BENJAMIN Franklin (17. siječnja 1706. – 17. travnja 1790.) bio je američki polihistor, pisac, izumitelj, diplomat, izdavač i jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država. Poznat po svojoj svestranosti, Franklin je ostavio neizbrisiv trag u znanosti, politici i društvenom životu 18. stoljeća.

Benjamin Franklin rođen je u Bostonu, Massachusetts, kao deseto od sedamnaestero djece Josiaha Franklina, proizvođača svijeća i sapuna. Zbog ograničenih financijskih sredstava, Franklin je imao samo dvije godine formalnog obrazovanja, ali je bio strastveni samouk. S 12 godina počeo je raditi kao šegrt u tiskari svog brata Jamesa, gdje je razvio ljubav prema pisanju i tiskarstvu. Godine 1723., u dobi od 17 godina, Franklin je pobjegao u Philadelphiju, gdje je započeo samostalni život.

U Philadelphiji je Franklin osnovao vlastitu tiskaru i počeo izdavati Pennsylvania Gazette, a kasnije i Poor Richard's Almanack, koji je postao iznimno popularan zbog svojih duhovitih poslovica i praktičnih savjeta. Njegov uspjeh kao izdavača učinio ga je financijski neovisnim i utjecajnim u kolonijalnom društvu.

Znanstvenik i izumitelj

Franklin je bio strastveni istraživač prirode, posebno električnih fenomena. Njegov poznati eksperiment sa zmajem 1752. godine, kojim je dokazao da je munja oblik električne energije, učinio ga je svjetski poznatim. Također je izumio gromobran, bifokalne naočale, Franklinovu peć (štednjak koji štedi gorivo) i fleksibilni urinarni kateter.

Kao političar, Franklin je bio ključna figura u borbi za američku neovisnost. Bio je jedan od autora Deklaracije o neovisnosti (1776.) i pomagao je u pregovorima o savezu s Francuskom, koji je bio presudan za pobjedu u Američkom ratu za neovisnost. Kao veleposlanik u Francuskoj, Franklin je očarao europske krugove svojim šarmom i intelektom, učvršćujući podršku za američku stvar.

Franklin je osnovao prvu javnu knjižnicu u Americi (Library Company of Philadelphia) i prvu vatrogasnu brigadu u Philadelphiji. Također je bio ključan u osnivanju Sveučilišta Pennsylvanije i promoviranju obrazovanja i građanske odgovornosti.

Kontroverze

Unatoč svojim postignućima, Franklinov život nije bio bez kontroverzi. Franklin je u početku posjedovao robove i zarađivao na trgovini robljem putem svojih tiskarskih poslova. Iako je kasnije postao abolicionist i oslobodio svoje robove te se zalagao za ukidanje ropstva, njegova ranija uključenost u sustav ropstva izazvala je kritike.

Promjena stava dogodila se postupno, a tek u kasnijim godinama života (1780-ih) postao je izraženi zagovornik abolicionizma, što ga je učinilo kontroverznim u očima nekih suvremenika.

Osobni život i odnosi

Franklinov odnos s obitelji, posebno s njegovim sinom Williamom, bio je napet. William, koji je bio rojalist, ostao je lojalan Britanskoj kruni tijekom Američkog rata za neovisnost, što je dovelo do trajnog raskola između oca i sina.

Osim toga, Franklin je proveo mnogo godina daleko od svoje supruge Deborah, živeći u Europi, što je izazivalo spekulacije o njegovu privatnom životu. Bio je poznat po flertovima i bliskim prijateljstvima sa ženama u Francuskoj, što je bilo predmet tračeva.

Političke intrige

Kao diplomat, Franklin je bio uključen u nekoliko kontroverznih situacija. Na primjer, njegova uloga u aferi Hutchinsonovih pisama (1772.), gdje je proslijedio privatna pisma britanskih dužnosnika koja su razotkrila njihove planove za kolonije, izazvala je skandal. Ova akcija, iako korisna za američku stvar, narušila je njegov ugled u Britaniji i dovela do javnog poniženja pred britanskim vlastima.

Pronalazak kostiju u kući

Godine 1998., tijekom renoviranja Franklinove kuće na adresi 36 Craven Street u Londonu, gdje je živio između 1757. i 1775., otkriveno je oko 1200 kostiju od najmanje 15 različitih osoba, uključujući odrasle i djecu, zakopanih u podrumu. Kosti su vjerojatno potjecale iz ilegalnih anatomskih studija koje je provodio William Hewson, Franklinov prijatelj i liječnik koji je vodio privatnu školu anatomije u istoj kući tijekom 1770-ih.

U to vrijeme dobivanje tijela za medicinske studije bilo je ograničeno, pa su liječnici pribjegavali nezakonitim metodama, poput kupovine ili krađe leševa. Nema dokaza da je Franklin bio izravno uključen, ali njegova povezanost s kućom i Hewsonom izazvala je spekulacije, iako povjesničari smatraju da su kosti povezane isključivo s Hewsonovim radom.