GEOPOLITIČKI analitičar Vlatko Cvrtila u RTL-u Danas komentirao je pad bespilotne letjelice u Zagrebu. Smatra kako je komunikacija vrha vlasti glede pada letjelice bila neprimjerena i da je fragmentirana komunikacija, u kojoj je svatko komunicirao o stvarima koje jako malo zna, dovela do uznemirivanja javnosti.

"U ovakvim je situacijama puno bolje prepustiti stvar istrazi kako bi se dobili odgovori. Odgovor tko ju je poslao nećemo dobiti i time se istraga neće baviti, ali ono što bi istraga trebala pokazati jest je li bilo eksploziva i je li bila naoružana", naglasio je, nastavivši:

"Vlast koja radi istragu tvrdi kako nije bila, stručnjaci upozoravaju da takav tip letjelice nije naoružan jer ima funkciju prikupljanja podataka. Dobro je rečeno, ovo je malo osvijestilo NATO da ipak nismo izolirani od ukrajinskog rata i da iz tog prostora može doletjeti nešto ovakvo, ali i u budućnosti nešto drugo", dodao je.

"Hrvatska nije mogla reagirati u sedam minuta"

"Protokol se mijenja u smislu da će ono što vide na radaru upozoravati. Postavlja se pitanje tko će reagirati. Čuli smo da je u Rumunjskoj bila par minuta, a u Mađarskoj 40 minuta. Mogli su dignuti zrakoplove koji bi mogli oboriti letjelicu da je identificirana kao ugrožavajuća", rekao je.

"Hrvatska nije mogla reagirati u sedam minuta. Sada nije samo pitanje da će radari nešto raditi, nego imamo li mogućnosti uz takve radare nešto srušiti prije nego što padne na naseljeno mjesto. Nažalost ne", nastavio je Cvrtila.

Komentirao je i ponašanje premijera Andreja Plenkovića te predsjednika Zorana Milanovića za vrijeme situacije s letjelicom. "Jedan drugome slali su bodlje, a to dodatno zbunjuje javnost. Ovo je ozbiljan incident. U ovakvim bi situacijama vladajuće strukture trebale imati jedinstvenu komunikaciju prema javnosti, koja umiruje, a ne uznemiruje", siguran je Cvrtila.

"Kada imate svađe i neka pretjerivanja, onda to dodatno uznemiri javnost, a funkcija vlasti nije uznemiriti, već dati odgovore na pitanja koja javnost traži", kazao je Cvrtila.

"Zanemarivali smo bitnu komponentu zaštite zračnog prostora"

Objasnio je kako je nabava protuzračne obrane dugotrajan proces. "Možemo nešto imati za dvije godine. Imat ćemo zrakoplove, ali to nije dovoljno. Moramo imati protuzračne i proturaketne sustave jer se radilo o letjelici koja više liči na raketu nego zrakoplov", izjavio je.

"To pokazuje da smo zanemarivali bitnu komponentu zaštite zračnog prostora, ne samo stalnim odgađanjem novih zrakoplova nego odgađanjem protuzračnih sustava. Mogli smo ih puno prije nabaviti, značajno su jeftiniji od zrakoplova. Fokusirali smo se na zrakoplove, a to je samo dio priče", zaključio je Cvrtila.