PENTAGON razmatra prijedlog o povlačenju do 10 tisuća američkih vojnika iz istočne Europe, što je izazvalo zabrinutost među američkim i europskim dužnosnicima, objavio je NBC News, pozivajući se na šest izvora upoznatih s planom.

Radi se o dijelu snaga koje je američka vojska rasporedila nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Tada je administracija predsjednika Joea Bidena poslala dodatnih 20 tisuća vojnika na istočno krilo NATO-a kako bi ojačala obranu saveznika uz ukrajinsku granicu. Prema informacijama NBC-ja, aktualni prijedlog uključuje mogućnost povlačenja i do polovice tih snaga.

Trump želi primirje, Pentagon štedi

Do rasprave o smanjenju vojnog prisustva dolazi u trenutku kad Donald Trump pokušava uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristane na prekid vatre u Ukrajini, navode američki izvori.

Trumpova administracija jasno je poručila kako očekuje da europski saveznici preuzmu veću odgovornost za vlastitu obranu, jer Washington želi preusmjeriti vojne resurse prema Kini i drugim globalnim prioritetima.

U veljači je novi američki ministar obrane Pete Hegseth, tijekom prvog vanjskopolitičkog posjeta u Bruxellesu, izjavio da "strateške okolnosti ne dopuštaju da SAD bude primarno usmjeren na sigurnost Europe". Fokus će, kako je rekao, biti na obrani južne granice SAD-a i odvraćanju Kine.

Zabrinutost među saveznicima

Prema NBC-ju, neki europski dužnosnici strahuju da bi ovaj potez mogao biti shvaćen kao znak američkog povlačenja iz Europe, što bi, kažu, ohrabrilo Rusiju.

"Rusija bi smanjenje američkih snaga protumačila kao slabljenje odvraćanja i bila bi spremnija miješati se u europske poslove", izjavio je za NBC Seth Jones iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Ben Hodges, umirovljeni general koji je zapovijedao američkom vojskom u Europi, upozorio je da bi povlačenje značajno oslabilo obrambene kapacitete: "Poljska i Rumunjska jačaju svoju obranu, ali ovo bi ipak ostavilo prazninu koju bi netko morao popuniti," rekao je.

Senator: Ovo je opasna pogreška

Na saslušanju u Senatu, republikanski senator Roger Wicker kritizirao je mogućnost povlačenja: "Duboko sam zabrinut zbog opasnih stavova koje zastupaju neki srednjerangirani birokrati u ministarstvu obrane. Oni rade na povlačenju SAD-a iz Europe – često bez znanja ministra obrane."

NBC navodi kako glasnogovornik Pentagona nije komentirao slučaj, a američka vojska također je odbila dati službenu izjavu.

Carine, štednja i preusmjeravanje prema Kini

Trumpova administracija istovremeno provodi rezove u obrambenom proračunu, a povlačenje dijela snaga iz Europe omogućilo bi preraspodjelu sredstava u Indo-pacifičku regiju, koju Washington smatra strateški važnijom. Povlačenje iz Poljske i Rumunjske moglo bi, navodi NBC, osloboditi novac za ulaganje u novo oružje i inovativnu vojnu tehnologiju.

U Europi se trenutno nalazi oko 80 tisuća američkih vojnika, a dodatne snage raspoređene nakon početka rata u Ukrajini trebale su poslužiti kao jasan signal da je SAD i dalje posvećen obrani NATO-a.

Trump mijenja pristup prema Ukrajini

Za razliku od Bidena, koji je poručio da će Kijevu slati oružje "koliko god bude potrebno", Trump traži brzo primirje te je nakon sukoba s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući na tjedan dana čak suspendirao vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini na tjedan dana, podsjeća NBC.

Trump također nije dao nikakvo konkretno obećanje o budućoj američkoj pomoći Ukrajini.

Rusija se ubrzano naoružava

Upozorenje na geopolitičke posljedice dolazi i iz nedavnog izvještaja danske obavještajne službe, objavljenog u veljači, prema kojem Rusija provodi obnovu i modernizaciju vojske, uključujući jačanje proizvodnje oružja.

Prema toj procjeni, ako rat u Ukrajini završi ili se zamrzne primirjem, Rusija bi u roku od pet godina mogla biti sposobna za novi veliki rat u istočnoj Europi - ako NATO u međuvremenu ne ojača obranu.