POČETKOM pandemije Joo Park je primijetio zabrinjavajuću promjenu u trgovini kojom upravlja blizu centra Washingtona. Barem jednom dnevno spazio bi nekoga kako pod jaknu stavlja komad mesa, paket riže ili neku drugu hranu. Pelene, šamponi i deterdženti za pranje rublje također su počeli sve više nestajati. Od tada su se krađe u Capitol Supermarketu više nego udvostručile, čak i nakon što je Park na vrata postavio više zaposlenika, koji od kupaca traže da svoje ruksake ostave na ulazu, a posebno traženu robu poput dezinficijensa za ruke ili kvasca premjestio na upadljiva mjesta. Park obično ne poziva policiju, nego radije prijestupnicima zabranjuje povratak u njegovu trgovinu, piše The Washington Post.

"Tijekom pandemije situacija je postala mnogo teža. Ljudi mi kažu da su gladni. Što bih trebao učiniti kad to čujem?" govori Park.

Recesija zbog koronavirusa donijela je veliku nezaposlenost i ekonomsku neizvjesnost. Vladini poticaji spriječili su da milijuni Amerikanaca padnu u siromaštvo, ali bilo je to na početku pandemije, a nova pomoć i dalje je daleko na horizontu nakon višemjesečne kongresne neaktivnosti. Glad je kronična i to u razmjerima kakvi nisu viđeni desetljećima. Zbog toga sve više Amerikanaca krade hranu kako bi preživjeli.

Krađe u trgovinama u značajnom su porastu otkako je u proljeće počela pandemija i trenutačno je raširenija nego tijekom recesija u prošlosti, piše Washington Post nakon razgovora s više desetaka trgovaca, sigurnosnih stručnjaka i policijskih službenika širom SAD-a. No za ovaj je trend karakteristično, kažu stručnjaci, ono što se krade - kruh, tjestenina i hrana za dojenčad.

"Primjećujemo porast prijestupa niskog intenziteta. Ne radi se o tome da ljudi utrčavaju i grabe televizor, nego o sasvim drukčijim kaznenim djelima. Ljudi kradu potrošnu robu i stvari povezane s djecom i bebama", kaže Jeff Zisner, direktor sigurnosne tvrtke Aegis.

Budući da se Amerikancima zbog širenja koronavirusa i usporenog gospodarskog oporavka savjetuje da se pripreme za tešku zimu, bliža budućnost djeluje tmurno. Više od 20 milijuna Amerikanaca koristi neki oblik pomoći na nezaposlene, a 12 milijuna ostat će bez naknade dan nakon Božića ako se ne donesu nove mjere. Iako su zakonodavci ovaj tjedan napravili određeni napredak sa zakonskim prijedlogom vrijednim 908 milijardi dolara, detalji se i dalje razrađuju.

Ove godine će se 54 milijuna Amerikanaca boriti s glađu

U međuvremenu, procjenjuje se da će se ove godine 54 milijuna Amerikanaca boriti s glađu, što je 45 posto više nego 2019. godine, objavilo je američko Ministarstvo poljoprivrede. Budući da su reducirani programi za hranu kao što su SNAP i WIC, a ostale savezne mjere pomoći uskoro istječu, pučke kuhinje su preplavljene tisućama ljudi koji satima u redovima čekaju na pakete s hranom.

Krajem godine završava i nekoliko saveznih programa za hranu koji su pučkim kuhinjama i organizacijama za podjelu hrane osigurali milijarde dolara za svježe proizvode, mliječne proizvode i meso. Najveća među njima, Farmers to Families Food Box, osigurala je više od 120 milijuna paketa s hranom tijekom pandemije i u mnogim dijelovima SAD-a ponestaje joj sredstava.

Budući da Sjedinjene Američke Države posljednjih tjedana imaju više od 150.000 slučajeva koronavirusa dnevno, neke su lokalne zajednice ponovno uvele restrikcije kako bi suzbile infekciju. Veći dio Kalifornije trenutačno je u lockdownu, a Nevada, Maryland i Pennsylvania su donijele nove propise u broju osoba u zatvorenim prostorima. Takve odredbe obično najviše pogađaju ionako ranjive radnike u restoranima, maloprodaji i barovima.

U Marylandu je Jean uspješno balansirala studij i posao te je upravo kupila svoj prvi automobil kad je stigla pandemija. Vrtić njenog sina iznenada je zatvoren u travnju, natjeravši je da se odrekne posla recepcionerke za 15 dolara po satu. No s obzirom na to da je sama dala otkaz, nije imala pravo na naknadu za nezaposlene. Jean kaže da je triput odbijena kad je zatražila bonove za hranu, a od pučke kuhinje je odustala zbog dugačkih redova.

