RUSKI predsjednik Vladimir Putin prijeti "oštrim odgovorom" i nuklearnim oružjem Zapadu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručuje da "Ukrajina neće prva započeti rat, ali će se boriti do posljednjeg čovjeka".

Ruski oporbeni lider Aleksej Navalni štrajka glađu i mogao bi umrijeti svakog dana. A Bijela kuća prijeti da će u tom slučaju Rusija snositi posljedice, ali čini se da zasad ni ona ni ostatak međunarodne zajednice ne mogu napraviti ništa da spriječe takav tragični ishod. Što će se izroditi iz ovog eksplozivnog spleta okolnosti? 

"Mi želimo dobre odnose i doista ne želimo rušiti mostove. No ako naše dobre namjere netko krivo protumači kao ravnodušnost ili slabost i želi spaliti ili čak dići u zrak te mostove, mora znati da će odgovor Rusije biti asimetričan, munjevit i oštar", upozorio je Putin. Rusija će u svakom pojedinačnom slučaju odrediti gdje je ta crvena linija, naglasio je Putin u svom govoru.

>> Putin prijeti Zapadu, spominje nuklearno oružje. Ukrajina: Spremni smo za rat

Putin: Zažalit će zbog svojih djela više nego što su žalili zbog ičega dugog

Dodao je da Rusija "želi imati dobre međunarodne odnose", ali nije propustio naglasiti kako su modernizirani ruski sustavi nuklearnog naoružanja, kao što su nadzvučni krstareći projektili Kinžal (Bodež) i nuklearni torpedo Posejdon, spremni za uporabu.

"Organizatori bilo kakvih provokacija koje prijete temeljnim interesima naše sigurnosti zažalit će zbog svojih djela više nego što su žalili zbog ičega dugog", rekao je Putin i dodao kako se nada "da nitko nema namjeru prijeći takozvanu crvenu liniju s Rusijom".

Andrej Klimov, zamjenik predsjednika odbora za vanjske poslove ruskog Senata, pridružio se prijetnjama svog šefa: "Mi se više ne šalimo. Nećemo svaki dan govoriti svojim protivnicima da će biti kažnjeni. Ali kad taj dan dođe, razumjet će."

Navalni štrajka glađu više od tri tjedna, mogao bi uskoro umrijeti

>>Navalni bi mogao umrijeti za par dana, kažu liječnici

44-godišnji Navalni sada već više od tri tjedna štrajka glađu zbog toga što mu se ne pruža medicinska skrb za ortopedske, neurološke i respiratorne simptome koje ima, a koji bi mogli biti posljedica trovanja nervnim otrovom, teških uvjeta u jednoj od najstrožih kažnjeničkih kolonija (nasljednica zloglasnog gulaga) ili kombinacije obaju faktora.

Njegovo zdravstveno stanje, loše i prije nego što je započeo štrajk glađu, sad se toliko pogoršalo da je njegova osobna liječnica Anastasija Vasiljeva upozorila da može umrijeti "u bilo kojem trenutku", bilo od srčanog udara ili zatajenja bubrega. Tu je procjenu donijela nakon što je vidjela zabrinjavajuće rezultate njegovog krvnog testa prema kojem mu je razina kalija u krvi postala kritična. 

U pismu koje je zatvorskoj upravi poslala zajedno s još troje liječnika zatražila je dopuštenje da hitno posjete Navalnog. A ovih dana poslano je još jedno otvoreno pismo, i to samom Putinu, koje je potpisalo više od 70 slavnih osoba iz cijelog svijeta.

Apel Putinu za Navalnog potpisali svjetski književnici, glumci, glazbenici, intelektualci...

"Dok mi pišemo, Alekseja Navalnog se drži u kažnjeničkoj koloniji koju mnogi odvjetnici i aktivisti za ljudska prava smatraju jednom od najtežih u Rusiji... Gospodine predsjedniče, pozivamo vas da Alekseju Navalnom odmah pružite medicinsku pomoć i njegu koja mu je hitno potrebna, a na koju, u skladu s ruskim zakonom, ima pravo. Kao netko tko je prisegnuo da će poštovati zakon, sada samo to morate provesti u djelo", apelira se u ovom zajedničkom otvorenom pismu Putinu.

