Dansku premijerku pitali koji je plan ako Trump napadne
DANSKU premijerku Mette Frederiksen na panel raspravi u Nyborgu izravno su upitali postoji li plan u slučaju da SAD pokuša vojnom silom preuzeti Grenland. Pitanje je postavila moderatorica TV 2 Charlotte Beder, no premijerka Frederiksen, koja je u raspravi sudjelovala s Martinom Lidegaardom iz Radikalne ljevice i Monom Juul iz Konzervativaca, nije dala konkretan odgovor.
"Zapravo mislim da velika većina Danaca ima i poštovanja i razumijevanja da ne mogu podijeliti sve detalje. Nikako na ovakvoj pozornici", rekla je. Na ponovljeni upit postoji li takav plan, Frederiksen je izjavila: "Mnogo je stvari na koje neću odgovoriti."
Umjesto toga, istaknula je da se problemu mora pristupiti s fundamentalnije razine. "Nalazimo se na raskrižju, i ovo je sudbonosni trenutak", kazala je. Objasnila je kako je "ono što je na kocki veće nego što se na prvi pogled čini".
"Ako ono što doživimo od Amerikanaca jest da zapravo okreću leđa zapadnom savezu, da okreću leđa našoj NATO suradnji prijetnjom savezniku, što nismo doživjeli prije, onda će se sve zaustaviti", zaključila je Frederiksen.
Sastanak s Amerikancima
Danska premijerka potvrdila je jučer kako će se njezin ministar vanjskih poslova, Lars Løkke Rasmussen, ovaj tjedan sastati s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom kako bi razgovarali o Grenlandu. Sastanak je dogovoren u trenutku dok Sjedinjene Države nastoje staviti ovaj prostrani arktički otok pod svoju kontrolu, piše agencija dpa.
Lokacija i točno vrijeme sastanka još nisu objavljeni. Prethodno je i sam Rubio potvrdio da se planira sastati s danskim predstavnicima nakon što su Danska i Grenland zatražili razgovore. Grenland, na kojem živi manje od 57.000 ljudi i čije su četiri petine prekrivene ledom, je autonoman, ali formalno dio Kraljevine Danske, koja je članica NATO-a.
Američki predsjednik Donald Trump posljednjih je dana ponovio svoju dugogodišnju želju da "posjeduje" Grenland. Njegova administracija nije isključila mogućnost upotrebe vojne sile za preuzimanje kontrole, navodeći kao razloge sigurnosne interese te percipiranu prijetnju Kine i Rusije u regiji.