NAKON što je u noći na utorak zbog pojave neidentificiranih dronova nekoliko sati bila zatvorena zračna luka u Kopenhagenu, najveća u Skandinaviji, aktivnost bespilotnih letjelica uočena je ponovno sinoć iznad četiri druga danska aerodroma. Tijekom noći pojavili su se dronovi kod zračne luke Aalborg na sjeveru Danske, zračnih luka Esbjerg i Sønderborg te vojnoj bazi Skrydstrup na jugu zemlje.

Iz istog razloga jutros nakratko je zatvoren aerodrom u Billundu, a dronovi su navodno uočeni i iznad zračne luke na Bornholmu, danskom otoku u Baltičkom moru. Danska policija objavila je da se ne radi o privatnim dronovima da nema spoznaja o tome tko upravlja letjelicama te da neprestano prima brojne dojave građana o novim sličnim aktivnostima.

Isti dronovi viđeni su iznad Kopenhagena 

Sve ukazuje da se radi o istim letjelicama koje su 48 sati ranije uočene iznad Kopenhagena. Dronovi su ponovno imali upaljena svjetla, nisu pokušavali prikriti svoju nazočnost, ali nisu ni djelovali ofenzivno.

"Posljednji događaji ukazuju da se radi o ciljanom, namjernom i sustavom hibridnom napadu na Dansku. I dalje nema izravne vojne prijetnje. Obrambene snage već sada imaju mogućnost zaustaviti dronove, između ostalog imaju helikoptere, brodove i vojnike koji se mogu angažirati u potporu policiji", rekao je ministar obrane Troels Lund Poulsen.

"Još uvijek nije poznato tko upravlja dronovima, pa ih zasad ne povezujemo s Rusijom. Jasno je tek da nisu došli s velike udaljenosti, poletjeli su negdje u našoj blizini", objasnio je ministar Lund Poulsen i dodao da je u stalnom kontaktu s dužnosnicima NATO-a.

Razmatra se aktivacija članka 4 Povelje NATO-a

Danska razmatra aktiviranje članka 4. Povelje NATO-a, dodao je ministar obrane. To znači da članice mogu biti pozvane na sastanak kako bi se raspravljalo o sigurnosnoj situaciji. Članak se može aktivirati ako neka država smatra da je ugrožena njezina teritorijalna cjelovitost, politička neovisnost ili sigurnost. Međutim, članak 4 ne zahtijeva od drugih članica NATO-a da pruže vojnu pomoć.

Osim dva otkazana leta i nekoliko kašnjenja u spomenutoj zračnoj luci, nije bilo većih poremećaja u prometu. Naime, radi se o manjim aerodromima na kojima kasno navečer i tijekom noći uglavnom nema prometa.

Posebnu zabrinutost u danskoj javnosti izazvala je činjenica da se u Aalborgu i Skrydstrupu nalaze vojni objekti. U Aalborgu se nalaze transportna baza danskog ratnog zrakoplovstva i sjedište specijalnih postrojbi, a u Skrydstrupu je logistička baza za održavanje borbenih zrakoplova F-16.

"Nesigurnost se širi u javnosti"

"Jučer u Kopenhagenu, danas u Aalborgu. Nesigurnost se širi u javnosti. Molim ministra pravosuđa Petera Hummelgaarda da objasni zbunjenom stanovništvu što se, dovraga, događa u Danskoj", rekao je oporbeni parlamentarni zastupnik Preben Bang Henriksen, koji je i sam zapeo u zračnoj luci Aalborg.

Još kritičniji je bio parlamentarni zastupnik iz oporbene Danske narodne stranke, Alex Arendtsen, koji smatra da je aktivnost bespilotnih letjelica posljedica toga da "netko - vjerojatno Rusija - testira Dansku".

"Naša reakcija je šokantno loša. Ogorčen sam zbog toga. Imamo propise koji nam omogućavaju da onesposobimo bespilotne letjelice, naročito oko vojnih instalacija. Što radi policija? Zašto nitko nije reagirao? Bojim se da živimo u svojem malom svijetu poput Trnoružice. Vrijeme je da se probudimo", rekao je Arendtsen.

Na pitanje zašto dronovi nisu srušeni, danska policija, baš kao i u slučaju njihove pojave iznad zračne luke Kastrup u Kopenhagenu, odgovara da su vjerojatno opremljeni spremnicima s gorivom i da bi njihovo obaranje moglo izazvati požar ili eksploziju na tlu. Pogotovo bi to bilo opasno iznad zračnih luka, tvrdi policija, gdje se nalaze zrakoplovi puni goriva.

"Hibridne prijetnje neće nestati"

"Ove epizode nadovezuju se na seriju duboko zabrinjavajućih epizoda u Europi. Nažalost, to iznosi vrlo ozbiljnu priču o tome u kakvom vremenu živimo. Cilj takvih hibridnih napada jest stvaranje straha i razdora. Hibridne prijetnje neće nestati", rekao je ministar pravosuđa Peter Hummelgaard.

Više danskih medija usredotočilo se na teoriju da dronovima upravljaju posade ruskih brodova koji plove kroz Øresundski tjesnac između Danske i Švedske, prema ruskim gradovima Sankt Peterburgu i Kalinjingradu.

Tako BT.dk ističe da je ruski teretni brod Astrol-1, koji plovi od Sibira do Sankt Peterburga, počeo neobično krivudati kad se približio Øresundskom tjesnacu. "Brod je izveo nekoliko čudnih promjena kursa, neprestano se kretao s jedne strane na drugu, malo u danskim, malo u švedskim vodama", piše BT.dk.

Astrol-1 nosi platformu za lansiranje dronova

Astrol-1 nosi platformu za lansiranje dronova, a u trenutku kad su se dronovi pojavili iznad danskih zračnih luka bio je u krugu od 100 kilometara, koliko obično iznosi domet vojnih bespilotnih letjelica. Međutim, kako danski mediji ističu, radi se tek o indicijama bez konkretnih dokaza.

S obzirom na posljednju izjavu načelnika danske policije Thorkilda Fogdea: "Činimo sve što možemo da saznamo tko stoji iza ovoga i zašto to radi", jasno je da vlasti zasad nemaju objašnjenja koja javnost traži.