunjsko državljanstvo. Tamo je proeuropski Dan dobio oko 135.000 glasova – što je 88 posto svih birača koji su izašli na izbore.

Povijesno gledano, odnosi Rumunjske i Moldavije nešto su složeniji: veći dio današnje Republike Moldavije i istoimene rumunjske regije nekoć su činili zajedničku kneževinu. U susjednoj državi tri četvrtine stanovništva govori rumunjski pa se zemlju katkad naziva i "drugom Rumunjskom". Mnogi od njih žive u zapadnoeuropskim zemljama, no i ondje su vjerojatno u velikom broju glasali za Nicușora Dana.

Jer njegov protukandidat George Simiion također sanja o "Velikoj Rumunjskoj" i teži pripojenju Moldavije njezinoj "matici". To očito nije popularno čak ni među Rumunjima u ovoj samostalnoj državi. Tim više što je i za Simiiona potpuno jasno tko bi tu vodio glavnu riječ, a Moldavci bi mu se smjeli samo diviti. Od 2014. godine Simiion ima zabranu ulaska u Moldaviju.

Zahvala novog rumunjskog predsjednika

Povrh toga tu je i Simiionova ljubav prema Putinu. Republika Moldavija, nakon Ukrajine, najizravnije je izložena ruskim agresivnim planovima. U njezinoj regiji Pridnjestrovlju vlada separatistički režim lojalan Moskvi, a Rusija već desetljećima pokušava ucjenjivati Moldovu isporukama energije. I iz vlastitih sigurnosnih razloga Rumunjska već dugo pomaže svojem susjedu da se gospodarski odvoji od Rusije i odupre ruskom utjecaju – primjerice obrazovnim programima za državljane s dvojnim državljanstvom, makar je ta pomoć često spora i nedostatna.

Za razliku od svojeg prethodnika Klausa Iohannisa, novoizabrani rumunjski predsjednik Nicușor Dan pokazuje zanimanje za Republiku Moldaviju i njezin napredak. U govoru nakon pobjede u noći na 19. svibnja 2025. Dan se izričito zahvalio svojim moldavskim biračima.

Mađarima se pritom nije zahvalio – no dan kasnije to je ipak nadoknadio u jednom televizijskom intervjuu i telefonskim pozivom čelniku UDMR-a.