Kažu da nemaju izbora

Bez poticaja i potrošivši ušteđevinu do svibnja, Jean više nije imala izbora. Počela je krasti hranu u lokalnom Walmartu, skrivajući stvari u kolicima svoga sina. Kaže kako uzima stvari kao što su mljevena govedina, riža ili krumpir, ali uvijek kupi barem nešto, primjerice kutiju bombona. Svaki put sama sebi kaže kako će Bog to razumjeti.

"Ako me uhvate, mislila sam reći da mi je žao, da nisam imala izbora, da nisam zla i da smo gladni. Nisam ponosna na ovo što radim, jednostavno moram", rekla je 21-godišnja Jean, koja je otkrila samo svoje srednje ime.

Trgovci su dosad uglavnom najviše bili zabrinuti zbog osoblja. Sami zaposlenici obično stoje iza četvrtine od 25 milijardi dolara globalnih gubitaka svake godine, što uključuje izgubljenu robu, ukradenu gotovinu i pogreške zaposlenika. To se promijenilo s pandemijom jer su krađe kupaca postale sve izraženije, posebice u područjima s velikom nezaposlenosti, smatra Fabien Tiburce, direktor tvrtke Compliant IA, koja trgovcima nudi softver za prevenciju gubitaka.

"Poznata je povijesna korelacija između nezaposlenosti i krađe", kaže Tiburce, dodajući kako je to izraženije u SAD-u nego u zemljama s razvijenim socijalnim mehanizmima poput Kanade i Australije.

Lanci trgovina Dollar Tree i Family Dollar, koji su često koncentrirani u područjima s niskim dohotkom, bilježe sve više slučajeva krađe, kaže glasnogovornica Kayleigh Painter. Odbila je iznijeti podatke i protokole, ali je rekla da kompanija "kontinuirano procjenjuje i poboljšava lokalne sigurnosne i nadzorne sustave te obuku zaposlenika".

U Philadelphiji su izvještaji o krađama porasli za oko 60 posto u odnosu na prošlu godinu, i to odmah nakon što je američki predsjednik Donald Trump u ožujku objavio izvanredno stanje zbog pandemije. Krađe su ostale na visokim razinama najmanje do lipnja, pokazuju policijski podaci.

Iako broj krađa uglavnom raste tijekom nacionalnih kriza - porasle su za 16 posto nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine te 34 posto za vrijeme recesije 2008. godine - trenutačni trend još je izraženiji, smatra Read Hayes, kriminolog Sveučilišta Florida i predsjednik Vijeća za istraživanje prevencije gubitaka.

Hayes prati krađe otkako je u ožujku započela pandemija koronavirusa te je svaki drugi tjedan u telefonskoj vezi s čelnicima 60 vodećih maloprodajnih lanaca kako bi im pomogao spriječiti gubitke. Kaže kako je većina izvještaja o krađama anegdotalna, ali i nakon deset mjeseci pandemije prerano je za procjenu opsega krađa.

Priče ljudi koji ne mogu platiti hranu

"Vjerujemo da je došlo do određenog povećanja zbog ljudi koji uslijed covida-19 nisu u mogućnosti platiti stvari. Ljudi kradu potrepštine prema svojim potrebama i bit će zaista teško to spriječiti", kaže Hayes za Washington Post.

U Virginiji 28-godišnja Sloane kaže da od rujna u svoju torbu trpa avokado, gljive i druge svježe proizvode i ne plaća ih na blagajni. Stalno se brine hoće li je uhvatiti i odjednom uzima samo nekoliko proizvoda. "Kad svakog dana jedeš jeftine obroke, ponekad je lijepo počastiti se avokadom", govori Sloane, koja je radila u prehrambenoj industriji sve dok zbog pandemije nije ostala bez posla.

Njen partner radio je u maloprodaji, ali je mjesecima bio kod kuće na čekanju, da bi na kraju u kolovozu sam dao otkaz jer se više nije osjećao sigurnim vratiti se na posao. No to je značilo da nema pravo na naknadu za nezaposlene.

"Stanje je loše. Kasnimo s plaćanjem računa i najamnine, a za devet dana oduzet će nam auto. Navikla sam se sama brinuti o sebi i strašan je osjećaj odjednom biti tako očajan", kaže Sloane.

Kao i druge osobe s kojima je Washington Post razgovarao, Sloane kaže da uglavnom krade po velikim lancima, jer njima je lakše podnijeti gubitke nego manjim trgovinama. Park iz Capitol Supermarketa razmišljao je nakratko o angažiranju uniformiranih zaštitara kako bi odvratio kradljivce, ali shvatio je da bi to bilo preskupo za tu obiteljsku tvrtku, koja je ionako tijekom pandemije morala otpustiti više od polovice zaposlenika.

