Analitičar za Index: Ovo nije mala stvar

IZRAEL je sinoć napao Iran. Radi se o zračnom napadu na iranski nuklearni kompleks Natanz, središnje postrojenje za obogaćivanje urana. Napad je dio vojne operacije nazvane "Uspravni lav".
>> Izrael napao Iran. Za odmazdu lansirano 100 dronova, Izrael ih ruši nad S. Arabijom
Iran je potvrdio da je u napadu poginuo Hossein Salami, zapovjednik Revolucionarne garde, jedan od najmoćnijih ljudi u Iranu, kao i najmanje šest nuklearnih znanstvenika. Među njima su Ferejdun Abasi, nuklearni znanstvenik i bivši šef Iranske organizacije za atomsku energiju, te dr. Mohammad Mehdi Tehranchi, teorijski fizičar povezan s iranskim nuklearnim programom. Prema navodima Iranske revolucionarne garde, ubijeno je više djece.
Ovaj napad je intenzivniji od prethodnih napada
Izrael je i prošle godine izveo vojne operacije na Iran. Analitičari ističu kako je ovaj napad bio daleko širi i intenzivniji od prethodnih operacija. Kako piše BBC, čini se da je izraelska vojska primijenila sličnu strategiju kao u ofenzivi protiv Hezbollaha u Libanonu prošlog studenoga – kombinaciju udara na vojne kapacitete i ciljanih likvidacija ključnih ljudi u vodstvu protivnika.
>> BBC: Izrael zadao udarac bez presedana iranskoj eliti
Iran je lansirao više od 100 dronova prema Izraelu kao odgovor na izraelske noćašnje zračne udare. No izraelska vojska počela je presretati iranske dronove iznad Saudijske Arabije, objavila je izraelska televizija Channel 12.
Izrael nije imao potporu SAD-a, to povećava opasnost eskalacije
Sjedinjene Države su izjavile da nisu sudjelovale u operaciji. Još je prethodno američki predsjednik Donald Trump upozorio izraelskog premijera Netanyahua da ne pokreće napad. Velika Britanija neće štititi Izrael dok Iran uzvraća zbog noćnih izraelskih napada na zemlju, objavila je urednica za obranu lista Times na X-u, ne navodeći izvore.
Činjenica da je Izrael djelovao samostalno, bez američke vojne podrške, dodatno pojačava opasnost od nekontroliranog širenja sukoba na Bliskom istoku i povećava globalnu nesigurnost.
Stoga analitičari upozoravaju kako je riječ o novoj eskalaciji od izbijanja rata u Pojasu Gaze u listopadu 2023. koja bi mogla prerasti u otvoreni rat između dviju zemalja.
I Reuters ističe kako je Netanyahu jutros, nakon dva desetljeća upozoravanja i pozivanja svjetskih čelnika da djeluju, konačno odlučio to sam učiniti, odobrivši izraelski zračni napad na Iran kako bi ga spriječio da razvije oružje za masovno uništenje.
>> Reuters: Nakon godina čekanja, Netanyahu je konačno napao Iran
Do svega je došlo dan uoči pregovora
Do napada je došlo dan uoči ključnih pregovora Irana i SAD-a o iranskom nuklearnom programu koji se od travnja vode uz posredovanje Omana. Cilj je zamijeniti izvorni plan JCPOA (Joint Comprehensive Plan of Action) iz 2015. godine. Glavna tema pregovora je ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Izrael očito smatra kako Iran koristi pregovore s međunarodnom zajednicom kao taktiku za kupovanje vremena i prikrivanje nastavka razvoja svog nuklearnog programa.
"Nedavni obavještajni podaci pokazuju da se Iran približava točki bez povratka u svojoj utrci prema nuklearnom oružju. Režim proizvodi tisuće kilograma obogaćenog uranija, uz decentralizirane i obogaćene spojeve za obogaćivanje, u podzemnim, utvrđenim lokacijama", priopćile su Izraelske obrambene snage.
