GORAN Bandov, rukovoditelj Ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, gostujući Dnevniku HRT-a komentirao je američku politiku prema ratu u Ukrajini.

Naglasio je kako će Ukrajina nastojati osigurati daljnju podršku SAD-a, no smjer politike pod predsjednikom Donaldom Trumpom ostaje neizvjestan. Bandov je također istaknuo kako SAD pokušava "odmaknuti" Rusiju od Kine, što smatra nerealnim.

Bandov pojašnjava kako su Sjedinjene Države trenutno suočene s nizom konflikata, s posebnim naglaskom na Kinu, zbog čega rat u Ukrajini nije njihov jedini fokus.

Prema njegovim riječima, razgovori Trumpa prvo s ruskim, a zatim s ukrajinskim predsjednikom, mogu se promatrati kao nastavak prethodnih mirovnih inicijativa. Podsjetio je kako to nije prvi takav pokušaj, pri čemu je posljednji propao na Aljasci.

"Trumpov cilj je odvojiti Rusiju od Kine"

Bandov smatra kako bi SAD trebao ostati uz Ukrajinu, što je cilj koji će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nastojati osigurati. Napomenuo je i da je nakon posljednjeg susreta Trumpa i Putina na Aljasci, Amerika ponovno pojačala potporu Kijevu prodajom oružja europskim partnerima, koji ga potom prosljeđuju Ukrajini.

"U ovom trenutku Ukrajina će pokušati osigurati daljnju podršku. No nismo uopće sigurni kamo će ići sada nastavak američke politike pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Vidimo jako puno zaokreta i nismo sigurni da je on u ovom trenutku otkrio sve karte s kojima igra SAD. Moramo biti potpuno jasni, on želi dobiti Rusiju na stranu SAD-a i da ju odmakne od Kine. Budimo realni, odmicanje Rusije od Kine nije nešto što možemo očekivati, ali je to nešto što SAD sigurno dugoročno želi", kazao je Bandov.

"Budimo realni, jako smo daleko od susreta u Budimpešti"

Najavljen je i mogući sastanak Donalda Trumpa i Vladimira Putina u Budimpešti za nekoliko tjedana, no ostaje upitno hoće li ruski predsjednik pristati. Bio bi to njegov prvi dolazak na teritorij Europske unije od početka rata, što Bandov vidi kao "pozitivan korak naprijed" za Putina, jer bi time pokazao da može putovati u EU bez straha od uhićenja.

"Ako bude došao u Budimpeštu, ne očekuju se prosvjedi koje bismo mogli očekivati u nekim drugim prijestolnicama kada bi došao predsjednik Ruske Federacije.

Za njega bi to bio sigurno jedan pozitivan korak naprijed, ali budimo realni, jako smo daleko od tog sastanka. Nismo još sigurni da se zapravo radi o Budimpešti, to su za sada samo najave koje dolaze s najvišeg vrha. Takvih najava bilo je dosta, a u konačnici se nisu realizirale", rekao je Bandov, dodavši da je Budimpešta možda zajednički odabir i Trumpa i Putina.

"Budimpešta nije neutralni teritorij"

U cijeloj priči mađarski premijer Viktor Orban nameće se kao posrednik, s obzirom na dobre odnose s Trumpom i Putinom. Bandov ističe da se time europskim čelnicima i Ukrajini šalje poruka o sličnosti razmišljanja trojice vođa.

"Budimpešta nije neutralni teritorij. Dapače, Budimpešta se vrlo jasno pozicionirala što se tiče europskih odnosa, kamo ona naginje. Ona naginje definitivno prema Rusiji, prema Putinu", kazao je Bandov.

Analitičar nije siguran hoće li Orbanova pozicija utjecati na njegovu potporu pred parlamentarne izbore, te smatra da bi oporba mogla "zaigrati na europsku stranu" zbog odmicanja Mađarske od europskih vrijednosti.

"Znamo da je Mađarska i dalje obvezna uhititi onoga koji je na neki način na Međunarodnom kaznenom sudu tražena osoba. Znamo da to Mađarska već do sada nije učinila u nekim prethodnim slučajevima. To je na neki način odmicanje Mađarske od onih okvira koji su poželjni u međunarodnoj zajednici", zaključio je Bandov.