"Moje je nepovjerenje poraslo otkako su ljudi počeli svakodnevno krasti. Puno češće pratim nadzorne kamere. Ako dopustimo da previše ljudi krade, morat ćemo zatvoriti posao", kaže Park.

Budući da je nadzor manjkav, krađe uglavnom prolaze bez prijave, otkrivaju policijski službenici. Šefovi u trgovinama kažu da su prestali zvati policiju za sitne krađe, zato što nisu vrijedne vremena i truda, posebice u situaciji kad se zaposlenici moraju baviti dodatnim odgovornostima, kao što je mjerenje tjelesne temperature i provođenje obaveznog nošenja maski. No mnogo poduzimaju dodatne mjere, pa Zisner iz Aegisa kaže da je tijekom pandemije za 35 posto porasla potražnja za uniformiranim zaštitarima.

26 milijuna odraslih od sredine studenoga nema dovoljno hrane

Prema podacima američkih vlasti, gotovo 26 milijuna odraslih od sredine studenoga nema dovoljno hrane. Brojka je tijekom pandemije stalno rasla i dosegnula rekordne razine od 1998. godine, otkako se takva statistika vodi.

"Trebali bismo biti najveća i najbogatija zemlja svijeta, a nemamo zaštitne mehanizme kad se ovako nešto dogodi. Ljudi su prisiljeni krasti iako ne bi trebali i to je velika američka tragedija", kaže Danielle Nierenberg, predsjednica i osnivačica Food Tanka, neprofitne organizacije koja se bavi nejednakostima i održivosti hrane.

Alex je diplomirala u svibnju i odmah se našla u nevolji, bez posla, bez novca i bez nade da će se išta promijeniti s obzirom na lockdown. Vladin poticaj od 1200 dolara mjesečno uglavnom troši na stanarinu, a od onoga što ostane kupuje hranu. Sve ostalo, poput higijenskih proizvoda, krade u Whole Foods Market, nekoliko kilometara od svog stana u Chicagu.

"Morala sam birati hoću li potrošiti 10 dolara na povrće ili na tampone", rekla je 27-godišnja Alex, koja je u međuvremenu pronašla posao i zarađuje 15 dolara na sat, ali i dalje jedva spaja kraj s krajem. I dalje krade, jednom u nekoliko tjedana, što prije pandemije nikad nije činila.

Kaže da se kroz trgovine kreće neprimjetno. Obično uzima povrće, glavicu kelja ili nekoliko avokada, kako bi prikrila skuplje proizvode koje ubaci u torbu na samoposlužnoj blagajni.

"Ne osjećam posebnu krivnju zbog toga. Bilo je vrlo frustrirajuće biti među ljudima koji trenutačno toliko toga gube. A postoji i klasa koja profitira od pandemije. Recimo da se ne osjećam loše kad uzmem stvari vrijedne 15 ili 20 dolara u Whole Foodsu dok je Jeff Bezos najbogatiji čovjek na svijetu", kaže Alex.

Bezos je osnivač i direktor Amazona, koji je vlasnik Whole Foodsa. Bezos je vlasnik i Washington Posta.

"Auto i stan mi mogu oduzeti. Gdje ću živjeti sa svojim sinom?"

Jean, samohrana majka iz Marylanda, kaže kako je nekoliko puta krala i prije pandemije. Otišla je u Walmart u susjednu saveznu državu kako bi uzela dječju hranu kad nije imala dovoljno vlastitog mlijeka za svoje novorođenče. Prestala je s time kad su trgovci zbog visoke cijene počeli zaključavati dječju hranu. No pandemija je otvorila novu razinu očaja. Sve je teže pronaći posao i mjesto u vrtiću. Kad ponestane novca, Jean daje prednost stanarini i kreditu za auto nauštrb hrane.

"Auto i stan mi mogu oduzeti. Gdje ću živjeti sa svojim sinom? Znam da ovo zvuči loše, ali do hrane barem mogu pokušati doći na druge načine", izjavila je Jean.

Ponekad joj pomaže majka, šaljući nekoliko stotina dolara ili vlastite kupone za hranu. To ju je spašavalo do srpnja, kad je napokon uhvatila predah. Dobila je posao s punim radnim vremenom uz plaću od 16 dolara na sat. Jean danas ima zdravstveno osiguranje i donira hranu lokalnoj pučkoj kuhinji. Nada se da više nikad neće morati krasti, ali ističe kako je njen osjećaj sigurnosti prolazan.

"Znam kako je činiti sve što je u tvojoj moći, ali dalje ne uspijevati. Znam i da bi se to moglo ponoviti", zaključuje Jean za The Washington Post.