Prema izvješćima, Iran doista povećava zalihe urana
Prema nedavnom izvješću UN-ove agencije za nuklearnu energiju, Iran je dodatno povećao svoje zalihe urana obogaćenog gotovo na razinu potrebnu za oružje.
Izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju, u koje je imao uvid Associated Press, navodi da je Iran do 17. svibnja prikupio 408,6 kilograma urana obogaćenog do 60%. To je povećanje od 133,8 kilograma, gotovo 50%, od posljednjeg izvješća agencije. AP piše kako se tu radi o kratkom, tek tehničkom koraku od razine potrebne za oružje.
Ogorec: Ovo nije mala stvar, Iran neće ostati bez odgovora
Vojni analitičar Marinko Ogorec nam govori da je očito kako se ova vojna operacija pripremala dugo vrijeme.
"Kad govorimo o napadu, ne možemo reći da je bio iznenadan, mediji su otkrili da će doći do njega znatno ranije, iako vidimo koliko se to dugo pripremalo. Sve ovo nije mala stvar, upravo naprotiv, uništena su nuklearna postrojenja, ali i likvidirani bitni zapovjednici oružanih snaga. Ovdje govorimo o jednoj kombiniranoj obavještajnoj operaciji iz domene specijalnog rata i klasičnoj vojnoj operaciji", govori.
Kaže da Iran neće ostati bez odgovora.
"Oni raspolažu dosta projektila dugog dometa, imaju dosta besposadnih sustava, zapravo cijeli niz sustava koji mogu dohvatiti Izrael. Što će upotrijebiti ostaje za vidjeti, no odgovora će biti. Činjenica je da ne graniče. Prvotne operacije koje će uslijediti bit će zračnim putem ili kroz različite oblike terorizma. Ili oboje", kaže
"U svakom slučaju, ovo je eskalacija i ovo nije poželjno. Može li biti regionalnog sukoba? Ako će biti kopnenog djelovanja, onda moraju biti uključeni Sirija i Libanon s jedne strane i Jordan i Irak s druge strane. Postoji mogućnost da se ponovno aktivira Hezbolah u Libanonu", objasnio je.
"SAD je povezan s Izraelom, nisam siguran oko potpore Rusije i Kine Iranu"
Osim SAD-a kao dosadašnjeg itekako bitnog saveznika Izraela, bitni faktori su Rusija i Kina.
Nedavni sporazumi između Rusije i Irana, poput Kompleksnog strateškog partnerstva potpisanog u siječnju 2025., proširili su suradnju na područje nuklearne tehnologije. Analitičari smatraju da Rusija koristi svoju suradnju s Iranom kako bi povećala svoj utjecaj na Bliskom istoku.
Kina je izrazila duboku zabrinutost zbog izraelskog napada na Iran, upozorivši na moguće ozbiljne posljedice koje bi sukob mogao izazvati u regiji. Kina je jedan od ključnih gospodarskih i političkih partnera Irana, njegov najveći kupac nafte i dosljedni kritičar američkih sankcija.
"Sve ovo što se događa, ovaj napad Izraela je možda na neki način produkt geostrateškog preslagivanja. Tri velike sile gledaju na ovo područje kao na svoju interesnu sferu. Izrael ima neupitnu potporu SAD-a i vjerujem da je to i dalje neupitno.
Kina i Rusija su na neki način saveznici Irana, ali nisu uz njega tako neupitno vezani kao što je SAD povezan s Izraelom. Ovim napadom se otvara cijeli niz pitanja. Želio bih vjerovati kako neće biti eskalacije, ali nisam siguran u to.
Sjetimo se one prve razmjene vatre prošle godine, bilo je pomalo suzdržano, kao vrsta ispitivanja druge strane. Ova operacija Izraela je drugačija. Ona definitivno ne djeluje nimalo suzdržano", kazao je Ogorec.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati