PUNE tri godine lideri SAD-a i Rusije nisu izravno razgovarali, sve do ove srijede kada su to telefonski učinili ruski predsjednik Vladimir Putin i Donald Trump, koji je prije manje od mjesec dana stupio na dužnost u Bijeloj kući.

Glavna tema razgovora bila je postizanje mira u Ukrajini, što je Donald Trump još u predizbornoj kampanji najavljivao da planira brzo učiniti čim ponovno useli u Bijelu kuću. O razgovoru Trumpa i Vladimira Putina Kremlj se oglasio kratkim priopćenjem, a Trump objavom na svojoj društvenoj mreži Truth Social. On je razgovor opisao kao "dug i vrlo produktivan", o čemu je potom izvijestio i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Za potonji razgovor Trump je napisao da i "on (Zelenski) kao i predsjednik Putin, želi sklopiti MIR". No Trump ostaje kod toga da sklapanje mira znači da Ukrajina neće dobiti natrag čitav svoj teritorij i da joj vrata NATO-a ostaju zatvorena.

Bez konzultacija sa saveznicima

Posve je jasno da takav plan nije ono na čemu su dosad inzistirali Ukrajina, Europska unija i NATO, dijelom i SAD dok je na čelu bio Joe Biden.

"Već sama činjenica da su Putin i Trump razgovarali, a da se Trump prethodno nije konzultirao sa saveznicima, jasno pokazuje smjer u kojem se kreću Trumpova razmišljanja i akcije", kaže za N1 vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević.

"Trump je sve europske saveznike, odnosno saveznike unutar NATO-a, putem ministra obrane upoznao s time da članstvo Ukrajine u NATO savezu ne dolazi u obzir i da nije realno očekivati povrat ukrajinskog suvereniteta u okvire u kojima je bio do 2014. godine", dodaje.

Trump spreman na ustupke Rusiji

Kovačević ističe da sam sadržaj razgovora s Putinom, onako kako ga je prezentirao, govori da je Trump, barem na riječima, spreman na velike ustupke.

"Spomenuli su njih dvojica slavnu prošlost i zajedničku borbu tadašnjeg Sovjetskog Saveza i SAD-a protiv nacizma. Trump je, pristajući na takav razgovor i evocirajući te uspomene učinio koncesiju Putinu jer Putin o vlasti u Kijevu neprestano govori kao o nacistima. 

Time se može naslutiti da su se njih dvojica dogovorili da će i taj element ruske strategije prihvatiti kao pregovaračku strategiju o Ukrajini. Rusija i Amerika, dakle, pregovaraju o Ukrajini koja će biti samo obaviještena o rezultatima tih razgovora", napominje Kovačević.

"U svim odnosima, osim s Kinom, SAD je jači partner"

Budu li se događaji odvijali na taj način, NATO i Europa mogli bi ostati po strani. Kovačević je komentirao je li ovo svojevrsni povratak na hladnoratovske pozicije moći.

"U vrijeme Hladnog rata NATO je bio ne samo instrument ostvarivanja američkih interesa nego i mehanizam odvraćanja Sovjetskog Saveza od napada na zapadnu Europu. Dakle, NATO je bio mehanizam zaštite zapadne Europe. 

Trump očito ne vidi više da je američki interes štititi Europu, osim ako Europa bude spremna platiti tu zaštitu. Njegov pristup je vrlo jednostavan: Europa se sama ne može obraniti u slučaju eventualnog rata s Rusijom, a Amerika je može obraniti. Ali da bi Amerika to učinila, Europa to mora platiti", ističe.

SAD je, kaže, nakon Drugog svjetskog rata investirao znatan diplomatski napor i materijalna sredstva u izgradnju multilateralnih institucija koje je smatrao instrumentom ostvarivanja američkih interesa. Sada se to, iz perspektive Washingtona, promijenilo.

"Trump danas očito smatra da multilateralne institucije nisu u dovoljnoj mjeri u funkciji ostvarivanja američkih interesa pa stoga zaobilazi te institucije bilateralnim odnosima. U svim tim odnosima, osim s Kinom, SAD je jači partner koji može nametati svoje interese", rekao je Kovačević.