Među njegovim potpisnicima su autorica knjiga o Harryju Potteru J.K. Rowling, dobitnici Nobelove nagrade za književnost Herta Mueller, Louise Gluck i Svjetlana Aleksijevič, Orhan Pamuk i J. M. Coetzee, redatelj J.J. Abrams, član grupe ABBA Bjorn Ulvaeus, glumci Benedict Cumberbatch, David Duchovny, Jude Law, Ralph Fieness, Ian McKellen i Kristin Scott Thomas, glazbenik Thom Yorke, komičar Stephen Fry, filozof Peter Singer te povjesničari Niall Ferguson i Simon Schama.

Navalnijevi odvjetnici izjavili su u utorak da je njihov klijent jako slab i loše tretiran u bolnici za zatvorenike specijaliziranoj za oboljele od tuberkuloze u kojoj se nalazi, iako sam nema tuberkulozu.

A tisuće Rusa ponovo su prosvjedovale u solidarnosti s Navalnim, na što su ruske vlasti ponovo oštro odgovorile, uhitivši više od 1000 prosvjednika. 

Oporba se nadala da će prosvjedi biti najveći u modernoj ruskoj povijesti i predstavila ih je kao pokušaj da se spasi život Navalnog. No odziv je bio manji nego na prosvjedima ranije ove godine, prije nego što je Navalni osuđen na dvije i pol godine zatvora.

Istaknuti američki senator: Ovo je barbarizam, uvest ćemo teške sankcije ako umre

Američki demokratski zastupnik i ravnatelj odbora za vanjske poslove američkog Senata Bob Menendez zatražio je hitno puštanje Navalnog na slobodu i zaprijetio novim sankcijama.

"Moramo biti potpuno jasni, ako mu se ne pruži (zdravstvena) skrb, spremni smo nametnuti sankcije, ne samo pojedincima nego ruskom bankovnom i financijskom sektoru. Ovo je barbarizam koji se odvija u stvarnom vremenu i ne možemo ostati tihi", poručio je američki političar. Predsjednik Joe Biden također je osudio Navalnijev tretman kao "potpuno nepravedan".

Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Aleksandar Jakovenko za to vrijeme uvjerava zapadnu javnost da "neće dopustiti da Navalni umre u zatvoru", ali u isto vrijeme ponižava oporbenog lidera koji se, "otkako se vratio, ponaša kao huligan".

"Kada bi se ponašao normalno, imao bi izgleda biti pušten ranije", dodao je cinično Jakovenko.

Navalni je, podsjetimo, u siječnju promptno uhićen i zatvoren, te potom početkom veljače osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora, zbog kršenja uvjetne slobode čije uvjete nije mogao ispunjavati jer je bio u komi u njemačkoj bolnici. Uhićen je čim se vratio iz Njemačke u Rusiju. 

Igor Tabak: Putinova prijetnja nuklearnim oružjem je uvjetna, to je oružje sudnjeg dana

>>Putin kreće u rat s Ukrajinom? Na granici se gomilaju deseci tisuća vojnika

SAD je i tada pozvao na njegovo "hitno i bezuvjetno oslobađanje" te zaprijetio da će "Rusija odgovarati za nepoštovanje prava svojih građana", no od toga do sada nije bilo ništa. SAD je u međuvremenu uveo novi paket sankcija ruskim entitetima i osobama zbog velikog cyber-napada SolarWindsa i uplitanja u američke izbore, ali ne i zbog tretmana Navalnog kakvog se ne bi posramio ni sovjetski KGB, u čijim redovima je i sam Putin započeo karijeru. 

"Kao prvo, treba uzeti u obzir da Vladimir Putin uvijek igra višedimenzionalne igre i te njegove poruke nikad ne idu samo na jednu adresu. On ima i unutarnjih i vanjskopolitičkih problema, a bogme i proračunskih. Treba uzeti u obzir da je u nekim svojim aspektima Ruska Federacija nedvojbeno velesila, ali to je velesila koja ekonomski gledano stoji na vrlo malom broju cipele", komentira za Index vojni analitičar portala Obris.org Igor Tabak. 

"Dakle, to je ekonomija veličine jedne Španjolske, što ne bi samo po sebi zastrašivalo puno ljudi da se uz to ne veže i nuklearni arsenal, dakle strateško naoružanje, koje onda ostaje jedan od rijetkih argumenata koji svi slušaju kad se spomene, iako objektivno gledano većina tog oružja nije upotrebljiva u bilo kojem uobičajenom tipu sukoba. To su uglavnom ono što zovemo oružja sudnjeg dana koja je zapravo teško zamisliti u nečemu što nije svjetski rat. Samim time, ta prijetnja je uvjetna", dodaje Tabak. 

Tabak: Biti oporbeni političar u Rusiji je vrlo opasno zanimanje

Analitičari ocjenjuju da je Putinova bombastična retorika između ostalog motivirana nadolazećim parlamentarnim izborima u rujnu ove godine. A Navalni bi mu hipotetski mogao predstavljati prijetnju na izborima da su ti izbori slobodni i pošteni, da oporba nije sustavno zatirana ili kooptirana u dugih 20 godina Putinove vlasti i da, u skladu s prva dva razloga, Navalnom kandidatura prvo nije zabranjena zbog politički montirane presude za pronevjeru, a nakon toga je, za svaki slučaj, bio i otrovan novičokom, prema istrazi njemačkih vlasti i Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW), a potom i zatvoren nakon povratka u zemlju.

"Uz tu činjenicu treba uzeti u obzir i da se Rusija nalazi pred izborima, a biti oporbeni političar u Ruskoj Federaciji je zadnjih godina jako opasno zanimanje. Tu se čovjek može slučajno otrovati bojnim otrovima, sasvim slučajno stradati u šetnji središtem Moskve, dakle moguće su svakakve slučajnosti opasne za oporbu. To je jedna karakteristika ruskog društva zadnjih godina koja je sve samo ne normalna", dodaje Tabak.

"U takvim okolnostima dobro dođe smetnuti pažnju vlastite javnosti od svih tih domaćih pitanja i skrenuti je bilo na Ukrajinu, bilo na Češku, bilo na NATO, na Ameriku, na bilo koga osim na domaći teren. I to je ono što gledamo. Naravno, ako se sve to kombinira s nepredvidivošću i političkim oportunizmom koji Vladimira Putina odlikuje već dugo, to postavlja okvir u kojem su moguće svakakve opasne situacije, pa tako i ratna eskalacija", naglašava ovaj analitičar. 

Tabak: Rusija je vrlo vješta u hibridnom i asimetričnom djelovanju

Putin u isto vrijeme prijeti asimetričnim odgovorom ako ga Zapad dovoljno isprovocira. Kako bismo trebali protumačiti tu poruku?

"Posljednjih godina smo gledali svakakva ruska hibridna djelovanja. Oni su izuzetno vješti u tim hibridnim i asimetričnim tipovima aktivnosti i provode ih široko. To nije nikakva tajna, bez obzira što se većina toga u Moskvi negira, ali tu je čitav niz zemalja, posebno iz našeg kruga NATO-članica, koje su jako uvjerljivo obrazlagale da je tako. Ali svašta od toga je bilo korišteno i bez nekog posebnog povoda. To je dio tog političko-obrambenog avanturizma koji karakterizira Putina i njegovo agresivno postavljanje po svim modalitetima međunarodnih odnosa", odgovara naš sugovornik. 

"U isto vrijeme, taj isti predsjednik Ruske Federacije sudjeluje na klimatskom summitu koji organizira Washington, zajedno s 40 čelnika drugih zemalja. Sve te poruke i istodobni dijalozi na raznim razinama karakteriziraju sve velike države, a Rusija je u mnogo stvari velika i ozbiljna država, tako da to ne treba svoditi na jednodimenzionalno gledanje ovog ili onog kriznog žarišta, ovog ili onog govora, van šireg konteksta - bez obzira što rizici šire eskalacije uvijek postoje", zaključuje Tabak.